{"id":57531,"date":"2022-03-18T10:19:43","date_gmt":"2022-03-18T09:19:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=57531"},"modified":"2022-03-18T10:19:43","modified_gmt":"2022-03-18T09:19:43","slug":"hrvatski-umirovljenici-su-energetski-siromasni-sto-se-moze-uciniti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/03\/hrvatski-umirovljenici-su-energetski-siromasni-sto-se-moze-uciniti\/","title":{"rendered":"Hrvatski umirovljenici su energetski siroma\u0161ni. \u0160to se mo\u017ee u\u010diniti?"},"content":{"rendered":"\n

U zagreba\u010dkom naselju \u0160pansko prije dva tjedna za gra\u0111ane je otvoreno mjesto na kojem mogu potra\u017eiti savjete o mogu\u0107nostima pobolj\u0161anja energetske u\u010dinkovitosti vlastitog doma i smanjenja aktualnih cjenovnih udara na ku\u0107ne bud\u017eete. Udruga DOOR (Dru\u0161tvo za oblikovanje odr\u017eivog razvoja) otvorila je Centar za borbu protiv energetskog siroma\u0161tva u prostoru na adresi Slavka Batu\u0161i\u0107a 7. <\/p>\n\n\n\n

I sami su prethodno morali obaviti odre\u0111ene zahvate, prvenstveno zamijeniti velike staklene stijene kako bi uop\u0107e mogli po\u010deti s radom. \u2018”Bilo bi smije\u0161no da odr\u017eavamo savjetovanja u zimskim jaknama. Prozori su bili potpuno energetski neu\u010dinkoviti, nisu se mogli zatvoriti pa smo prvo to morali rije\u0161iti. Potpuno smo renovirali prostor u sklopu Urban Stem projekta. Stare prozore smo zamijenili novima, tako da je sad odr\u017eavanje i regulacija topline daleko u\u010dinkovitije. Do te investicije radijatori su nam bili otvoreni na maksimum. Zna\u010di, morali smo krenuti prvo sami od sebe”, govori jedna od savjetnica u Centru Anamari Majdand\u017ei\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Zamjena stolarije u kategoriji je velikih investicija koje, unato\u010d dugoro\u010dnoj u\u0161tedi, za prili\u010dan broj ku\u0107anstava u Hrvatskoj, osobito osobe starije od 65 godina, predstavlja znatan izdatak. Ako se toj populaciji dodaju nezaposleni te jo\u0161 vi\u0161e od 300 tisu\u0107a ljudi koji rade, a primaju minimalac, jasnije su i procjene energetskog siroma\u0161tva gra\u0111ana. Ono je, naime, na razini procjena, jer o stvarnom stanju zasad nema preciznih podataka, napominju u udruzi. Dijelom je to do same definicije energetskog siroma\u0161tva i \u010dinjenice da doma\u0107e zakonodavstvo koristi pojam ugro\u017eenog kupca koji ulazi u neku od socioekonomskih kategorija. Iako se uglavnom socijalno ugro\u017eene osobe izjedna\u010davaju s pojmom energetskog siroma\u0161tva, to ne mora nu\u017eno biti isto, upozoravaju u DOOR-u.<\/p>\n\n\n\n

Definicija energetskog siroma\u0161tva ku\u0107anstva<\/h3>\n\n\n\n

“Jedan od primjera su recimo zaposleni na minimalnoj pla\u0107i. Oni nisu u socijalno ugro\u017eenoj kategoriji, ali si vjerojatno ne mogu samo tako priu\u0161titi stavljanje fasade na obiteljsku ku\u0107u ili adekvatno grijanje doma u zimskom periodu. U Hrvatskoj jo\u0161 ne postoji jedinstvena definicija energetskog siroma\u0161tva. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi ona prenesena iz razli\u010ditih dokumenata Europske unije, odnosno situacije ako vam tro\u0161kovi energenata predstavljaju vi\u0161e od 10 posto prihoda ku\u0107anstva. To smo pro\u0161irili s kombinacijom faktora koji dovode do energetskog siroma\u0161tva, a to su va\u0161i prihodi, rashodi za energiju i energetsko stanje ku\u0107e ili zgrade u kojoj \u017eivite. To je definicija koja se koristi u programima, iako nije prihva\u0107ena od na\u0161ih zakonodavnih tijela”, poja\u0161njava Majdand\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Anamari Majdand\u017ei\u0107 (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Koliko je u praksi ote\u017eano pra\u0107enje energetskog siroma\u0161tva, primjerice prema pla\u0107anju ra\u010duna za elektri\u010dnu energiju, potvrdio im je i slu\u010daj iz Zadarske \u017eupanije. “Imali smo jedan takav slu\u010daj gdje je kupac isklju\u010den sa mre\u017ee jer nije mogao podmiriti ra\u010dun. U sklopu EmpowerMed<\/em> projekta koji smo provodili na tom podru\u010dju instalirali smo mu off-grid<\/em> solarni sustav. \u010covjek i dalje nije priklju\u010den na mre\u017eu, ali je s fotonaponskom \u0107elijom barem dobio elektri\u010dnu energiju za neke manje potrebe. Ina\u010de, za taj slu\u010daj se ne bi ni znalo da lani u DOOR-u nismo krenuli mapirati Zadarsko podru\u010dje u spomenutom projektu”, dodaje starija stru\u010dna suradnica udruge.<\/p>\n\n\n\n

