{"id":60388,"date":"2022-06-16T22:52:32","date_gmt":"2022-06-16T20:52:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=60388"},"modified":"2022-06-17T10:46:34","modified_gmt":"2022-06-17T08:46:34","slug":"koliko-nam-zdravih-godina-ostaje-za-mirovinu-i-zasto-su-one-vazne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/koliko-nam-zdravih-godina-ostaje-za-mirovinu-i-zasto-su-one-vazne\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je va\u017eno oti\u0107i u mirovinu zdrav i je li to uop\u0107e mogu\u0107e u Hrvatskoj?"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako je prekju\u010der objavio Eurostat, statisti\u010dki ured Europske unije, za osobe ro\u0111ene 2020. godine u Europskoj uniji o\u010dekuje se du\u017eina \u017eivota <strong>provedenog u zdravlju<\/strong> od prosje\u010dnih 64,5 godina za \u017eene i 63,5 godina za mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekivani \u017eivotni vijek za \u017eenske osobe ro\u0111ene iste godine je 5,7 godina du\u017ei od o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka za mu\u0161karce. Naime, o\u010dekuje se da \u0107e djevoj\u010dice ro\u0111ene 2020. godine u prosjeku do\u017eivjeti 83,2 godine, dok \u0107e dje\u010daci potrajati do 77,5 godina starosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve ove podatke valja kombinirati kako bismo dobili pokazatelje o kvaliteti \u017eivljenja, posebice o kvaliteti \u017eivota u mirovinu. Ukratko, &#8220;zdrave&#8221; godine predstavljaju 78 posto \u017eivota \u017eene i 82 posto \u017eivota mu\u0161karca. Uprosje\u010deno, mu\u0161karci \u0107e provesti ve\u0107i dio svojeg kra\u0107eg \u017eivota bez zdravstvenih ograni\u010denja. \u017dene \u0107e, s druge strane, \u017eivjeti du\u017ee, no godine razlike od mu\u0161kog do \u017eenskog vijeka, provest \u0107e uz zdravstvene tegobe.<\/p><div id=\"mojev-820803708\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Me\u0111u \u010dlanicama Europske unije, \u0160vedska ima najve\u0107i broj godina koje \u0107e u zdravlju provesti generacija 2020. Statistika tako ka\u017ee da \u0107e male \u0160ve\u0111anke biti zdrave \u010dak 72,7 godina, a \u0160ve\u0111ani 72,8 godina. Malte\u017eanke ro\u0111ene iste godine \u017eivjet \u0107e u zdravlju 70,7 godina, a Malte\u017eani 70,2 godine. Za dvogodi\u0161nje Talijanke predvi\u0111a se 68,7 godina zdravlja, a za jednako stare Talijane \u2013 67,2 godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Na suprotnoj strani ljestvice jest Hrvatska. Nije najgora, no nije ni daleko od toga. Djevoj\u010dice ro\u0111ene u Hrvatskoj 2020. godine mogu o\u010dekivati tek 59,6 zdravih godina, a dje\u010daci samo 57,5 godina. Od Hrvatske su gori Nizozemska, Austrija, Litva, Portugal, Danska, Slova\u010dka, Finska i Latvija. Mali Latvijke mogu o\u010dekivati 54,3 zdrave godine, a Latvijci samo 52,6 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao va\u017enu \u010dinjenicu Eurostat navodi da predvi\u0111anja za \u0160panjolsku kazuju da \u0107e dana\u0161nji dvogodi\u0161njaci pro\u017eivjeti jednak broj zdravih godina, bez obzira na spol \u2013 66,3 godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to su godine provedene u zdravlju?<\/h3>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je o statisti\u010dkim izra\u010dunima koje jo\u0161 nazivamo i &#8220;godinama \u017eivota bez invaliditeta&#8221;, a definira se kao o\u010dekivani broj godina koje \u0107e osoba provesti u zdravlju, bez kroni\u010dnih bolesti koje \u0107e ju ograni\u010davati u \u017eivotu. Ovaj statisti\u010dki pokazatelj se uvijek iskazuje posebno za \u017eene, a posebno za mu\u0161karce i to na tri na\u010dina: u vrijeme ro\u0111enja (gornji primjeri), u dobi od 50 i u dobi od 65 godina (donji primjer). U obzir uzima prevalenciju populacije koja \u017eivi u zdravim i nezdravim uvjetima i mortalitet specifi\u010dan za pojedinu \u017eivotnu dob. Naj\u010de\u0161\u0107e se ra\u010duna takozvanom Sullivanovom metodom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to su&nbsp; godine provedene u zdravlju va\u017ene za umirovljenje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako svi te\u017eimo dugovje\u010dnosti, postavlja se pitanje je li ona sama po sebi cilj. Je li va\u017enije \u017eivjeti dugo ili \u017eivjeti zdravo? Za\u0161to se uop\u0107e ra\u010dunaju te godine provedene u zdravlju?