{"id":60831,"date":"2022-07-02T19:33:00","date_gmt":"2022-07-02T17:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=60831"},"modified":"2022-07-04T08:48:58","modified_gmt":"2022-07-04T06:48:58","slug":"preko-3-000-smrti-godisnje-u-hrvatskoj-povezano-je-s-oneciscenjem-zraka-najugrozeniji-su-stariji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/preko-3-000-smrti-godisnje-u-hrvatskoj-povezano-je-s-oneciscenjem-zraka-najugrozeniji-su-stariji\/","title":{"rendered":"Preko 3.000 smrti godi\u0161nje u Hrvatskoj povezano je s one\u010di\u0161\u0107enjem zraka, najugro\u017eeniji su stariji"},"content":{"rendered":"\n<p>Pozivaju\u0107i starije gra\u0111ane da ostanu u svojim ku\u0107ama, iza zatvorenih vrata i prozora, Grad Zagreb je prvog dana srpnja izvijestio da je Dr\u017eavni hidrometeorolo\u0161ki zavod utvrdio prekora\u010denje dopu\u0161tene granice <strong>prizemnog ozona<\/strong> na mjernoj postaji Zagreb-3. Ima li mjesta panici, o \u010demu se to\u010dno radi i kako kvaliteta zraka utje\u010de na zdravlje starijih ljudi, analiziramo u nastavku ovog priloga.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je ozon?<\/h3>\n\n\n\n<p>Za razliku od ozona u ozonskom omota\u010du, koji je neophodan za \u017eivot na Zemlji, ozon pri tlu je nepo\u017eeljan. U manjim koli\u010dinama iritira o\u010dnu sluznicu, grlo, nos i di\u0161ne puteve, dok u velikim koncentracijama mo\u017ee biti smrtonosan.<\/p>\n\n\n\n<p>Ozon koji nastaje u ni\u017eim slojevima atmosfere ili troposferski ozon sastavni je dio gradskoga smoga. Troposferski je ozon u neposrednom dodiru sa \u017eivim organizmima. Lako reagira s drugim molekulama, o\u0161te\u0107uje povr\u0161insko tkivo biljaka i \u017eivotinja pa \u0161tetno djeluje na ljudsko zdravlje (di\u0161ne organe), biljne usjeve i \u0161ume. Zbog sve ve\u0107eg prometa, koli\u010dina ozona u troposferi u stalnom je porastu. No nije samo ozon ono \u0161to nas mu\u010di kada govorimo o kvaliteti zraka u industrijskim sredi\u0161tima i velikim gadovima.<\/p><div id=\"mojev-325222259\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zaga\u0111enje zraka i utjecaj na starije osobe<\/h3>\n\n\n\n<p>Brojna istra\u017eivanja ka\u017eu, a na to je upozorio i UN, da zaga\u0111en zrak najvi\u0161e \u0161teti djeci i starijim ljudima. Ta \u0107e \u0161teta biti sve ve\u0107a, javnozdravstveno i financijski uo\u010dljivija \u2013 s obzirom na demografska kretanja i starenje stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, sa sve manje novoro\u0111enih i sve vi\u0161e dugo\u017eivu\u0107ih, stariji ljudi predstavljaju sve ve\u0107i udio u op\u0107oj populaciji, a jedan od najja\u010dih epidemiolo\u0161kih trendova ovog stolje\u0107a jest porast kroni\u010dnih bolesti koje poga\u0111aju radije stare nego mla\u0111e ljude.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema meta-studiji  <em>Adverse effects of outdoor pollution in the elderly<\/em> (<strong>Marzia Simoni<\/strong> i suradnici, 2015.), \u010dak je 3,7 milijuna preranih smrti diljem svijeta u 2012. godini pripisano zaga\u0111enjima zraka. Pri tome se navodi da je utjecaj zaga\u0111enja zraka na organizam razli\u010dit od osobe do osobe. No razlikuje se i u pojedinim \u017eivotnim dobima, kada se radi o istoj osobi. Jer prethodna oboljenja i o\u0161te\u0107enja tjelesnih sustava utje\u010du kumulativno na to kako \u0107e zaga\u0111enja utjecati na funkciju plu\u0107a. Ukratko, ranije bolesti mogu odrediti koliko \u0107e zaga\u0111en zrak utjecati na pojedinca.<\/p>\n\n\n\n<p>U starijih, zahvaljuju\u0107i komorbiditetima, izlo\u017eenost zaga\u0111enom zraku mo\u017ee biti \u010dak i fatalna, pi\u0161e u sa\u017eetku ovog istra\u017eivanja talijanska znanstvenica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zakazalo je planirano \u0161irenje gradova<\/h3>\n\n\n\n<p>Razloge ovom problemu mo\u017eemo tra\u017eiti u rapidnom i lo\u0161e urbanisti\u010dki planiranom \u0161irenju gradova koji postaju ambijenti s visokim zaga\u0111enjima zraka, uglavnom uzrokovanim ispu\u0161nim plinovima vozila. Generalno, postoji puno dokaza o \u0161tetnim efektima kratkotrajnoj izlo\u017eenosti zaga\u0111enom zraku, dok se manji broj istra\u017eivanja bavio dugotrajnom izlo\u017eeno\u0161\u0107u i njenim posljedicama na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107ana izlo\u017eenost zaga\u0111enom zraku povezana je s vi\u0161kom smrti, ve\u0107im brojem hospitalizacija i posjeta hitnim bolni\u010dkim prijemovima, uglavnom zbog pogor\u0161anja kroni\u010dnih bolesti ili infekcija di\u0161nih puteva, primjerice upale plu\u0107a. Sam utjecaj zaga\u0111enog zraka, pi\u0161e Simoni, ovisi o temperaturi pa mnoga istra\u017eivanja pokazuju da su starije osobe najosjetljivije za vrijeme toplinskih valova. Povezanost vru\u0107ina i mortaliteta u starijih osoba je znanstveno dobro dokumentirana, navodi se u ovoj analizi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-740x493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-60114\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3-1080x720.