Planiraju mapirati po dvjestotinjak ku\u0107anstava u Zagrebu i Kri\u017eevcima<\/h3>\n\n\n\n

Do boljeg uvida u stanje na terenu iz udruge planiraju do\u0107i nastavkom mapiranja energetski ugro\u017eenih ku\u0107anstava u sklopu PowerPoor <\/em>projekta. U Zagrebu \u0107e uskoro krenuti s energetskim pregledima 220 domova, a isto toliko planiraju obi\u0107i i u Kri\u017eevcima, gdje po uzoru na zagreba\u010dki planiraju otvoriti drugi informativni Centar. Svrha je prikupljanje podataka koji sada nedostaju o prihodima, rashodima i energetskom stanju objekata kako bi se otklonile nedoumice tko su uop\u0107e energetski siroma\u0161ni gra\u0111ani i stvarna dostupnost natje\u010daja za energetsku obnovu. Mapiranje bi trebalo pomo\u0107i jasno\u0107i kriterija onih koji se prijavljuju, kao i efikasnijoj provedbi lokalnih i dr\u017eavnih programa pove\u0107anja energetske u\u010dinkovitosti stambenih objekata, isti\u010du iz DOOR-a. Upitnikom \u0107e se, osim socioekonomskog polo\u017eaja \u010dlanova ku\u0107anstva, sakupiti i podaci o energetskom stanju objekata, nu\u017eni za kvalitetnu prijavu Fondu za energetsku u\u010dinkovitost. <\/p>\n\n\n\n

“Najpoznatiji poziv je mo\u017eda onaj program obnove obiteljskih ku\u0107a i vi\u0161estambenih zgrada. Za ku\u0107e su otvorili onaj javni poziv o sto posto financiranja energetski siroma\u0161nih ku\u0107anstava, osigurano je 56 milijuna kuna, a potro\u0161eno je samo 30, jer su kriteriji bili preusko postavljeni. Ako se ne varam, jedan od uvjeta za prijavu bio je da imate troje djece. Tako da su tu umirovljenici automatski izostavljeni, kao i primjerice samohrani roditelji s dvoje djece ili samci. Ideja je zna\u010di razjasniti kriteriji i kroz Centar pomo\u0107i oko prijave kad se otvore natje\u010daji i programi energetske obnove”, navodi Majdand\u017ei\u0107. U DOOR-u izme\u0111u ostalih aktivnosti razmi\u0161ljaju i o provo\u0111enju nacionalne ankete o energetskom siroma\u0161tvu osoba u najmu kojom bi zahvatili \u0161iru socijalnu kategoriju gra\u0111ana i tako dobili jo\u0161 precizniju sliku o  energetskom polo\u017eaju gra\u0111ana Hrvatske. <\/p>\n\n\n\n

Socijalni rizik dobar putokaz za energetsko siroma\u0161tvo<\/h3>\n\n\n\n

Kolike su potrebe na terenu, izme\u0111u ostalog pokazuje posljednja odluka Vlade o pro\u0161irenju vau\u010dera za struju od 400 kuna i na podmirenje ra\u010duna za plin i toplinsku energiju, kao i \u0161irenje kruga korisnika. Od 1. travnja vau\u010derima \u0107e tako biti obuhva\u0107eno i oko 5.700 osoba iznad 65 godina<\/strong> kao korisnici nacionalne naknade za starije osobe<\/strong>, uz ve\u0107 obuhva\u0107ene korisnike zajam\u010dene socijalne pomo\u0107i i osobne invalidnine. <\/p>\n\n\n\n

Jedan od pokazatelja mogu\u0107ih razmjera energetskog siroma\u0161tva zasigurno je socijalna ugro\u017eenost gra\u0111ana me\u0111u kojima su umirovljenici ve\u0107inom najranjivija skupina. Na valu globalnih kretanja cijena energenata i novih poskupljenja, izazvanih i ratnim zbivanjima u Ukrajini, jasno je da su u neizvjesnim vremenima dr\u017eavne mjere potpore itekako nu\u017ene i dobrodo\u0161le. <\/p>\n\n\n\n

