Razloge ovome tra\u017eiti u \u010dinjenici da tijekom pandemije pripadnici tre\u0107e \u017eivotne dobi \u010desto iskazivali usamljenost, zanemarili su zdrave navike i imali nove tro\u0161kove koje mirovine nisu pratile. Naime, iako su mirovine o\u010duvane kao siguran izvor prihoda, one su \u010dak i u nepandemijsko vrijeme neadekvatne za zdrav i normalan \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n
Pri tome ne treba zaboraviti da su brojni zdravstveni pregledi tijekom dvije pandemijske godine bili otkazivani, a sam izravan dolazak do lije\u010dnika bio je \u010desto puta nemogu\u0107. U Hrvatskoj je oko 22 posto ispitanika starijih od 50 godina do\u017eivjelo da im je zakazani pregled bio otkazan. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno, podacima iz sustava Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, 46 hrvatskih bolnica je u 2020. godini obavilo oko 110 tisu\u0107a pregleda manje ili oko 20 posto u odnosu na 2019. godinu, podaci su iz istra\u017eivanja SHARE Corona objavljeni sredinom pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
I sama priroda bolesti takva je da je pogubnija za starije ljude u smislu kaskadnog naru\u0161avanja zdravlja. Nekoliko je istra\u017eivanja dokazalo da COVID napada vi\u0161e organa u ljudskom tijelu te mo\u017ee pokrenuti druga bolesna stanja koja vode ka smrti.<\/p>\n\n\n\n
Kakvo je stanje u Europi?<\/h3>\n\n\n\n
Sve to pokazuju i europska objedinjena istra\u017eivanja prema kojima ova hrvatska dijagnoza nije jedina takva unutar Europske unije. Naime, Eurofond<\/strong> (Europska fondacija za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta) objavilo je po\u010detkom godine znanstveno izvje\u0161\u0107e naslovljeno “COVID-19 i stariji ljudi: Utjecaj na njihove \u017eivote, podr\u0161ku i skrb”. Rije\u010d je o agenciji sa sjedi\u0161tem u Dublinu koja se usredoto\u010duje na istra\u017eivanje, prikupljanje i komuniciranje informacija. Agencija je osnovana 1975. godine, a osnivatelj joj je Vije\u0107e Europe. U klju\u010dnim nalazima ovog istra\u017eivanja, iza kojeg stoji tim znanstvenika predvo\u0111enih Hansom Duboisom, stoji:<\/p>\n\n\n\n U EU-u su osobe svih dobnih skupina postale izlo\u017eenije riziku od problema s mentalnim zdravljem i usamljenosti tijekom pandemije, ali posljedice su bile posebno ozbiljne me\u0111u mladima i osobama starijima od 80 godina<\/strong>. U ljeto 2020. 23 posto osoba starijih od 80 godina izjavilo je da osje\u0107a tu\u017eno ili depresivnije <\/strong>nego prije pandemije.<\/p>\n\n\n\n Dru\u0161tveni kontakti smanjili su se u svim dobnim skupinama, me\u0111u ostalim i za osobe starije od 50 godina. Kontakti u\u017eivo, posebno s \u010dlanovima obitelji koji nisu djeca, zamijenjeni su kontaktima na daljinu<\/strong>. Me\u0111u starijim osobama osobito zabrinjavaju\u0107i trendovi uo\u010deni su u osoba starijih od 80 godina: u ljeto 2020. 18 posto osoba iz te dobne skupine izjavilo je da se osje\u0107a usamljenije nego prije pandemije, a tre\u0107ina njih uop\u0107e nije napustila svoj dom.<\/p>\n\n\n\n Smanjena tjelesna aktivnost tijekom pandemije pove\u0107ala se s dobi. U ljeto 2020. 41 posto osoba u dobi od 50 do 79 godina i 46 posto osoba starijih od 80 godina i\u0161lo je u \u0161etnje rje\u0111e nego prije pandemije. Pu\u0161enje, nezdrava prehrana i konzumacija alkohola<\/strong> u nekih su se osoba pove\u0107ali, a u drugih smanjili, pri \u010demu su zdraviji trendovi uo\u010deni me\u0111u najstarijim dobnim skupinama.