{"id":58294,"date":"2022-04-09T18:40:14","date_gmt":"2022-04-09T16:40:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=58294"},"modified":"2023-06-07T09:00:20","modified_gmt":"2023-06-07T07:00:20","slug":"citatelje-ne-zanimaju-dobre-i-lijepe-vijesti-ali-to-je-put-u-propast-i-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/04\/citatelje-ne-zanimaju-dobre-i-lijepe-vijesti-ali-to-je-put-u-propast-i-bolest\/","title":{"rendered":"\u010citatelje ne zanimaju dobre i lijepe vijesti, ali to je put u propast i bolest"},"content":{"rendered":"\n

Dokazano je da lo\u0161e vijesti imaju ve\u0107eg efekta na nas nego pozitivne. To znaju dru\u0161tvene mre\u017ee, to znaju mediji. I to zloupotrebljavaju. Svuda oko nas samo su zlokobne informacije. Kako da se od njih obranimo? Odgovor donosi Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Mobitel kao da se lijepi za ruku, i nikako da ostane miran u d\u017eepu ili na stolu. Svakog \u010dasa ga vadimo, da vidimo ne\u0161to tobo\u017ee va\u017eno: netko nam pi\u0161e, neko nas lajka<\/em>, sti\u017eu vijesti. Dok se okrene\u0161, provede\u0161 sate bulje\u0107i u ekran. Vijesti su mahom lo\u0161e, sve nas \u017eivcira, ljuti ili \u010dini tu\u017enima.<\/p>\n\n\n\n

Na engleskom se fenomen zove doomscrolling<\/em>, u slobodnom prijevodu prelistavanje (ili skrolanje<\/em>) u propast. Izraz opisuje beskrajno konzumiranje lo\u0161ih vijesti, iako znamo da na\u0161e listanje poruka i vijesti ne vodi happy endu<\/em>. Doomscrolling<\/em> je postao izraz u modi najvi\u0161e tijekom pandemije, koja nas je napadala sa svih kanala.<\/p>\n\n\n\n

Sve to znanost zna odavno. Recimo, da smo skloni negativnosti (negativity bias<\/em>), da nas kritika vi\u0161e utu\u010de nego \u0161to nas pohvala osokoli. “Na\u0161 mozak obra\u0111uje negativne rije\u010di br\u017ee, bolje i intenzivnije i zbog toga ta osje\u0107anja du\u017ee pamtimo”, ka\u017ee znanstvenica Maren Urner<\/strong>, koja ispituje tajne ljudskog mozga. Ka\u017ee, to evolucijski ima smisla. “U vrijeme sabljastih tigrova i mamuta je jedna propu\u0161tena negativna vijest lako mogla da bude posljednje u ne\u010dijem \u017eivotu”, dodaje Urner.<\/p>\n\n\n\n

Aplikacija i sabljasti tigar<\/h3>\n\n\n\n

Na\u0161 pramozak i danas poku\u0161ava sustavno pribavljati informacije i tako se za\u0161tititi od neizvjesnosti. \u017delimo biti spremni na sve prijetnje. Paradoksalno, u \u0161to smo vi\u0161e lo\u0161ih vijesti upu\u0107eni, to se osje\u0107amo bolje pripremljenima. No u tome le\u017ei zamka: \u0161to je mo\u017eda imalo smisla u doba mamuta, ne funkcionira pod svaku cijenu u doba aplikacija. Jer, one su smi\u0161ljene ba\u0161 sa svrhom da ih nikad ne napu\u0161tamo. Svaka se mo\u017ee beskona\u010dno prelistavati (skrolati)<\/em>. Dru\u0161tvene mre\u017ee nam nude nagrade, lajkove<\/em> i zabavu. To osloba\u0111a dopamin, uvijek \u017eelimo jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Ali s obzirom na to da je lo\u0161ih vijesti previ\u0161e, opada razina serotonina poznatog kao hormon sre\u0107e. Posljedice mogu biti iscrpljenost, unutra\u0161nja napetost, razdra\u017eljivost, poti\u0161tenost, lo\u0161 san. U igru potom ulazi hormon stresa kortizol \u2013 umjerena koli\u010dina nas \u010dini budnim, ja\u010dim, br\u017eim u stresnim situacijama. Ali stalno povi\u0161eni nivo kortizola je \u0161tetan.<\/p>\n\n\n\n