Naime, prema podacima iz predkrizne 2019. stopa rizika od siroma\u0161tva iznosila je 19,6 posto, dok se istovremeno stambeni fond sporo ili nikako desetlje\u0107ima energetski obnavljao. S najnovijim poskupljenjima \u017eivotnih tro\u0161kova te\u0161ko da \u0107e bez ciljanih programa obnovljena pro\u010delja zgrada i termo fasade na obiteljskim ku\u0107ama diljem zemlje postati pravilo, umjesto \u0161to je \u010de\u0161\u0107e tek iznimka. <\/p>\n\n\n\n

Nemogu\u0107nost grijanja jedan od “alarma” energetske ugro\u017eenosti<\/h3>\n\n\n\n

Mogu\u0107nost grijanja stambenog prostora jedan je od najpoznatijih indikatora energetskog siroma\u0161tva prema kojima se u Europskoj uniji kategorizira rizik za ku\u0107anstva. Adekvatno grijanje u zimskim mjesecima ne mo\u017ee si priu\u0161titi 6,6 posto stanovnika, dok je EU postotak 6,9 posto. Jednako zna\u010dajan pokazatelj rizika je mogu\u0107nost pla\u0107anja komunalnih ra\u010duna. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku i Eurostata iz 2019. u Hrvatskoj je 14,8 posto potro\u0161a\u010da reklo da to ne mogu, dok ih u EU to nije moglo 6,2 posto. Prema posljednjem izvje\u0161\u0107u o “rastezanju” ra\u010duna i komunalnom dugu u dr\u017eavama \u010dlanicama, lani smo stajali lo\u0161ije i od Bugarske, tek su u Gr\u010dkoj po tom pitanju bili u ve\u0107im problemima od Hrvatske.     <\/p>\n\n\n\n

Svratite u Centar na \u010ditanje ra\u010duna za struju, grijanje, vodu…<\/h3>\n\n\n\n

Utjecaj energetskog siroma\u0161tva na kvalitetu \u017eivota i zdravlje bit \u0107e jedna od radionica koje iz DOOR-a u suradnji sa stru\u010dnjacima planiraju u svom Centru u \u0160panskom. Trenutno su za informiranje i savjete gra\u0111anima otvoreni utorkom od 10 do 14 sati i \u010detvrtkom od 14 do 18 sati. Za pitanja su otvoreni i preko telefona, na dru\u0161tvenim mre\u017eama te mailu energetsko.siromastvo@door.hr<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

U protekla dva tjedna otkako su otvorili vrata za izravne upite najvi\u0161e interesa i pitanja gra\u0111ani su imali oko postavljanja fotonaponskih \u0107elija, dizalica grijanja te dokumentacije koja je potrebna za prijavu na program energetske obnove fasade na obiteljskoj ku\u0107i i\/ili vi\u0161estambenoj zgradi, navela je Kristina Godec<\/strong>, mla\u0111a stru\u010dna suradnica u Centru. Na podru\u010dju Zagreba udruga je ranije kroz podjelu malih energetskih paketa pomo\u0107i obuhvatila stotinu ku\u0107anstava, ravnaju\u0107i se podacima gradskog Ureda za socijalnu skrb. U njima su se u iznosu od 300 do 500 kuna na\u0161le \u0161tedne LED \u017earulje, reflektiraju\u0107e folije za radijatore koje vra\u0107aju toplinu natrag u prostorije, perlatori za vodu, brtve za prozore i metlice za vrata. U sklopu projekta Reach<\/em> obi\u0161li su i podijelili odre\u0111eni broj paketa i u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji. <\/p>\n\n\n\n

Za sve Zagrep\u010dane koje zanima mogu\u0107nost smanjenja mjese\u010dnih iznosa za energiju u Centru \u0107e imati i radionicu \u010ditanja ra\u010duna. Prvenstveno zbog tro\u0161kova grijanja stanovnici kontinentalne Hrvatske su u posebnom energetskom riziku u odnosu na one u Jadranskoj, gdje je ve\u0107i problem hla\u0111enje doma u ljetnim mjesecima.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Kristina Godec (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“U Centru su dobrodo\u0161li svi, bili oni energetski ugro\u017eeni ili ih samo zanimaju mogu\u0107e u\u0161tede energije i tro\u0161kova. Danas kad su cijene energenata sko\u010dile svi \u017eelimo smanjiti ra\u010dune. Kad nam do\u0111u, u razgovoru saznamo u kakvim uvjetima \u017eive, imaju li uop\u0107e mogu\u0107nosti ulo\u017eiti u neku u\u010dinkovitu energetsku opremu i pobolj\u0161anje. Ako ne mogu, mo\u017eemo pomo\u0107i savjetima kako da primjerice smanje ra\u010dune. Recimo, ako izlaze iz prostorije da gase svjetlo, da smanje ili ugase grijanje ako idu van i sli\u010dno. Tako\u0111er, preporu\u010dimo im i neke male investicije koje mogu donijeti odre\u0111enu u\u0161tedu. Primjerice, zamjenu klasi\u010dnih sa \u0161tednim \u017earuljama \u0161to je isplativo ve\u0107 u godini dana. U Zagrebu recimo energetski u\u010dinkovitije ku\u0107anstvo godi\u0161nje tro\u0161i oko 50 kW\/h, a u suprotnome preko 200 kW\/h elektri\u010dne energije. Tako da su u\u0161tede na ra\u010dunima zna\u010dajne ako imaju mogu\u0107nost ikakvog ulaganja”, isti\u010de Godec. <\/p>\n\n\n\n