<\/p>\n\n\n\n Starije osobe rje\u0111e su radile na daljinu tijekom pandemije i za njih je bilo manje vjerojatno da su ikad radile na daljinu, \u0161to je dovelo do pove\u0107anja dobne razlike u pogledu rada na daljinu. Starije su osobe u manjoj mjeri nego mla\u0111e izjavile da je njihov rad negativno utjecao na njihov privatni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Nastavljen je trend pove\u0107anja zaposlenosti starijih osoba pokrenut prije pandemije, a nezaposlenost je manje utjecala na starije osobe nego na mla\u0111e osobe. Me\u0111utim, skupine starijih radnika postale su nezaposlene i suo\u010dile se s pote\u0161ko\u0107ama u pronalasku novog zaposlenja; neke su starije osobe tako\u0111er oti\u0161le u mirovinu ranije<\/strong> nego \u0161to su namjeravale.<\/p>\n\n\n\n Broj radnih sati \u010de\u0161\u0107e se smanjio za starije radnike nego za mla\u0111e, uglavnom me\u0111u samozaposlenim osobama, koje su prekomjerno zastupljene me\u0111u starijim radnicima, osobito onima u dobi od 65 i vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n Starije su se osobe suo\u010davale sa smanjenjem prihoda rje\u0111e od mla\u0111ih osoba, ali se njihova financijska situacija tako\u0111er rje\u0111e pobolj\u0161ala. Mirovine su bile stabilan izvor prihoda. Pove\u0107anja rashoda, kao \u0161to su ona povezana s privatnim prijevozom i potrebama za skrbi, uzrokovala su probleme, osobito za skupine osoba s niskim primanjima, a osje\u0107aj nesigurnosti prihoda<\/strong> bio je ra\u0161iren.<\/p>\n\n\n\n Tijekom pandemije partneri i djeca \u010desto su odgovarali na potrebe starijih osoba za podr\u0161ku, \u0161to je predstavljalo izazov za starije osobe bez neformalne mre\u017ee podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n Pojavile su se mnoge privatne i javne inicijative za podr\u0161ku usmjerene na starije osobe, uklju\u010duju\u0107i telefonske linije za rje\u0161avanje problema usamljenosti i mentalnog zdravlja te usluge dostave prehrambenih proizvoda i lijekova.<\/p>\n\n\n\n Eurofondov nalaz nije sam sebi svrha pa su na temelju njega izra\u0111ene smjernice za dono\u0161enje politika koje bi u nastavku i nekim budu\u0107im pandemijskim krizama trebale unaprijediti kvalitetu \u017eivota i skrb za starije osobe.<\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u ostalog, to su razvijanje i fleksibilizacija socijalne skrbi i zdravstva. Predla\u017ee se unaprje\u0111enje civilnog dru\u0161tva u smislu \u0161to br\u017eeg reagiranja potrebe. Vladama se savjetuje da se inicijative iznikle na pandemijskim potrebama starijih osoba. Inicijative bi trebale postati trajne, a nau\u010deno iz njih implementirati u postoje\u0107e sustave. Tako\u0111er, poti\u010du se vlade da u\u010de iz iskustava drugih.<\/p>\n\n\n\n Eurofond ka\u017ee da treba provesti daljnja istra\u017eivanja sa starijim osobama u ranjivom polo\u017eaju (na primjer, osobama koje \u017eive same) i osobama koje su \u010desto isklju\u010dene iz istra\u017eivanja (osobito sa korisnicima usluga skrbi u domovima za starije i nemo\u0107ne osobe) i primijeniti zaklju\u010dke tih istra\u017eivanja u izradi politika.<\/p>\n\n\n\n Treba olak\u0161ati upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije, me\u0111u ostalim u primarnoj skrbi i u okviru podr\u0161ke njegovateljima, ali i prepoznati njezina ograni\u010denja, posebno u pogledu pru\u017eanja zahtjevnijih oblika skrbi.<\/p>\n\n\n\n Uz to valja osigurati pristup uslugama za mentalno zdravlje i rje\u0161avati uzroke problema s mentalnim zdravljem, kao \u0161to su dru\u0161tvena izolacija i nesigurnost prihoda. Nagla\u0161ena je i va\u017enost pobolj\u0161anja dru\u0161tvene interakcije koja je klju\u010dna za dobrobit, i to uklju\u010divanjem starijih osoba u smislene aktivnosti, osmi\u0161ljavanjem javnih prostora kojima se olak\u0161ava interakcija i ulaganjem u skrb u ku\u0107i i zajednici.