{"id":60744,"date":"2022-06-27T23:23:00","date_gmt":"2022-06-27T21:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=60744"},"modified":"2022-06-28T23:31:44","modified_gmt":"2022-06-28T21:31:44","slug":"slaba-medijska-pismenost-realna-je-opasnost-za-starije-gradane-no-generalizacije-treba-izbjeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/slaba-medijska-pismenost-realna-je-opasnost-za-starije-gradane-no-generalizacije-treba-izbjeci\/","title":{"rendered":"Slaba medijska pismenost realna je opasnost za starije gra\u0111ane, no generalizacije treba izbje\u0107i"},"content":{"rendered":"\n<p>Belgijska neprofitna organizacija <em>The Media &amp; Learning Association<\/em> isti\u010de da su ljudi stariji od 65 godina zanimljivi istra\u017eiva\u010dima medijske pismenosti, ali i skupina na koju se valja fokusirati kada je rije\u010d o medijskom opismenjavanju. U velikom dijelu, radi se o ljudima koji nisu za svojeg \u0161kolovanja imali prilike u\u010diti medijsku pismenost. Za njihova \u017eivota dogodila se internetska revolucija, mediji su promijenili \u0107ud, a oni nisu bili u potpunosti pripremljeni za odgovorno prihva\u0107anje nastalih promjena.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok se u Hrvatskoj ta skupina gra\u0111ana smatra &#8220;izgubljenom&#8221; u smislu medijskog opismenjavanja, neke druge europske zemlje, poput Finske, u svojim slu\u017ebenim politikama medijskog opismenjavanja isti\u010du kako ba\u0161 &#8220;svatko ima pravo na \u0161iroku i smislenu medijsku pismenost&#8221;. No, \u010dak i u Hrvatskoj se stvari ipak mijenjaju. No prije no \u0161to vam ka\u017eemo kako se mijenjaju, utvrdimo osnovne pojmove.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je medijska pismenost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Postoje\u0107i dokumenti i istra\u017eivanja medijsku pismenost definiraju kao sposobnost upotrebe, razumijevanja i stvaranja medijskog sadr\u017eaja u razli\u010ditim kontekstima. Ono na \u0161to neka istra\u017eivanja upozoravaju je da starije osobe imaju uo\u010dljiv manjak pismenosti kada je rije\u010d o digitalnim medijima.<\/p><div id=\"mojev-2568319632\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Primjerice, neki se ne znaju slu\u017eiti digitalnim alatima dr\u017eave poput e-gra\u0111ana i srodnih sustava. Mnogi ne znaju prepoznati la\u017ene vijesti na koje nailaze na internetu ili ne razumiju internetsko ogla\u0161avanje; ne razlikuju pla\u0107ene reklame od stvarnih novinarskih priloga. Posebno je zamjetan nedostatka znanja oko toga kako razne (globalne) tvrtke prikupljaju i obra\u0111uju podatke korisnika internetskih servisa, dok se u pandemiji pokazalo kako mnogi ne znaju procijeniti vjerodostojnost informacija o zdravstvenim rizicima, a koje su objavljivali brojni portali.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je uo\u010dljivo je i da stariji ljudi koriste tek nekoliko mogu\u0107nosti koje im internet nudi. U hrvatskim uvjetima to je mahom svedeno na pra\u0107enje dru\u0161tvenih mre\u017ea, komentiranje medijskih objava (\u010desto puta bez otvaranja i \u010ditanja priloga) i komunikaciju s obitelji putem raznih <em>chat<\/em> i video aplikacija. Provjera \u010dinjenica i pretra\u017eivanje relevantnih i javno dostupnih baza podataka, za sada su tek puste \u017eelje. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">La\u017ene vijesti i dezinformacije<\/h3>\n\n\n\n<p>No osim \u0161to medijska nepismenost vodi do banaliziranja javnog prostora, ona predstavlja i realnu opasnost, posebice kada su u pitanju la\u017ene vijesti i zavaravaju\u0107i sadr\u017eaji. Europska komisija je u o\u017eujku 2018. godine objavila istra\u017eivanje koje je pokrilo 28 dr\u017eava, a prema kojem \u010dak 83 posto ispitanika la\u017ene vijesti i dezinformacije smatra prijetnjom demokraciji. S obzirom da se radilo o predpandemijskom istra\u017eivanju, briga se posebno iskazivala u podru\u010dju utjecaja na izbore i politike prema migrantima.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, pokazalo se da ispitanici najvi\u0161e vjeruju tradicionalnim medijima poput radija (70 posto), televizije (66 posto) i tiska (63 posto). Najmanje se vjerovalo dru\u0161tvenim mre\u017eama i online video servisima; 26 i 27 posto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Alarmantno stanje u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n<p>Medijski biotop je u Hrvatskoj ipak je znatno opasniji od onoga \u0161to europski prosjek sugerira. Jer Hrvatska pokazuje znatno odstupanje od iskazanih prosjeka kada se radi o najnepouzdanijim izvorima informiranja. \u010cak 43 posto ispitanika vjeruje video podkastima i video servisima (npr. Youtube) dok je \u010dak 40 posto ispitanika kazalo kako dru\u0161tvenim mre\u017eama vjeruje u potpunosti ili im uglavnom vjeruje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-27701\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/selfie-gospodja.