{"id":61063,"date":"2022-07-09T13:16:00","date_gmt":"2022-07-09T11:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=61063"},"modified":"2022-07-10T01:25:43","modified_gmt":"2022-07-09T23:25:43","slug":"nepravde-i-diskriminacije-iz-radnog-vijeka-preslikavaju-se-u-visinu-zenskih-mirovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/nepravde-i-diskriminacije-iz-radnog-vijeka-preslikavaju-se-u-visinu-zenskih-mirovina\/","title":{"rendered":"Nepravde i diskriminacije iz radnog vijeka preslikavaju se u visinu \u017eenskih mirovina"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema podacima <strong>Eurostata<\/strong> u 2019. godini, gra\u0111anke Europske unije starije od 65 godina primale su mirovinu koja je bila za 29 posto ni\u017ea u usporedbi s mu\u0161kim mirovinama. Ipak, Eurostat sugerira da se razlika me\u0111u mu\u0161kim i \u017eenski mirovina vremenom smanjuje. U 2019. godini ta je razlika bila manja za 5 postotnih bodova u usporedbi s 2010. godinom.<\/p>\n\n\n\n<p>Rodni jaz me\u0111u mirovinama Eurostat definira kao postotak za koji prosje\u010dna \u017eenska mirovina manja ili ve\u0107a od prosje\u010dne mu\u0161ke mirovine. U prosje\u010dne mirovine ura\u010dunate su i naknade za starije, obiteljske mirovine kao i mirovine iz kapitalizirane \u0161tednje i privatnih mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su \u017eene primale ni\u017ee mirovine u svim dr\u017eavama \u010dlanicama Unije, razlike u mirovinama vrlo su razli\u010dite pa je najve\u0107a razlika zabilje\u017eena u Luksemburgu. Tamo \u017eene starije od 65 godina primaju 44 posto ni\u017ee mirovine u usporedni s mu\u0161kim umirovljenicima. Potom slijede Malta i Nizozemska s 40 posto razlike, Cipar s 39 posto razlike, Austrija s 37 posto i Njema\u010dka s 36 posto.<\/p><div id=\"mojev-1095779297\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>S druge strane, najmanji rodni jaz u mirovinama bilje\u017ee Estonija s dva posto, Danska sa sedam posto, Ma\u0111arska s 10 posto, slova\u010dka s 11 posto i \u010de\u0161ka s 13 posto. Hrvatska se smjestila tik ispod prosjeka Europske unije sa 27.6 posto razlike izme\u0111u \u017eenske u mu\u0161ke mirovine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U nekim dr\u017eavama rodni jaz u mirovinama &#8211; raste<\/h3>\n\n\n\n<p>U usporedbi s 2010. godinom, rodni jaz u mirovinama smanjen je u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica pri \u010demu je najve\u0107e smanjenje razlike zabilje\u017eeno u Gr\u010dkoj za \u010dak 13 postotnih poena, potom u Danskoj i Sloveniji za 11 postotnih poena te Bugarskoj za 10 postotnih poena.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno se u \u0161est dr\u017eava \u010dlanica rodni jaz u mirovinama pove\u0107ao u odnosu na 2010. godinu. Najve\u0107e pove\u0107anje razlike zabilje\u017eeno je u Malti koja je pove\u0107ala jaz za \u010dak 18 postotnih poena, slijede ju Latvija s pove\u0107anjem od 6 postotnih poena, Litva i Slova\u010dka s pove\u0107anjem od 3 postotna poena te Hrvatska i Italija u kojima je razlika izme\u0111u \u017eenske i mu\u0161ke mirovine porasla za dva postotna poena.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je znati da je 2019. godini 15,1 posto umirovljenika bilo u riziku od siroma\u0161tva, dok su u referentnom devetogodi\u0161njem razdoblju \u017eene bile za \u010detiri postotna poena u ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva u usporedbi s mu\u0161karcima. Prag rizika od siroma\u0161tva postavljen je na 60 postotak od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspolo\u017eivog dohotka svih osoba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to se javlja rodni jaz u mirovinama?<\/h3>\n\n\n\n<p>Razlika izme\u0111u mu\u0161ke i \u017eenske mirovine predstavlja zbir i posljedice nejednakosti s kojima su se \u017eene susretale tijekom \u017eivota. Ona, ona je neodvojiva od rodnog jaza u pla\u0107ama, nepla\u0107enog reproduktivnog rada te nepla\u0107ene brige za starije \u010dlanove obitelji. \u017denske karijere su nesigurnije od karijera mu\u0161karaca, prvenstveno zbog nepriznate karijere majke i njegovateljice. Neka europska istra\u017eivanja tako pokazuju da su majke spremnije prihvatiti poslove na pola radnog vremena te nesigurna i slabije pla\u0107ena zaposlenja koja im omogu\u0107avaju fleksibilno radno vrijeme i koja se&nbsp; kona\u010dnici reflektiraju na njihovu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema znanstvenom radu &#8220;\u010cimbenici koji odre\u0111uju mirovinski jaz u Europi&#8221; <em>(Mavrikioui i Angelovska, UTMS Journal of Economics, 2020.)