<\/p>\n\n\n\n U politikama treba ugraditi bolju ravnote\u017eu izme\u0111u aktivnosti skrbi i aktivnosti koje nisu povezane sa skrbi, me\u0111u ostalim za neformalne pru\u017eatelje skrbi koji nisu zaposleni, pove\u0107anjem pristupa privremenoj skrbi i drugim oblicima podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n Ne treba zaboraviti da su starije osobe \u010desto volonteri koji pru\u017eaju pomo\u0107 drugima i to valja priznati. Treba osigurati osposobljavanje i smanjiti administrativne prepreke za volontere.<\/p>\n\n\n\n Ipak, nagla\u0161eno je u ovom znanstvenom izvje\u0161\u0107u, pru\u017eanje odgovora na manjak njegovateljskog osoblja anga\u017eiranjem volontera predstavlja rizik, me\u0111u ostalim u pogledu kontinuiteta i kvalitete skrbi.<\/p>\n\n\n\n U politikama, smatra ova organizacije, treba pridati ve\u0107u pozornost radnicima koji \u017eele raditi vi\u0161e radnih sati, gospodarski neaktivnim osobama koje \u017eele raditi i dugotrajno nezaposlenim osobama. Osim toga, savjetuje se poticati pozitivne navike ste\u010dene tijekom pandemije, kao \u0161to su zdravi oblici pona\u0161anja, i osigurati cjenovno pristupa\u010dne internetske veze za one koji \u017eele nastaviti svoj dru\u0161tveni \u017eivot na internetu.<\/p>\n\n\n\n Eurofond ne savjetuje ni zelene osi europske politike pa savjetuje poticati aktivne na\u010dine prijevoza, \u010dime \u0107e se tako\u0111er doprinijeti rje\u0161avanju problema pretilosti i zelenoj tranziciji. Zaklju\u010duje i da treba pobolj\u0161ati \u017eivotno okru\u017eenje ljudi. Starije osobe provode vi\u0161e vremena u svojim domovima i kvartovima nego mla\u0111e osobe; mjere ograni\u010denja kretanja ukazale su na va\u017enost tih \u017eivotnih okru\u017eenja za kvalitetu \u017eivota u Europi \u010dije je stanovni\u0161tvo sve starije. Uz to treba pobolj\u0161ati pravednost i sprije\u010diti stereotipe usmjeravanjem na potrebe, a ne na dobne skupine. Izbjegavati pretjerano isticanje zaposlenosti i aktivnog starenja, uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da se napredak u \u0161irem smislu odnosi na kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Iako je \u017eivot u Hrvatskoj trenutno takav da se o koronavirusu pretjerano ne razmi\u0161lja, mirovinske statistike pokazuju njegov podmukao i dugotrajan u\u010dinak na stariju populaciju. Za bolje razumijevanje ovog fenomena zavirili smo u istra\u017eivanje agencije Eurofond koja je donijela i preporuke za dono\u0161enje politika koje trebaju unaprijediti kvalitetu \u017eivota i skrb za starije osobe za slu\u010daj nekih drugih pandemijskih valova, ali i u ‘mirnodopskom’ vremenu.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":60924,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2046,3037,2339,237],"class_list":["post-60919","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-korona-virus","tag-mortalitet","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60919","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60919"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60919\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Ne](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/usamljene-udovice-740x410.jpg\")
Lo\u0161a prehrana, alkohol i cigarete<\/h3>\n\n\n\n
Manje mogu\u0107nosti za rad<\/h3>\n\n\n\n
\u0160to u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n
Starije osobe pru\u017eaju pomo\u0107 drugima<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"