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: RUN 4 FFWPU\/Pexels\n<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U ne\u0161to ranije spomenutoj Finskoj, 31 posto ispitanika vjeruje video podkastima i video servisima, dok dru\u0161tvenim mre\u017eama vjeruje 33 posto Finaca.<\/p>\n\n\n\n<p>U \u0160vedskoj su ispitanici jo\u0161 kriti\u010dniji. Video podkastima i video servisima vjeruje 25 posto ispitanika. Isti je udio onih koji apsolutno ili uglavnom vjeruju onome \u0161to pro\u010ditaju na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Problem je prepoznat<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o medijskoj (ne)pismenosti starijih osoba, naj\u010de\u0161\u0107e se citira takozvana <strong>Princetonska studija<\/strong>, a koja je analizirala la\u017ene vijesti koje su \u0161irile tijekom ameri\u010dke predsjednike kampanje 2016. godine. Znanstvenici s Princetona su utvrdili da \u0107e takve vijesti \u010dak sedam puta \u010de\u0161\u0107e podijeliti osobe koje su starije od 65 godina i koje se identificiraju kao konzervativci. Ipak, znanstvenici tvrde da ovu pojavu ne treba tuma\u010diti ideolo\u0161kim klju\u010dem, ve\u0107 \u010dinjenicom da je tijekom predsjedni\u010dke kampanje 2016. godine bilo proizvedeno zna\u010dajno vi\u0161e la\u017enih vijesti o Hillary Clinton nego o Donaldu Trumpu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa svjetlije strane, veseli informacija da 90 posto korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea zapravo ne sudjeluje u \u0161irenju toksi\u010dnih objava s portala koji ih planirano plasiraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su objasnili da njihova otkri\u0107a sugeriraju da je stupanj digitalne pismenosti povezan s dobi te da treba u\u010diniti vi\u0161e kako bi se starije osobe nau\u010dilo kako pravilno koristiti dru\u0161tvene mre\u017ee i op\u0107enito internet.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Starenje i la\u017ene vijesti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Fenomen nerazlikovanja pravih od la\u017enih vijesti, isti\u010du znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta Floride ostavlja ozbiljne posljedice na fizi\u010dko i emocionalno zdravlje te na financijsku stabilnost, pogotovo kada je rije\u010d o starijim osobama koje raspola\u017eu nekretninskim ili financijskim kapitalom pa njihove odluke imaju i dalekose\u017ene posljedice. No znanstvenici s ovog sveu\u010dili\u0161ta tvrde da stanje medijske pismenosti me\u0111u starijima nije toliko alarmantno kao \u0161to tvrde njihove kolege s Princetona.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato su postavili istra\u017eivanje kako bi utvrdili je li prijem\u010divost na la\u017ene vijesti uvjetovana staro\u0161\u0107u osobe koja se izla\u017ee takvim sadr\u017eajima. Istra\u017eivanje je provedeno od svibnja do listopada 2020. godine. S jedne strane, ispitanici su bili studenti, a s druge osobe stare od 61 do 87 godina. Ispitanici su trebali procijeniti istinitost 12 \u010dlanaka, me\u0111u kojima su bile objave o COVID-u. Od toga je \u0161est \u010dlanaka nudilo takozvani <em>fake news<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su pokazali da la\u017ene vijesti podjednako uspje\u0161no otkrivaju i stari i mladi. Zabrinjavaju\u0107e, obje su skupine te\u017ee otkrivale <strong>fake news<\/strong> me\u0111u vijestima o COVID-u u usporedbi s la\u017enim vijestima drugih kategorija.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, u analizi rezultata ispitanika unutar skupine tre\u0107e \u017eivotne dobi, pokazalo se da iznad 70. godine ipak pada mogu\u0107nost detektiranja la\u017enih vijesti, \u0161to je opravdano s time da se u toj dobi gubitak kognitivnih funkcija ne mo\u017ee vi\u0161e kompenzirati akumuliranim znanjem i \u017eivotnim iskustvom. &#8220;To je visokorizi\u010dna populacija \u010dije pogre\u0161ne odluke mogu imati te\u0161ke posljedice, ne samo za njih same, ve\u0107 i za dru\u0161tvo u cjelini&#8221;, kazala je Natalie Ebner, profesorica psihologije i koautorica ove studije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se \u010dini u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajne napore u medijskom opismenjavanju mladih u Hrvatskoj poduzima Agencija za elektroni\u010dke medije (AEM). A ove je godina u\u010dinila zna\u010dajan iskorak u opismenjavanju starijih sugra\u0111ana. Upravo je njima posve\u0107en priru\u010dnik <em>Vodi\u010d za srebrne surfere<\/em> na \u010detrdesetak stranica koji je objavljen na stranicama <em><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.medijskapismenost.hr\/prirucnik-o-internetu-i-drustvenim-mrezama-za-osobe-trece-zivotne-dobi\/\" target=\"_blank\">medijskapismenost.hr<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Priru\u010dnik obra\u0111uje nova tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a u medijima, prevare, la\u017ene i obmanjuju\u0107e oglase na internetu, dezinformacije i la\u017ene vijesti, monta\u017ee fotografija, audio i videosnimaka. Donosi i savjete, upute i smjernice za kori\u0161tenje novih medija, mali rje\u010dnik novomedijskih pojmova te desetak prakti\u010dnih vje\u017ebi i zadataka namijenjenih prvenstveno starijim osobama.