{"id":60785,"date":"2022-06-29T23:19:00","date_gmt":"2022-06-29T21:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=60785"},"modified":"2022-06-30T23:33:41","modified_gmt":"2022-06-30T21:33:41","slug":"60785","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/60785\/","title":{"rendered":"Javna rasprava: Prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju do sada je primio samo \u010detiri komentara"},"content":{"rendered":"\n<p>Najnoviju mirovinsku reformu su prije tri tjedna javnosti predstavili premijer <strong>Andrej Plenkovi\u0107<\/strong> i ministar mirovinskog sustava <strong>Marin Pileti\u0107<\/strong>. &#8220;Omogu\u0107ujemo pravednije mirovine, s dvije izmjene \u0107emo obuhvatiti 300.000 umirovljenika, a izdvojit \u0107emo 1,1 milijardu kuna. Vi\u0161e od 136.000 korisnika dobit \u0107e 10 posto ve\u0107u mirovinu, 250 kuna prosje\u010dno. Ukupno je to 375 milijuna kuna u 2023. godini. Za oko 155.200 korisnika ukupna mirovina \u0107e se pove\u0107ati za oko 550 kuna&#8221;, kazao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobru vijest za korisnike obiteljskih mirovina priop\u0107io je ministar mirovinskog sustava Marin Pileti\u0107. Prema zakonskom prijedlogu koji je u proceduri, udovice i udovci mo\u0107i \u0107e primati dio mirovine preminulog supruga ili supruge: &#8220;Iznos dijela obiteljske mirovine odre\u0111uje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najvi\u0161i i najni\u017ei iznos. Predvi\u0111eni najvi\u0161i iznos predla\u017ee se da bude 5.850 kuna. Kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine po ovom modelu ne bi moglo prije\u0107i taj iznos. Me\u0111utim, dono\u0161enjem zakona o\u010dekujemo da \u0107e biti provedena indeksacija pa o\u010dekujemo da ovaj iznos bude ne\u0161to ve\u0107i pa i da prije\u0111e iznos od 6.000 kuna. Najni\u017ei iznos iznosio bi 219 kuna, a i taj iznos \u0107e porasti kad zakon stupi na snagu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U prvih tjedan dana <a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=21028\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">javna rasprava<\/a> nije izazvala zamjetnu reakciju javnosti pa su se do zaklju\u010denja ovog priloga u nju uklju\u010dile <strong>samo tri osobe<\/strong> koje su napisale \u010detiri komentara. Me\u0111u njima je i <strong>Zoran Anu\u0161i\u0107<\/strong>, ekonomski stru\u010dnjak Svjetske banke, \u010dije \u0107emo primjedbe obraditi ovim prilogom.<\/p><div id=\"mojev-1238317998\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Anu\u0161i\u0107 tako podsje\u0107a da hrvatsko mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po\u010diva na na\u010delima uzajamnosti, solidarnosti i pravi\u010dnosti. Pri tome na\u010delo uzajamnosti podrazumijeva proporcionalnost mirovinskih primanja ulaganjima u taj sustav (tko uplati vi\u0161e &#8211; dobije vi\u0161e) a solidarnosti preraspodjelu mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno.<\/p>\n\n\n\n<p>Anu\u0161i\u0107 smatra da obrazlo\u017eenje da su ba\u0161 obiteljske mirovine prioritet za intervenciju u hrvatskom mirovinskom sustavu u sada\u0161njim makroekonomskim uvjetima koji udaraju na sve umirovljenike &nbsp;&#8211; nije uvjerljivo. Predlagatelju zamjera da teza da su upravo korisnici obiteljske u ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva u tim uvjetima nije dovoljno detaljno i precizno elaborirana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prezentirana razlika od 3 postotna poena u stopi rizika od siroma\u0161tva \u017eena naspram ukupnog 65+ (33,6 posto prema 30.1 posto) u predpandemijskoj 2019 nije dovoljan argument da se mjerama cilja isklju\u010divo na tu skupinu danas u 2022. Korisnicima koji su izabrali ili \u0107e izabrati 70 posto mirovine umrle\/umrlog sada \u0107e to iznositi 77 posto. Nije jasno za\u0161to se to predla\u017ee i za\u0161to sada\u0161njih 70 posto nije primjereno za slu\u010dajeve kad se dohodak umirovljeni\u010dkog ku\u0107anstva sastojao samo od mirovine umrlog pa pre\u017eivjelom pripada 70 posto, dakle vi\u0161e od pola&#8221;, pi\u0161e ovaj stru\u010dnjak.