{"id":59653,"date":"2022-05-19T10:28:00","date_gmt":"2022-05-19T08:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=59653"},"modified":"2022-05-20T08:48:36","modified_gmt":"2022-05-20T06:48:36","slug":"uskladivanje-mirovina-ili-zakucavanje-u-siromastvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/uskladivanje-mirovina-ili-zakucavanje-u-siromastvo\/","title":{"rendered":"Uskla\u0111ivanje mirovina ili zakucavanje u siroma\u0161tvo?"},"content":{"rendered":"\n

Dvije najve\u0107e umirovljeni\u010dke udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske zajedni\u010dkim su zahtjevom od premijera Andreja Plenkovi\u0107a zatra\u017eile pove\u0107anje mirovina i to od najmanje 10 posto. Zadovoljni su, ka\u017ee, isplatom energetskog dodatka, no \u010dini se da to nije dovoljno da bi zaustavilo galopiraju\u0107u bijedu me\u0111u najranjivijom skupinom gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

O te\u0161koj starosti u Hrvatskoj svjedo\u010de brojke – u velja\u010di 2022. udio prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i pao na 35,55 posto, pri \u010demu je Hrvatska zakucana na samo dno Europske unije. “Pro\u0161le je godine \u010dak 67 posto mirovina bilo ispod hrvatske linije siroma\u0161tva (tada 2.927 kuna), dok \u0107e za ovu godinu, kad linija bude postavljena na oko 3.200 kuna, ispod nje biti \u010dak 75 posto svih mirovina. Svi \u0107e oni i slu\u017ebeno postati siromasi, a inflacija \u0107e i dalje skakati”, poru\u010duju iz SUH-a i MUH-a. Redovna uskla\u0111ivanja mirovina dio su problema, a ne njegova rje\u0161enja, ako je pitati ove udruge.<\/p>\n\n\n\n

Situacija \u2013 najnovije uskla\u0111ivanje mirovina<\/h3>\n\n\n\n

U travnju je na ra\u010dun umirovljenika sjela nova “uskla\u0111ena mirovina” za o\u017eujak, zajedno sa zaostacima za sije\u010danj i velja\u010du. Upravno vije\u0107e Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdilo je novu vrijednost aktualne vrijednosti mirovine, koja je “posko\u010dila” za 2,24 posto. Prevedeno, prosje\u010dna mirovina od 2.648 kuna porasla je za samo 59 kuna. Pove\u0107anje su ipak bolje osjetili oni u vi\u0161im mirovinskim kastama, primjerice saborski zastupnici, \u010dlanovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni dr\u017eavni revizor. U prosjeku, mirovina im je porasla za 235 kuna.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se mo\u017ee kupiti za novo uskla\u0111ivanje?<\/h3>\n\n\n\n

Ako su se umirovljenici tih prosje\u010dnih 59 kuna odlu\u010dili odmah potro\u0161iti u, recimo, Konzumovoj internetskoj trgovini za taj novac mogli su kupiti 400 grama patagonijske lignje uz aktualni popust od 25 posto. Ili kilogram svinjskog vrata bez kostiju. Ili veliko pakiranje (16 rola) troslojnog toaletnog papira doma\u0107e proizvodnje pri \u010demu su si mogli priu\u0161titi i litru trajnog mlijeka poznatog proizvo\u0111a\u010da iz Vara\u017edina. A od tada su cijene samo dodatno rasle.<\/p>\n\n\n\n

Poskupljuju kruh, tjestenina i toaletni papir<\/h3>\n\n\n\n

Taj “uskla\u0111eni” dio pojela su nova poskupljenja pa su umirovljenici postali siroma\u0161niji nego prije uskla\u0111ivanja mirovina. A prema neslu\u017ebenim informacijama dobavlja\u010di i trgovci nastavljaju dizati cijene. Toaletni papir i celulozni ubrusi ve\u0107 su sada u rubrici “skupocjeno”. Tako se 10 rola Zewa toaletnog papira ve\u0107 sada prodaje za 39 kune u Konzumovoj online<\/em> trgovini. Porast \u0107e cijena i kartona\u017ei, \u0161to \u0107e posljedi\u010dno di\u0107i cijenu proizvoda koji se prodaju u kartonskoj i papirnatoj ambala\u017ei. Uz to, samo je pitanje dana kada \u0107e cijena nulera, bijelog glatkog bra\u0161na, prema\u0161iti 10 kuna za kilogram. Tjestenina bi trebala poskupjeti za dvadesetak posto, a toliko \u0107e se dignuti i cijena kruha. Tek letimi\u010dan pogleda na ove najave kazuje da \u0107e samo jedan odlazak u du\u0107an, ne samo istopiti uskla\u0111ivanje, ve\u0107 \u0107e i dodatno pro\u0161iri rupu u umirovljeni\u010dkom nov\u010daniku.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je uskla\u0111ivanje, kada se provodi i za\u0161to?<\/h3>\n\n\n\n