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/otvaranje-stare-vlaske-3.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Pje\u0161a\u010dke zone dio su borbe protiv zaga\u0111enja zraka u sredi\u0161tima gradova (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Nadalje, kroni\u010dna izlo\u017eenost visokom zaga\u0111enju zraka je povezana s pojavom kroni\u010dne opstruktivne bolesti plu\u0107a, kroni\u010dnim bronhitisom, astmom i emfizemom. Tako\u0111er, sve je vi\u0161e dokaza koji ukazuju na \u0161tetne efekte na funkciju plu\u0107a u vezi sa dugotrajnom izlo\u017eeno\u0161\u0107u zaga\u0111enom zraku. Ipak, za sada nije posve razja\u0161njeno koji to zaga\u0111iva\u010di zraka najvi\u0161e o\u0161te\u0107uju zdravlje starijih. \u010cini se kako su stariji vi\u0161e osjetljiviji na takozvane lebde\u0107e \u010destice (PM, eng. <em>particulate matter<\/em>), u odnosu na druge polutante. Nagla\u0161en je utjecaj tih sitnih lebde\u0107ih \u010destica na broj umrlih od kardiorespiratornih bolesti i broj akutnih hospitalizacija. Za sada je malo istra\u017eivanja provedeno ciljano na populaciji starijih osoba, navode Simoni i suradnici. U zaklju\u010dku navode da ve\u0107ina podataka pokazuje da su stariji izlo\u017eeni ve\u0107em riziku nego ostatak populacije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako djeluju lebde\u0107e \u010destice?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada se te mikroskopski male \u010destice udahnu, dospiju u najdublje dijelove plu\u0107a gdje uzrokuju kaskadne reakcije i upale. Reakcija potom nastavlja &#8220;\u017eivjeti svojim \u017eivotom&#8221;. Zdrava osoba mo\u017ee imati bezna\u010dajnu reakciju, no udahnute \u010destice mogu uzrokovati i progresivno stvaranje o\u017eiljnog tkiva ili fibrozu plu\u0107a. Simptomi su kratak dah, zadihanost, nesvjestica, kroni\u010dni ka\u0161alj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se doga\u0111a u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema podacima koje je objavio <strong>Zavod za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode<\/strong> (Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja), u Hrvatskoj one\u010di\u0161\u0107eni zrak uzrokuje gotovo 80 smrti godi\u0161nje na 100.000 stanovnika. Preko 3.000 smrti godi\u0161nje u Hrvatskoj mo\u017ee se dovesti u vezu sa zaga\u0111enjem zraka. Procjene su to iz studije <em>Global Burden of Disease<\/em> za 2019. godinu. Bolest srca i mo\u017edani udar naj\u010de\u0161\u0107i su uzroci prerane smrti koja se mo\u017ee pripisati one\u010di\u0161\u0107enju zraka nakon \u010dega slijede bolesti plu\u0107a i rak plu\u0107a, konkretno stoji u izvje\u0161\u0107u <em>Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje stanovni\u0161tva<\/em> uz navod da su lebde\u0107e \u010destice, du\u0161ikov dioksid i prizemni ozon tri klju\u010dna faktora one\u010di\u0161\u0107enja zraka koji utje\u010du na zdravlje Europljana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koliko to sve ko\u0161ta?<\/h3>\n\n\n\n<p>Procjenjuje se da u EU-u one\u010di\u0161\u0107enje zraka ima negativan u\u010dinak na zdravstveni sustav i gospodarstvo u vrijednosti 330 do 940 milijardi EUR godi\u0161nje. Procjena uklju\u010duje izgubljene radne dane, tro\u0161kove zdravstvene za\u0161tite i njege, gubitke u prinosima te o\u0161te\u0107enje gra\u0111evina nastalo djelovanjem one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih spojeva u zraku. Me\u0111utim, ukupni tro\u0161ak svih mjera u EU-u za pobolj\u0161anje kvalitete zraka iznosi 70 do 80 milijardi EUR godi\u0161nje, navodi Zavod.