U zahtjevnije investicije ulazi izme\u0111u ostalog nabava elektri\u010dnih ure\u0111aja vi\u0161eg A energetskog razreda i posljedi\u010dno smanjenje potro\u0161nje ako je, primjerice, hladnjak starijeg E energetskog razreda.            <\/p>\n\n\n\n

Nikola ima zamjerke na razdjelnike<\/h3>\n\n\n\n

S dvije mirovine i jednom pla\u0107om u ku\u0107anstvu Nikola Dosti\u010di\u0107 <\/strong>(75) ove zime uspjeva redovito pokrivati tro\u0161kove energije u njihovom ku\u0107anstvu u\u00a0 Gajnicama. Prije izvjesnog vremena s ostalih stotinjak suvlasnika krenuli su u energetsku obnovu pro\u010delja zgrade s pomo\u0107u kredita. Privatni investitor napla\u0107uje se iz polovine ukupnog iznosa mjese\u010dne pri\u010duve, za na\u0161eg sugovornika to je oko stotinu kuna mjese\u010dni izdatak. Najve\u0107a enigma, ka\u017ee nam, i ove zime su mu \u010duveni razdjelnici koji barem njihovom ku\u0107anstvu nisu donijeli najavljivanu u\u0161tedu, \u0161tovi\u0161e.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Nikola Dosti\u010di\u0107 (foto: Vlatka Koren)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u2018\u2019Zadnji ra\u010dun za grijanje bio nam je nekih 400, 500 kuna. Kad su ugra\u0111ivali one razdjelnike, re\u010deno je da \u0107emo sami mo\u0107i regulirati \u0161tednju. Na kraju je ispalo ako radi manje radijatora, platite duplo vi\u0161e. Takvo je moje iskustvo. Od \u0161est radijatora u stanu, rade dva, tri najvi\u0161e. A platim kao da ih radi deset. U svakom slu\u010daju, prije te ugradnje bilo je jeftinije i bolje\u2019\u2019, govori ovaj umirovljenik. <\/p>\n\n\n\n

O eventualnoj zamjeni postoje\u0107ih ure\u0111aja, primjerice hladnjaka, ka\u017ee obitelj zasad ne razmi\u0161lja. Op\u0107enito je Nikola stava da bi u svezi glede u\u0161teda svi trebali povesti vi\u0161e ra\u010duna kako i na \u0161to u ku\u0107anstvima tro\u0161imo. Primjerice, savjetuje da bi se mo\u017eda mogli ugledati na poslovi\u010dno pragmati\u010dnije Nijemce pa umjesto gomilanja ve\u0107ih koli\u010dina hrane u \u0161krinji ili hladnjaku, eventualno raditi zalihe za tjedan dana. A onda bi se, zaklju\u010duje, mo\u017eda i manje trebalo gledati na brojila, potro\u0161nju, u kona\u010dnici onda i mjese\u010dne ra\u010dune. Kako s hladnjakom, tako i s dilemom ho\u0107e li se perilica rublja radije paliti u no\u0107noj nego u dnevnoj tarifi.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za ubla\u017eavanje posljedica poskupljenja energenata vi\u0161e od 720.000 umirovljenika u travnju o\u010dekuje jednokratnu isplatu dodatka, od 400, 600, 900 i 1.200 kuna. Dodatak sti\u017ee na mirovine koje ne prelaze iznos od \u010detiri tisu\u0107e kuna. Na koji na\u010din mogu posti\u0107i energetsku u\u010dinkovitost ku\u0107anstva i smanjiti ra\u010dune za re\u017eije, u Zagrebu se mogu posavjetovati u Centru za borbu protiv energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":57562,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2575,2339,3092],"class_list":["post-57531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-energetsko-siromastvo","tag-novo-vrijeme","tag-udruga-door"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57531\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/57562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}