<\/em>, jaz u mirovinama odre\u0111en je pla\u0107om, radnim vremenom i radnim sta\u017eem. Razlike u pla\u0107ama mogu biti utemeljene u obrazovanju i stru\u010dnosti, ali i u rodnoj segregaciji i diskriminaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri tome ove ciparske znanstvenice navode da je rodni jaz u pla\u0107ama definirana kao razlika izme\u0111u prosje\u010dne mu\u0161ke i \u017eenske pla\u0107e kao postotak mu\u0161ke pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivaju\u0107i se na podatke o rodnom mirovinskom jazu za 2018. godinu, ka\u017eu da ne postoji jednostavna korelacija izme\u0111u rodnog jaza u pla\u0107ama i mirovinama u Europskoj uniji pa kao paradoks navode da neke zemlje imaju visok jaz u pla\u0107ama i mirovinama, dok druge imaju manji rodni jaz u mirovinama, nego u pla\u0107ama. To obja\u0161njavaju da neke zemlje imaju posebne politike za smanjivanje mirovinskog jaza.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Radno iskustvo i radni profil<\/h3>\n\n\n\n<p>Ipak, i u ovom se znanstvenom radu zaklju\u010duje da mirovinski jaz primarno reflektira rodni jaz u pla\u0107ama, cjelo\u017eivotnoj neravnopravnosti u zaradi, razlikama u prija\u0161njim zaposlenjima i prekidima karijera. Rodni mirovinski rad u nekim europskim zemljama reflektira i dizajn mirovinskog sustava i mjeru u kojoj on ubla\u017eava razlike, dok neke zemlje imaju mirovinske sustave koje u mirovinama potenciraju razlike iz radnog vijeka. Pri tome nema mirovinskog sustava koji u potpunosti kompenzira razlike iz radnog vijeka. Valja znati i da izjedna\u010davanje pripisanog radnog sta\u017ea za umirovljenje mu\u0161karaca i \u017eena nije anuliralo razlike me\u0111u mirovinskim sustavima.<\/p>\n\n\n\n<p>U zemljama poput Nizozemske, Austrije i Italije, velike razlike u pla\u0107ama prevode su velike razlike u mirovinama. S druge strane, Danska, Estonija, Slova\u010dka i \u010ce\u0161ka uspijevaju odr\u017eati relativno niski rodni jaz u mirovinama, iako je razlika u pla\u0107ama me\u0111u rodovima velika.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dno u Europskoj uniji \u017eene rade 4,49 godina kra\u0107e od mu\u0161karaca na poslovima s punim radnim vremenom. Ovako velika razlika pripisuje se \u010dinjenici da \u017eena zna\u010daj dio \u017eivota provede kao njegovatelica i odgajateljica, pri \u010demu nije rijetkost da \u017eene odu u raniju mirovinu kako bi mogle \u010duvati unu\u010dad. Uz to, \u017eene po\u010dnu kasnije raditi jer provedu vi\u0161e godina u obrazovnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-61065\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/radnice.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Petr Magera\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prema podacima OECD-a iz 2017 godine, u usporedbi s mu\u0161karcima \u017eene rade \u010de\u0161\u0107e na pola radnog vremena, rje\u0111e se samozapo\u0161ljavanju i rje\u0111e zapo\u0161ljavaju druge radnike. \u010cak i kada rade na sli\u010dnim poslovima kao mu\u0161karci, suo\u010davaju se s ni\u017eim pla\u0107ama i s manje prilika za napredovanje u poslu. Uz to, poslodavci \u0107e \u010de\u0161\u0107e zaposliti mu\u0161karca, a kad ih zaposle, \u017eene zara\u0111uju manje, rade manje radnih sati, a karijere im kra\u0107e traju. Ipak, s obzirom da \u017eive du\u017ee, provedu vi\u0161e vremena u mirovini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kad dobiju otkaz, \u017eene se te\u017ee zapo\u0161ljavaju<\/h3>\n\n\n\n<p>Rodni jaz u stupi zapo\u0161ljavanja starijih radnika je tako\u0111er vidljiv u brojnim \u010dlanicama Unije. U 2016. godini zaposlenost \u017eena u dobi od 55 do 64 godine kretala se od niskih 26, 3 posto u Malti do visokih 73,5 posto u \u0160vedskoj. U EU-28 prosje\u010dna zaposlenost za sve dobi iznosila je 66,5 posto, izvijestio je Eurostat 2017. godine. U tri dr\u017eave \u010dlanice; Estoniji, Latviji i Finskoj stopa zapo\u0161ljavanja starijih \u017eena ve\u0107a je od one za mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n<p>U mnogim \u010dlanicama, stopa zapo\u0161ljavanja \u017eena je stabilna, bilo da je ona visoka poput \u0161vedske ili niska poput one u Malti. No generalno gledano, u Europskoj uniji stopa zapo\u0161ljavanja \u017eena u dobi od 55 do 59 godina ni\u017ea je od one za mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n<p>Od ovog obrasca odstupaju dr\u017eave koje su nekad pripadale Sovjetskom bloku poput Litve, Estonije, Latvije i Bugarske, gdje je stopa zaposlenosti za starije \u017eene ve\u0107a od one ta mu\u0161karce. Ovo odstupanje mo\u017ee se objasniti \u010dinjenicom da su generacije \u017eena u socijalizmu morale raditi; bilo iz ekonomskih, bilo zbog politi\u010dkih razloga.