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to mo\u017eemo u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Slu\u017ebena preporuka je:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>da mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kroni\u010dni bolesnici, osobe slabog zdravlja i osjetljive osobe u vrijeme prekora\u010denja ne izlaze na otvoreno,<\/li><li>ne otvarati prozore i ne koristiti mehani\u010dku ventilaciju kojom se u radne prostorije ili prostorije za stanovanje ubacuje zrak,<\/li><li>za kuhanje koristiti, gdje god je to mogu\u0107e, elektri\u010dna kuhala i pe\u0107nice umjesto plinskih \u0161tednjaka i \u0161tednjaka na kruto gorivo,<\/li><li>ne pu\u0161iti u stambenim i radnim prostorijama,<\/li><li>odgoditi \u010di\u0161\u0107enje sredstvima koje sadr\u017ee korozivne kemikalije i otapala, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, uporabu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nisu neophodne, a pri kojima se one\u010di\u0161\u0107uje zrak,<\/li><li>koristiti javni gradski prijevoz umjesto osobnih motornih vozila,<\/li><li>svojim pona\u0161anjem i aktivnostima ne doprinositi one\u010di\u0161\u0107enju zraka u vrijeme zabilje\u017eenih prekora\u010denja kako bi se izbjeglo dodatno ugro\u017eavanje osjetljivih skupina stanovni\u0161tva.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-28611\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/promet-u-zagrebu.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za one koji \u017eele znati vi\u0161e o lebde\u0107im \u010desticama i ozonu<\/h3>\n\n\n\n<p>U Republici Hrvatskoj je najprisutnije one\u010di\u0161\u0107enje zraka lebde\u0107im \u010desticama PM10 i PM2,5, stoji u izvje\u0161\u0107u Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje stanovni\u0161tva Zavoda za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode.<\/p>\n\n\n\n<p>Lebde\u0107e \u010destice (PM) mje\u0161avina su organskih i anorganskih \u010destica u zraku u obliku sitne pra\u0161ine, PM10 su manje od 10 mikrometara (\u03bcm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara (za usporedbu promjer vlasi kose iznosi cca 70 \u03bcm). Najve\u0107i broj dana u kojima su zabilje\u017eene povi\u0161ene koncentracije lebde\u0107ih \u010destica raspore\u0111en je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteorolo\u0161kih prilika, kada su dominantni izvor one\u010di\u0161\u0107enja ku\u0107na lo\u017ei\u0161ta i promet. To je posebno izra\u017eeno u kontinentalnom dijelu. Primjerice u 2020. godini prekora\u010denja propisanih grani\u010dnih vrijednosti, za PM10 dnevne koncentracije 50 \u03bcg\/m3 prekora\u010dene vi\u0161e od 35 puta tijekom kalendarske godine i za PM2,5 srednja godi\u0161nja vrijednost 25 \u03bcg\/m3, zabilje\u017eena su u aglomeracijama: Zagreb i Osijek te u Industrijskoj zoni (Sisak, Slavonski Brod i Kutina).<\/p>\n\n\n\n<p>Prekora\u010denje s obzirom na du\u0161ikov dioksid (NO2), \u010dije emisije uglavnom potje\u010du od ispu\u0161nih plinova iz motora s unutarnjim sagorijevanjem, nije zabilje\u017eeno u 2020. godini, \u0161to se mo\u017ee pripisati smanjenoj mobilnosti kao posljedica pandemije uzrokovane bole\u0161\u0107u COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p>One\u010di\u0161\u0107enje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Republici Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva du\u0161ikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vo\u017enje, va\u0111enja prirodnog plina, iz odlagali\u0161ta otpada i ku\u0107nih kemikalija, uz djelovanje sun\u010deve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorolo\u0161kim prilikama stoga u\u010destalost pojavljivanja ve\u0107ih koncentracija raste, a s obzirom na klimatske promjene taj bi utjecaj mogao biti jo\u0161 izra\u017eeniji i ra\u0161ireniji u narednim godinama.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n<div id=\"mojev-3355815159\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaga\u0111enje zraka uzimamo zdravo za gotovo kada je rije\u010d o \u017eivotu u velikim gradovima. Nedavno se alarm oglasio i u Zagrebu gdje su zabilje\u017eene povi\u0161ene koncentracije ozona. Uzroke valja tra\u017eiti u lo\u0161em upravljanju rastom gradova \u010diju cijenu naj\u010de\u0161\u0107e pla\u0107aju gra\u0111ani starije \u017eivotne dobi koji boluju od kroni\u010dnih bolesti. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":17295,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2339,482,2155,1294,1463],"class_list":["post-60831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-pluca","tag-plucna-fibroza","tag-zagadenje","tag-zrak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60831\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}