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nekoliko recentnih istra\u017eivanja u SAD-u i Europi u protekle tri godine pokazalo je kako starije osobe \u0161ire dezinformacije i la\u017ene vijesti \u010dak \u010detiri do sedam puta vi\u0161e nego mla\u0111e. Jedan od osnovnih razloga je upravo nedovoljno poznavanje tehnologije i na\u010dina funkcioniranja novih medija. Stoga se, ali i iz drugih razloga, ovakav priru\u010dnik pokazao kao iznimno potreban&#8221;, kazao je za Hinu Tomislav Levak, medijski analiti\u010dar i predava\u010d na osje\u010dkoj Akademije za umjetnost i kulturu i autor priru\u010dnika napisanog u suradnji s novinarkom Nefretetom Zeki\u0107 Eberhard.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRadi se o prvoj medijskoj publikaciji te vrste u Hrvatskoj, ali i \u0161ire, \u010diji je cilj medijsko obrazovanje i opismenjavanje osoba starije \u017eivotne dobi, \u0161to dokazuje koliko je potrebna. Ve\u0107ina aktivnosti Agencije za elektroni\u010dke medije u podru\u010dju medijskoga opismenjavanja usmjerena je djeci i mladima. Ovime zaokru\u017eujemo prakti\u010dki sve generacije&#8221;, istaknuo je na predstavljanju e-priru\u010dnika ravnatelj AEM-a Josip Popovac.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/snimateljica-740x493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-30491\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/snimateljica-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/snimateljica-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/snimateljica-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/snimateljica.jpg 1500w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U javnosti je percipirana i aktivnost europarlamentarca Tonina Picule iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu koji tvrdi: &#8220;Osobe tre\u0107e \u017eivotne dobi pre\u010desto su u Hrvatskoj zanemarene, kako u sustavu skrbi, tako i u medijima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo je ovaj biv\u0161i ministar vanjskih poslova pro\u0161le godine predstavio projekt <em>Hodalica kroz la\u017ene vijesti<\/em> u sklopu kojeg je sa suradnicima obilazio umirovljeni\u010dke domove kako bi odr\u017eavao predavanja na temu medijske pismenosti i prepoznavanja la\u017enih vijesti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ipak, ne generalizirati oko tehnologije!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>EuroDIG <em>(European dialogue on Internet Governence)<\/em> osnovan je 2008. godine i predstavlja otvorenu platformu koju \u010dine predstavnici europskih vlada i drugih organizacija te stru\u010dnjaka za internet, a koja organizira godi\u0161nje konferencije. Cilj je otvarati rasprave i donositi smjernice vezane uz novodektirane probleme koje donosi uvezivanje interneta i dru\u0161tva. Upravo je te 2018. godine, kada je i provedeno spomenuti istra\u017eivanje Europske komisije, EuroDIG konferenciju posvetio takozvanim srebrnim surferima. S nje su odaslane klju\u010dne poruke koje bi nas trebale sprije\u010diti u mogu\u0107im negativnim generalizacijama, kada je rije\u010d o korisnicima interneta u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Nisu svi seniori neskloni tehnologiji, neki od njih su stvarali ono \u0161to danas zovemo internetom<\/li><li>Sigurnost i dostupnost su najistra\u017eenija podru\u010dja. Kada se radi o srebrnim surferima, u obzir treba uzimati ne samo godine, ve\u0107 i rodne, geografske i socioekonomske faktore. U\u010denje medijske pismenosti u tre\u0107oj dobi treba po\u010deti sa osvje\u0161tavanjem, a potom trebaju uslijediti digitalni alati bazirani na individualnom pristupu.<\/li><li>Generacije nisu izolirane, a mla\u0111i bi trebali motivirati starije na kori\u0161tenje tehnologije i pobolj\u0161anje vje\u0161tina. Otpor koji stariji pokazuju prema ovakvom u\u010denju \u010dini ih ranjivijim.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-3186793144\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako prevladava mi\u0161ljenje da su starije osobe medijski slabije pismene od mladih, razli\u010dita istra\u017eivanja daju razli\u010dite zaklju\u010dke na ovu temu. Ipak, relevantni izvori upozoravaju da je stanje u Hrvatsko alarmantno te da se pretjerano vjeruje medijima koji su najmanje pouzdani, ali su zato \u2013 besplatni.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":39305,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,9],"tags":[982,1333,2339,126],"class_list":["post-60744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-vijesti","tag-fake-news","tag-medijska-pismenost","tag-novo-vrijeme","tag-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60744"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60744\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}