Tako, dok prelistavamo telefon do (svoje) propasti, \u010desto idemo ka anksioznosti, depresiji i stresu. Studije su \u010dak dokazale vezu koli\u010dine lo\u0161ih vijesti koje upijamo i ja\u010dine simptoma sli\u010dnih posttraumatskom stresnom poreme\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n

Huffington post je zadu\u017eio psihologe da na\u010dine mali eksperiment. Zaklju\u010dili su da ispitanici koji ujutro tri minuta \u010ditaju lo\u0161e vijesti poslije \u0161est do osam sati imaju 27 posto ve\u0107u vjerojatnost da svoj dan opi\u0161u kao “lo\u0161”. Grupa koja \u010dita vijesti koje nude rje\u0161enja u 88 posto slu\u010dajeva je govorila da im je dan bio dobar. <\/p>\n\n\n\n

Koloplet negativnih vijesti \u010dini i na\u0161a \u017eivotna o\u010dekivanja negativnim. “Jer \u017eivimo sa slikom svijeta koja je lo\u0161ija nego \u0161to svijet zapravo jest”, ka\u017ee Maren Urner. Onda ni depresije, ali ni kardiovaskularne bolesti i dijabetes nisu daleko.<\/p>\n\n\n\n

Birajte ono \u010demu poklanjate pa\u017enju<\/h3>\n\n\n\n

Urner istra\u017euje i ulogu medija u svemu ovome. A mediji odavno znaju da su najgore vijesti najbolje vesti, donose \u010ditanost, gledanost, klikove, te na kraju i novac. Stara je mudrolija if it bleeds, it leads<\/em> \u2013 \u0161to je krvavije, to je ja\u010da vijest.<\/p>\n\n\n\n

“Novinari bi se u prvom redu uvijek trebali pitati \u0161to dalje?” ka\u017ee Urner. Va\u017eno je opisati problem, ali i ponuditi rje\u0161enja. U teoriji medija se to zove konstruktivno novinarstvo.<\/p>\n\n\n\n

A \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti kao korisnici aplikacija i publika za sve te negativne vijesti? Maren Urner ka\u017ee da bi, za po\u010detak, trebalo ustati iz kreveta, a da se ne zgrabi odmah mobitel, uklju\u010di radio ili televizor, “jer se tako s pet, \u0161est kanala direktno zatrpamo informacijama”. Nema \u010darobnog rje\u0161enja, i svako mora na\u0107i svoju rutinu kako biti informiran, ali ne 24 sata dnevno, i ne udavljen lo\u0161im vijestima.<\/p>\n\n\n\n

Neki savjeti bi mogli biti da se vrijeme poklanja provjerenim medijima, i prije svega analizama vijesti koje zalaze u pozadinu doga\u0111anja, umjesto uvijek brzog, novog i bombasti\u010dnog. Pametno je isklju\u010diti obavje\u0161tavanje na mobitelu, posebno kod aplikacija za vijesti. <\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161 ako se jo\u0161 mo\u017ee odrediti to\u010dno vrijeme za informiranje, recimo pola sata poslijepodne ili sli\u010dno, umjesto stalnog posezanja za lo\u0161im vijestima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koloplet negativnih vijesti \u010dini i na\u0161a \u017eivotna o\u010dekivanja negativnim. Jer \u017eivimo sa slikom svijeta koja je lo\u0161ija nego \u0161to svijet zapravo jest.\u00a0Onda ni depresije, ali ni kardiovaskularne bolesti i dijabetes nisu daleko.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":58296,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3112,453,345,35],"class_list":["post-58294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-doomscroling","tag-drustvene-mreze","tag-psihologija","tag-sreca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58294\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/58296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}