Stopa uskla\u0111ivanja koja se primjenjuje 1. sije\u010dnja i 1. srpnja svake kalendarske godine odre\u0111uje se tako da se Aktualna vrijednost mirovine (AVM) uskladi po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosje\u010dnog indeksa potro\u0161a\u010dkih cijena i stopa promjene prosje\u010dne brutopla\u0107e svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodi\u0161tu u odnosu na polugodi\u0161te koje mu prethodi. Zbraja se 70 posto ve\u0107eg faktora i 30 posto manjeg faktora. Input za ovu ra\u010dunicu daje Dr\u017eavni zavod za statistiku.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je AVM od 1. srpnja 2021. iznosio 71,53 kn, a stopa pove\u0107anja AVM-a od 1. sije\u010dnja 2022. iznosi 2,24 posto, novi AVM iznosi 73,13 kn. Mirovine pove\u0107ane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit \u0107e se u travnju (s mirovinom za o\u017eujak), zajedno s razlikom za sije\u010danj i velja\u010du 2022. Daljnom ra\u010dunicom dolazimo do \u010dinjenice da je ovo uskla\u0111ivanje prosje\u010dnu mirovinu od 1.648 kuna \u201epodebljalo\u201c za samo prosje\u010dna 59 kuna.<\/p>\n\n\n\n

Kako su protekla pro\u0161la uskla\u0111ivanja?<\/h3>\n\n\n\n

O kakvim se simboli\u010dnim iznosima radi govori pogled u ne tako daleku pro\u0161lost. U o\u017eujku 2021. godine objavljeno je prosje\u010dno uskla\u0111ivanje od mizernih 14,37 kuna. U kolovozu 2020. uskla\u0111ivanje je iznosilo prosje\u010dnih 69,42 kn. U travnju iste te godine odlu\u010deno je da \u0107e se prosje\u010dna mirovina uskladiti za 17,50 kuna.<\/p>\n\n\n\n

Gdje je problem? Rast tro\u0161kova i pla\u0107a?<\/h3>\n\n\n\n

Iako se iznos mirovina nominalno pove\u0107ava, njena vrijednost, zapravo, strmoglavo pada, ako se usporedi s rastom cijena s kojim smo suo\u010deni. Sindikati su izra\u010dunali da je samo u drugom polugodi\u0161tu pro\u0161le godine potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica poskupjela za 15 posto. Uz njeno daljnje poskupljenje, dogodio se i zna\u010dajan rast cijene energenata. Uprosje\u010deno, plin je skuplji 16 posto, \u0161to je oko 53 kune mjese\u010dno. Struja je poskupjela 9,6 posto, odnosno prosje\u010dno 27 kuna po ra\u010dunu. Istovremeno je prosje\u010dna mirovina porasla za samo 59 kuna \u0161to pokazuje koliko je besmislen na\u010din uskla\u0111ivanja mirovina koji provodi Vlada RH.<\/p>\n\n\n\n

Uskla\u0111ivanje ne prati rast pla\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Iako je za o\u010dekivati da mirovine uskla\u0111ivanjem prate rast pla\u0107a, to se nije dogodilo i u ovoj godini smo zabilje\u017eili povijesno najve\u0107i raskorak u te dvije vrste primanja. Naime, mirovina je u velja\u010di iznosila tek ne\u0161to vi\u0161e od 35 posto prosje\u010dne pla\u0107e u Hrvatskoj. Za ilustraciju, 1990. godine udio mirovine u pla\u0107i iznosio je \u010dak 75,3 posto!<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0161to bolje od ostatka Hrvatske prolaze zagreba\u010dki umirovljenici, budu\u0107i da su imali vi\u0161e prilika za stjecanje kvalifikacija i vi\u0161e mogu\u0107nosti za rad u dobro pla\u0107enim profesijama.<\/p>\n\n\n\n

Tako je prosje\u010dna mjese\u010dna ispla\u0107ena neto pla\u0107a u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za sije\u010danj ove godine iznosila je 8.528 kuna, \u0161to je porast od 5,5 posto u odnosu na sije\u010danj 2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

Sasvim o\u010dekivano, u usporedbi s ostalim \u017eupanijama i prosje\u010dna neto mirovina najve\u0107a je u Gradu Zagrebu. Za velja\u010du je iznosila 3.518 kuna, a iz ra\u010dunice su isklju\u010deni umirovljeni vojnici i branitelji. Za sije\u010danj je iznosila 3.529 kuna, dok je godinu dana ranije bila 3.409 kuna.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, jedna prosje\u010dna zagreba\u010dka mirovina u sije\u010dnju je vrijedila 41 posto zagreba\u010dke pla\u0107e, \u0161to je bolje od ostalih \u017eupanija, ali ipak nedovoljno za kvalitetan \u017eivot, pogotovo uzimaju\u0107i u obzir da \u017eivot u velegradu donosi i ve\u0107e tro\u0161kove. Dok je prosje\u010dna zagreba\u010dka pla\u0107a rasla 5,5 posto, mirovina ju je pratila rastom od samo 3,5 posto.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to rade umirovljeni\u010dke udruge<\/h3>\n\n\n\n