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dvije u\u010diteljice\u2026<\/h3>\n\n\n\n<p>Naslje\u0111ivanje mirovine iz sustava solidarnosti novo je pravo koje se uvodi samo za neke kategorije korisnika \u2013 sa ni\u017eim i srednjim primanjima i one u braku i zajednici \u2013 i na teret svih ostalih korisnika, dalje analizira i navodi primjer dvije u\u010diteljice: &#8220;Isti sta\u017e, ista pla\u0107a, iste uplate doprinosa, iste godine \u017eivota, ista po\u010detna mirovina. Jedna je u braku, a druga nije. Ova u braku postane udovica i po\u010dne dobivati jo\u0161 i 27 posto mirovine preminulog. Radi vi\u0161eg rizika od siroma\u0161tva? Ili radi bra\u010dnog statusa? Uzajamno, solidarno i pravi\u010dno?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ili dvije u\u010diteljice, jedna s niskom druga s visokom mirovinom, obje postanu udovice, jedna naslijedi 27 posto mirovine supruga (ako ne uzme 77 posto), a druga ni\u0161ta radi visoke mirovine. Solidarno mo\u017eda, ali uzajamno i pravi\u010dno?&#8221; pita Anu\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekspert svjetske banke tako tvrdi da se s novim se pravom efektivno pro\u0161iruje dru\u0161tvena solidarnost prema dijelu korisnika u braku i zakonitim zajednicama, no to nisu nu\u017eno najpotrebitiji. Pri tome se ne identificira odgovaraju\u0107i izvore financiranja za to novo pravo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ve\u0107i doprinosi? Ili ne\u0161to drugo?<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ako se odlu\u010di da je to prioritet hrvatskog mirovinskog sustava i obaveza svih osiguranika i korisnika, dodatne tro\u0161kove treba pokriti ve\u0107om stopom doprinosa. Ako to nije nacionalni mirovinski prioritet ve\u0107 interes i pravo koje \u0107e koristiti samo oni u braku i zakonskim vezama u odre\u0111enom imovinskom rasponu, pravi\u010dno bi bilo da oni podnesu taj teret sami a ne da ga se napla\u0107uje od svih osiguranika ili poreznih obveznika. Tako uostalom funkcionira drugi stup \u2013 ako si u braku i izabere\u0161 mogu\u0107nost naslje\u0111ivanja mirovine primit \u0107e\u0161 ni\u017eu prvu mirovinu. Ako su oba supru\u017enika umirovljenici mogu uzeti pojedina\u010dne mirovine bez umanjenja, ali samo ako se odreknu naslje\u0111ivanja. Za razliku od toga, u prvom stupu supru\u017enici dobiju pojedina\u010dnu mirovinu kao da nisu u braku, a onda \u0107e po ovom prijedlogu jo\u0161 i dio naslijediti jer su u braku. Uzajamno i pravi\u010dno? Kada bi se princip iz drugog stupa primijenio i na prvi, tako da se za bra\u010dne drugove smanje po\u010detne mirovine u prvom stupu ako \u017eele naslje\u0111ivanje, pravo bi moglo biti univerzalno i u prvom i u drugom stupu, ne bi ga trebalo ograni\u010davati u ovisnosti od visine dohotka. Na kraju, korisnici kombinirane mirovine biraju izme\u0111u povratka u prvi stup i kombinirane dvostupne mirovine. Ako \u0107e se naslje\u0111ivanje dijela mirovine u prvom stupu ostvarivati bez smanjenja po\u010detne mirovine, a u drugom se ista smanjuje, kakav \u0107e biti izbor onih u braku prilikom odlaska u mirovinu? Iz navedenih razloga trebalo bi prije prihva\u0107anja potvrditi uskla\u0111enost ovog prijedloga s Ustavom&#8221;, stoji u komentaru.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nepravedna uravnilovka?<\/h3>\n\n\n\n<p>Uz to, novim zakonskim rje\u0161enjem predla\u017ee se podizanje najni\u017ee mirovine za 1,5 posto u dvije uzastopne godine povrh redovnog uskla\u0111ivanja, radi smanjenja rizika siroma\u0161tva onih s minimalnim mirovinama. Najni\u017ea mirovina, me\u0111utim, je proporcionalna godinama sta\u017ea, upozorava Anu\u0161i\u0107, tako da je ve\u0107i rizik od siroma\u0161tva onih s malo sta\u017ea, a manji onih s 40 godina sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mjera me\u0111utim linearno pove\u0107ava sve najni\u017ee mirovine i pove\u0107ava uravnilovku (smanjuje uzajamnost) u sustavu. Najni\u017ea mirovina u Hrvatskoj ve\u0107 se sada ra\u010duna na razini uplate doprinosa iz prosje\u010dne pla\u0107e. Drugim rije\u010dima, ako ste cijeli \u017eivot radili za prosje\u010dnu pla\u0107u, mirovina \u0107e vam biti ista kao i svima drugima koji su zara\u0111ivali i doprinosili manje. S novim prijedlogom 3 posto vi\u0161a i vama i njima, premda za to nije pla\u0107en doprinos. Ako se odlu\u010di da je pove\u0107anje najni\u017ee mirovine prioritet mirovinskog sustava, pove\u0107ano pravo trebalo bi popratiti adekvatnim pove\u0107anjem stope doprinosa umjesto prevaljivanjem dodatnog tro\u0161ka na sve porezne obveznike&#8221;, smatra ovaj ekonomist.