<\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi su na\u0161i sugra\u0111ani za ovu statistiku prvi puta \u010duli za vrijeme referendumske inicijative &#8220;67 je previ\u0161e&#8221; kada je postalo jasno da godine provedene u zdravlju izravno utje\u010du na mirovinski sustav. Manje zdravlja zna\u010di manje radnih godina, a manje radnih godina zna\u010di i manje mirovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Podsjetimo, savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) tada je prikupio 748.624 va\u017ee\u0107ih potpisa gra\u0111ana za referendum za promjenu uvjeta za mirovinu. Kao rezultat referendumskog pritiska, Vlada je Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem se na 65 godina \u017eivota vra\u0107a\u200b granica\u200b za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Konkretno, Sindikat se pozivao na o\u010dekivani broj godina provedenih u zdravlju, ali ra\u010dunan <strong>za dob od 65 godina<\/strong> (vidi gore) uz tvrdnju da \u0107e Hrvati mo\u0107i aktivno u\u017eivati u mirovini samo pet godina, \u010dak i kad se umirove sa 65.<\/p>\n\n\n\n<p>Sasvim jasno, &#8220;europsko&#8221; umirovljenje sa 67 godina je samo odgo\u0111eno. U ovom trenutku pravo na starosnu mirovinu stje\u010de osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kada navr\u0161i 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea. U prijelaznom razdoblju od\u00a0 2020. do 2029. godine \u017eene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s ni\u017eom starosnom dobi. Tako je za 2020. godinu propisana &#8220;\u017eenska&#8221; dob za umirovljenje od 63. godine, a 2030. godine trebala bi se u potpunosti izjedna\u010diti s dobi propisanom za mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-26751\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/67jeprevise-1.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>No okrenimo se budu\u0107nosti. \u0160to to konkretno zna\u010di za hrvatske gra\u0111ane? Za primjer uzmimo dana\u0161nje dvogodi\u0161njake i o\u010dekivani broj godina provedenih u zdravlju <strong>ra\u010dunan u trenutku ro\u0111enja<\/strong> (\u0161to zna\u010di da \u0107e u prosjek u\u0107i i oni koji mirovinu ne\u0107e do\u017eivjeti). Pod uvjetom da se dob za umirovljenje do 2085. ne\u0107e mijenjati, \u017eene \u0107e potro\u0161iti zdravlje 3,4 godine prije umirovljenja, a mu\u0161karci \u010dak sedam i pol godina prije uvjeta za ranije umirovljenje. Stoga nije za o\u010dekivati da \u0107e budu\u0107e generacije umirovljenika istro\u0161ene radom i bolestima izbjegavati prijevremena umirovljenja.<\/p>\n\n\n\n<p>U naprednoj \u0160vedskoj u takozvanu punu mirovinu odlazi se sa 68 godina uz o\u010dekivanja da \u0107e se ta dob idu\u0107e godine dignuti na 69. Ostane li tako do 2085. godine, \u0160ve\u0111anke i \u0160ve\u0111ani \u0107e 4 zdrave godine tro\u0161iti u mirovini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je va\u017eno da u mirovinu odemo dok smo jo\u0161 zdravi?<\/h3>\n\n\n\n<p>Dug \u017eivot donosi nove prilike, ne samo starim ljudima i njihovim obiteljima, ve\u0107 i dru\u0161tvu, upozorava <strong>Svjetska zdravstvena organizacija<\/strong> i zato nam treba biti va\u017eno \u017eivjeti dugo i u zdravlju. Dodatne godine \u017eivota koje smo ostvarili u odnosu na generacije prije nas prilika su za ostvarivanje \u017eivotnih ciljeva i novih aktivnosti poput dodatnog obrazovanja, nove karijere ili nikad realiziranih \u017eelja. Stariji ljudi tako\u0111er pridonose obiteljima, ali dru\u0161tvu u cijelosti. No taj je doprinos ograni\u010den \u2013 zdravljem.<\/p>\n\n\n\n<p>Dokazi pokazuju da se udio zdravih godina u \u017eivotnom vijeku uglavnom konstantan. Sve to sugerira da dodatne godine koje smo dobili provodimo \u2013 uglavnom bolesni. Kada ljudi te dodatne godine \u017eive u dobrom zdravlju i kada ih \u017eive u poticajnoj okolini, mogu\u0107nosti starijih osoba da se bave aktivnostima koje su im va\u017ene ne razlikuju se bitno od mogu\u0107nosti mla\u0111ih osoba, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. S druge strane, kada dodatne godine karakterizira pad fizi\u010dkih i mentalnih sposobnosti, implikacije za dru\u0161tvo i same stare ljude vi\u0161e su negativne.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">O \u010demu ovisi broj godina provedenih u zdravlju?<\/h3>\n\n\n\n<p>Nesumnjivo, genetika u ovim pokazateljima igra veliku ulogu. No Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je presudan utjecaj fizi\u010dkog i dru\u0161tvenog okru\u017eenja; uklju\u010duju\u0107i stanovanje, susjedstvo, zajednice kojima pripadamo. Uz to, valja uva\u017eiti i neke osobne razlike kao \u0161to su spol, nacionalnost ili socioekonomski status. Bitnu ulogu igra okru\u017eenje u kojem smo \u017eivjeli kao djeca pa \u010dak i u kakvim nam je uvjetima \u017eivjela majka za vrijeme trudno\u0107e. Sve to u kombinaciji s na\u0161im osobnim karakteristikama ima dalekose\u017ean utjecaj na to kako starimo.