Najve\u0107e dvije hrvatske umirovljeni\u010dke udruge ve\u0107 godinama tra\u017ee od vlada promjenu formule prema kojoj \u0107e se ra\u010dunati postotak uskla\u0111ivanja i koja bi neutralizirala sve ve\u0107i raskorak izme\u0111u pla\u0107a i mirovina. Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske ve\u0107 su nekoliko puta zatra\u017eili da se umjesto sada\u0161njeg modela uvede uskla\u0111ivanje mirovina prema 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta \u2013 pla\u0107a ili cijena.<\/p>\n\n\n\n

Uskla\u0111ivanje u stopostotnom iznosu bi samo zaustavilo daljnji pad realne vrijednosti mirovina, pa je stoga potrebno i pove\u0107ati mirovine najugro\u017eenijih skupina umirovljenika. Zbog toga umirovljeni\u010dke udruge zahtijevaju da se mirovine onih koji primaju mirovine u iznosu manjem od 2.000 kuna, uskla\u0111uju prema indeksu od 120 posto rasta povoljnijeg indeksa, a za one koji primaju izme\u0111u 2.000 kuna i 4.000 kuna za 110 posto povoljnijeg indeksa.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Provedbom ove inicijative, nakon desetlje\u0107a pada udjela mirovina u pla\u0107i, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina do\u0161lo bi se do udjela od 40 posto, \u0161to je i dalje jako lo\u0161e u usporedbi s drugim zemljama EU ili okru\u017eenja, gdje se udjeli kre\u0107u oko 50 posto, upozoravaju udruge.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to rade politi\u010dari?<\/h3>\n\n\n\n

SDP-ova Mirela Ahmeovi\u0107 u Saboru je predlo\u017eila promjenu modela uskla\u0111ivanja mirovina na tragu onoga \u0161to zahtjeva Sindikat umirovljenika djeluju\u0107i kroz Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe. Socijaldemokrati su tako u velja\u010di zatra\u017eili da da se za uskla\u0111ivanje uzme 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa izme\u0111u indeksa potro\u0161a\u010dkih cijena i indeksa prosje\u010dne bruto pla\u0107e svih zaposlenih u Hrvatskoj. “Uz to, smatramo da treba uvesti i inflatorni dodatak za oko 850.000 umirovljenika s mirovinom ni\u017eom od 4.000 kuna, \u0161to bi ko\u0161talo do 700 milijuna kuna. U ovoj inflaciji dr\u017eavni prora\u010dun najve\u0107i je dobitnik, stoga novca za inflatorni dodatak ima”, kazala je u izlaganju Ahmetovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to radi Vlada RH?<\/h3>\n\n\n\n

Vlada je, o\u010dekivano, odbila SDP-ov prijedlog. “Prijedlog se odnosi na formulu uskla\u0111ivanja i interventnu potporu umirovljenicima. Za predlo\u017eenu formulu uskla\u0111ivanja mirovina nije provedena sveobuhvatna analiza niti realna procjena potrebnih sredstava niti je navedena procjena potrebnog iznosa prora\u010dunskih sredstava za 2023. i 2024. godinu”, kazao je tada\u0161nji ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kako rije\u0161iti problem na neko vrijeme?<\/h3>\n\n\n\n

Uz ve\u0107 navedenu promjenu formule uskla\u0111ivanja, umirovljeni\u010dke udruge tra\u017ee da se najdalje do kraja prvog polugodi\u0161ta ove godine svim umirovljenima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nakon 1.1.1999. godine mirovine pove\u0107aju za deset posto, kao trajna intervencija i povrat duga umirovljenicima koji su za toliko zakinuti tada\u0161njom mirovinskom reformom. To bi iznosilo pove\u0107anje od 308 milijuna kuna mjese\u010dno za 1,14 milijuna umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

SUH i MUH uz to hitno tra\u017ee da se i umirovljenici s mirovinama do 1.500 kuna uklju\u010de u pravo na mjese\u010dni energetski vau\u010der do 400 kuna, \u0161to trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajam\u010dene minimalne naknade.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Redovna uskla\u0111ivanja mirovine ve\u0107 godinama izazivaju podsmijeh me\u0111u hrvatskim umirovljenicima koji Vladi nerijetko poru\u010duju da taj sitni\u0161 zadr\u017ei za sebe. \u0160to bi se trebalo promijeniti da se umirovljenici barem nakratko izvuku iz spirale bijede koja ih je ve\u0107 davno povukla na egzistencijalno dno?<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":59667,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,2339,237,971],"class_list":["post-59653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-uskladivanje-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59653"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59653\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/59667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}