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-44992\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/umirovljenica-1.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Umirovljeni vojnici i policajci<\/h3>\n\n\n\n<p>Anu\u0161i\u0107 upozorava i da prava posebnih kategorija zaposlenika (vatrogasci i djelatne vojne osobe, policijski slu\u017ebenici i ovla\u0161tene slu\u017ebene osobe te zaposlenici na poslovima razminiranja prije stupanja na snagu o DVO, PS i OSO) trebaju biti ujedna\u010dena, ali je pitanje razine tih prava u skladu s na\u010delima uzajamnosti, solidarnosti i pravi\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedenim se kategorijama umirovljenika predla\u017ee omogu\u0107iti rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100 posto ili rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto, kao i drugim DVO, PS i OSO.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mogu\u0107nost rada na puno radno vrijeme uz primanje 50 posto mirovine potpuno je suprotna na\u010delima solidarnosti i pravi\u010dnosti u sustavu generacijske solidarnosti. Dru\u0161tvo solidarno pla\u0107a mirovinu (ili dio) nekome tko radi puno radno vrijeme i doprinosi za one koji to ne mogu. Redovnim starosnim umirovljenicima ova mogu\u0107nost radi toga niti nije omogu\u0107ena. S druge strane kategorije kojima je to omogu\u0107eno umirovljuju se ranije s beneficiranim radnim sta\u017eem jer rade na rizi\u010dnim poslovima koji pretpostavljaju zna\u010dajno smanjenje radne sposobnosti. Ali ako ta sposobnost ne nestane i osoba mo\u017ee raditi puno radno vrijeme nema argumenata da joj se uz pla\u0107u ispla\u0107uje i 50 posto mirovine. Kao i redovnom umirovljeniku kojemu se u tom slu\u010daju mirovina obustavlja. Ovo je pravo ve\u0107 dano prethodnim izmjenama zakonima, a ovaj ga pro\u0161iruje, umjesto da se koncept preispita s aspekta ve\u0107 spomenutih na\u010dela&#8221;, zaklju\u010duje Anu\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ukinuti diskriminaciju majki<\/h3>\n\n\n\n<p>Komentar koji je ostavila <strong>Ljiljana Horvat<\/strong> navodi da je okosnica ovog prijedloga zakona obiteljsko pravo, stoga posebnu pa\u017enju treba posvetiti i maj\u010dinstvu. Komentatorica napominje da je prijedlogom propu\u0161teno izjedna\u010diti prava svih \u017eena-majki.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMirovinskom reformom 2019. godine Hrvatska je uvela tzv. maj\u010dinsku mirovinu. Za svako ro\u0111eno dijete novim umirovljenicima ra\u010duna se \u0161est mjeseci. Time se ubla\u017eava nepravda prema \u017eenama koje su uslijed kra\u0107eg radnog vijeka ostvarile manje radnog sta\u017ea, a time i manju mirovinu. Naime, \u017eene tijekom porodiljinog dopusta (ili vi\u0161e njih) u pravilu ne primaju punu pla\u0107u (a samim time opadaju mirovinski doprinosi) pa im je i mirovinski izra\u010dun&nbsp; manji. Zato je zakonodavac, kod dono\u0161enja mirovinske reforme iz 2019. godine u zakonodavstvo ugradio pravo na \u0161est dodatnih mjeseci sta\u017ea za svako ro\u0111eno ili posvojeno dijete&#8221;, analizira Horvat.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Problem kod ovog prava jest \u010dinjenica da ga mogu koristiti samo one umirovljenice koje su u mirovinu oti\u0161le od 2019. godine nadalje, \u0161to zna\u010di da je najve\u0107i broj umirovljenih majki ostao bez ovog dodatka. Time i dalje postoji nepravda prema \u017eenama koje su uslijed kra\u0107eg radnog vijeka ostvarile manje radnog sta\u017ea, a time i manju mirovinu&#8221;, stoji u obja\u0161njenju.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1001413086\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je 21. lipnja 2022. godine u javnu raspravu pustilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje \u0107e biti otvoreno do 5. srpnja. Zakonske su to izmjene koje bi trebale stupiti na snagu po\u010detkom idu\u0107e godine, a za cilj imaju reformirati obiteljske mirovine i pove\u0107anje onih najni\u017eih.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18594,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,1116,2339,1010,514],"class_list":["post-60785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-mirovinska-reforma","tag-novo-vrijeme","tag-obiteske-mirovine","tag-zakoni"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60785\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}