<\/p>\n\n\n\n<p>Fizi\u010dko i dru\u0161tveno okru\u017eenje mogu nas izravno sprije\u010diti ili demotivirati u kori\u0161tenju mogu\u0107nosti koje nam se pru\u017eaju, utje\u010du na dono\u0161enje odluka i na\u0161e pona\u0161anje u vezi zdravlja. Odr\u017eavanje zdravih praksi kroz \u017eivot (posebno zdrave i balansirane prehrana, redovite fizi\u010dke aktivnosti i izbjegavanje duhana) pridonosi smanjenju rizika od nezaraznih bolesti, pove\u0107ava fizi\u010dke i mentalne kapacitete i odga\u0111a vrijeme kada \u0107e nam za \u017eivot biti nu\u017ena asistencija drugih osoba.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis-740x493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-30891\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/baka-servis.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Dje\u010daci ro\u0111eni 2020. godine u Hrvatskoj mogu o\u010dekivati 57,5 godina zdravlja (foto: tookapic\/Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Okolina koja je podupiru\u0107a omogu\u0107ava ljudima da se bave s onim \u0161to im je va\u017eno u \u017eivoti, unato\u010d gubitku kapaciteta. Dostupnost javnih sadr\u017eaja i javnog prijevoza, kao i velikih pje\u0161a\u010dkih zona u gradovima su primjeri podupiru\u0107e okoline. Uz to, napominje Svjetska zdravstvena organizacija, va\u017ean je javnozdravstveni odgovor na starenje kako bi ubla\u017eilo gubitke vezane uz starenje, ali i kako bi se potaknuli oporavak, prilagodna i psihosocijalni rast.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Novac je va\u017ean. Jako va\u017ean!<\/h3>\n\n\n\n<p>Cini\u010dna parola &#8220;Budite bogati jer bogati \u017eive du\u017ee&#8221;, ali ne samo du\u017ee, ve\u0107 i zdravije &#8211; istinita je. U hrvatskim prilikama sasma je jasno da se brza i pravovremena zdravstvena usluga \u010desto mora potra\u017eiti izvan javnozdravstvenog sustava. Ako pacijent na raspolaganju ima za to potreban novac. Jednak je slu\u010daj sa&nbsp; zdravom prehranom, a \u010desto puta i s fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u. Jer u 21. stolje\u0107u fizi\u010dka aktivnost ne ve\u017ee se uz koristan rad ili sport, ve\u0107 uz prazno sagorijevanje kalorija u teretani.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bogatstvo ljudskom vijeku dodaje 9 zdravih godina, godina bez invaliditeta i boli, pokazalo je opse\u017eno desetogodi\u0161nje istra\u017eivanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su usporedili podatke koje su prikupili od ispitanika koji potje\u010du iz razli\u010ditih socioekonomskih okru\u017eenja pa su zaklju\u010dili da je u obje zemlje bogatstvo najva\u017eniji \u010dimbenik u odr\u017eavanju zdravlja u starijoj dobi i postizanju dugovje\u010dnosti. Potvrdila je to voditeljica istra\u017eivanja epidemiologinja dr. Paola Zaninotto sa Sveu\u010dili\u0161nog koled\u017ea u Londonu.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u znanstvenoj publikaciji <em>Journal of Gerontology<\/em>, a obuhvatilo je 10.754 osobe starije od 50 godina iz Velike Britanije i 14.803 njihova vr\u0161njaka iz Sjedinjenih Dr\u017eava. Obje su grane istra\u017eivanja pokazale da je dugovje\u010dnost koristan pokazatelj zdravlja, a da je kvaliteta \u017eivota odlu\u010duju\u0107a za zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema javno prezentiranim podacima, pedesetogodi\u0161njaci s debelim nov\u010danicima mogu o\u010dekivati jo\u0161 31 zdravu godinu, dok su njihovim siroma\u0161nim vr\u0161njacima ostale 22 zdrave godine u Engleskoj i 23 godine u Sjedinjenim Dr\u017eavama. I ovdje postoji razlike me\u0111u spolovima u korist \u017eena, koja svoje korijene najvjerojatnije ima u biologiji. Naime, bogate pedesetogodi\u0161njakinje mogu o\u010dekivati \u010dak 33 godine zdravlja, dok njihove siroma\u0161ne vr\u0161njakinje u Velikoj Britaniji imaju jo\u0161 24,6, a u Sjedinjenim Dr\u017eavama 24 godine bez fizi\u010dke patnje i invaliditeta.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-4015794316\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada govorimo o produljenju ljudskog \u017eivota \u010desto govorimo o dugovje\u010dnosti kao broju godina koje sretni pojedinci mogu do\u017eivjeti. No mo\u017eda su va\u017eniji parametar godine provedene u zdravlju, posebice u kontekstu godina za umirovljenje.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":60391,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2706,64,957],"class_list":["post-60388","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dob-za-umirovljenje","tag-dugovjecnost","tag-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60388"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60388\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}