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke su dr\u017eave imale i li jo\u0161 uvijek imaju ni\u017eu propisanu dob za umirovljenje \u017eena, pa i to treba uzeti kao razlog potencijalne diskrepancije izme\u0111u zaposlenosti starijih \u017eena i mu\u0161karaca. Svi ti faktori prevode se u rodni jaz u mirovinama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Situacija u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n<p>Kakva je situacija u Hrvatskoj mo\u017ee se i\u0161\u010ditati iz izvje\u0161\u0107a kojeg je za 2019. godinu Saboru predala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.&nbsp; Ured pravobraniteljice je tijekom 2019. godine radio na ukupno 1.719 predmeta, od kojih su 503 bile pritu\u017ebe gra\u0111ana i gra\u0111anki radi za\u0161tite od diskriminacije, dok se ve\u0107ina ostalih odnosila na pra\u0107enje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova.<\/p>\n\n\n\n<p>Provedena su dva EU-projekta, jedan se odnosio na u\u010dinkovitiju za\u0161titu i promjenu sustava za borbu protiv nasilja prema \u017eenama, a drugi na podizanje svijesti o problemu rodnog jaza u pla\u0107ama i mirovinama s ciljem smanjivanja rizika siroma\u0161tva za \u017eene.<\/p>\n\n\n\n<p>Po osnovi diskriminacije, pritu\u017ebe se u prete\u017enom broju odnose na spolnu diskriminaciju (85,8 posto) i u najve\u0107em broju se radi o kr\u0161enjima prava \u017eena (73,4 posto). Po podru\u010djima diskriminacije, pritu\u017ebe se naj\u010de\u0161\u0107e odnose na podru\u010dje socijalne sigurnosti i skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i ostvarivanje radnih prava, \u0161to \u010dini zna\u010dajni udio od 46,1 posto (dok je 2018. godine udio bio 43,9 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Pravobraniteljica je dr\u017eavnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizi\u010dkim osobama uputila ukupno 293 pisane preporuke, 160 upozorenja i 131 prijedlog; sumnju na po\u010dinjenje kaznenog djela prijavila je nadle\u017enom dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu u 5 slu\u010daja, a na prekr\u0161ajno djelo u 1 slu\u010daju. Navedene preporuke, upozorenja i prijedlozi su uva\u017eavane u \u010dak 89,3 posto slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Najvi\u0161e pritu\u017ebi zaprimljene su u podru\u010dju rada, zapo\u0161ljavanja i socijalne sigurnosti \u2013 \u0161to \u010dini udio od 46,1 posto. Pritu\u017eivale su se naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene jer \u010dine ve\u0107inu nezaposlenih 55 posto, ve\u0107inu u potpla\u0107enim sektorima, ve\u0107inu kao \u017ertve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, ve\u0107inu podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlu\u010divanja te onih koje nailaze na \u201estakleni strop\u201c, nemaju jednake mogu\u0107nosti za napredovanje te imaju ni\u017ee pla\u0107e i mirovine \u2013 jaz u pla\u0107ama oko 12,7 posto i mirovinama 21,5%.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema pritu\u017ebama gra\u0111anki, \u017eivotna dob i maj\u010dinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada. Nadalje, svi statisti\u010dki pokazatelji o mu\u0161kim korisnicima rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada upu\u0107uju na blagi i neznatni porast broja mu\u0161kih korisnika u odnosu na \u017eene, \u0161to je jo\u0161 uvijek nedovoljno jer statisti\u010dki pokazatelji i dalje potvr\u0111uju da u Republici Hrvatskoj mu\u0161karci-o\u010devi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore na razini EU.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1825608529\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razlika izme\u0111u mu\u0161ke i \u017eenske mirovine predstavlja zbir i posljedice nejednakosti s kojima su se \u017eene susretale tijekom \u017eivota. Ona, ona je neodvojiva od rodnog jaza u pla\u0107ama, nepla\u0107enog reproduktivnog rada te nepla\u0107ene brige za starije \u010dlanove obitelji.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":59105,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,2339,1899],"class_list":["post-61063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-rodni-jaz"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61063"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61063\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/59105"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}