{"id":61367,"date":"2022-07-20T10:34:00","date_gmt":"2022-07-20T08:34:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=61367"},"modified":"2022-07-21T08:18:00","modified_gmt":"2022-07-21T06:18:00","slug":"bijeg-od-siromastva-i-usamljenosti-hrvatski-umirovljenici-ovisni-su-o-televiziji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/bijeg-od-siromastva-i-usamljenosti-hrvatski-umirovljenici-ovisni-su-o-televiziji\/","title":{"rendered":"Bijeg od siroma\u0161tva i usamljenosti: Hrvatski umirovljenici ovisni su o televiziji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatski gra\u0111ani konzumiraju previ\u0161e televizijskog programa. Po\u010detkom godine dio populacije do 45 godina starosti televiziju gledao je prosje\u010dno 3,5 sati, dok stariji dio od 45 do 65 godina ispred malih ekrana provodi vi\u0161e od 5.5 sati dnevno. <strong>\u0160okantno, gra\u0111ani Hrvatske stariji od 65 godina pred uklju\u010denim malim ekranima provode \u010dak 7 sati i 16 minuta dnevno.<\/strong> U prosjeku, dakako.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultati su to istra\u017eivanja koje je u o\u017eujku 2022. objavila Udruga mjerenja televizijske gledanosti (UMTG), na \u010delu s HURA-om, NOVA TV grupom te RTL-om Hrvatska. Rije\u010d je o rezultatima analize gledanosti za 2021. godinu te sije\u010danj i velja\u010du 2022., a kojeg je provela agencija Nielsen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dene vole televiziju vi\u0161e od mu\u0161karaca te su u 2021. godini provele prosje\u010dno vi\u0161e od 5 sati ispred malih ekrana, gotovo sat vremena vi\u0161e od mu\u0161karaca. Dugoro\u010dni trendovi tijekom gotovo 20 godina podataka, otkad se mjeri TV gledanost u RH, pokazuju da kako starimo, sa svakih 5 godina vi\u0161e, u prosjeku provodimo 20 minuta vi\u0161e dnevno ispred malih ekrana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jesmo li ovisni o televiziji?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako ovisnost o gledanju televizije nije formalno prepoznato stanje, psiholozi nude nekoliko znakova koji bi trebali pokazati je li stvar izmaknula kontroli. Neki od njih su objavljeni u stru\u010dnoj publikaciji <em>Journal of Broadcasting &amp; Electronic Media<\/em> 2004. godine u radu autorice <strong>Cary Horvat<\/strong>, profesorice komunikologije na Westminster koled\u017eu. Naime, osobe koje prekomjerno gledaju tv program \u010desto se mogu povezati s tvrdnjama:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Osje\u0107am krivnju zbog gledanja toliko televizije.<\/li><li>Ista koli\u010dina vremena pred televizorom me sve manje zadovoljava.<\/li><li>Ne mogu zamisliti \u017eivot bez televizije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Problemi nastaju kada svakodnevne aktivnosti padaju u sjenu gledanja televizije, kada osoba preska\u010de kuhanje obroka, redovite poslove, ne odr\u017eava higijenu stana, preska\u010de rekreativne aktivnosti, kada otkazuje dru\u017eenja zbog omiljenih serija, ne stvara nova poznanstva i prijateljstva ili jednostavno postaje sve udaljenija od stvarnog \u017eivota koji ju okru\u017euje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Od bind\u017eanja do gledanja bilo \u010dega<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatni znakovi da smo u problemu su kada redovito gledamo vi\u0161e televizije no \u0161to smo to namjeravali. Taj je problem posebno u porastu od procvata IPTV usluga i <em>streaming<\/em> servisa poput Netflixa. Namjeravali ste pogledati samo jednu epizodu omiljene serije, no na kraju ste zavr\u0161ili s glavoboljom nakon pogledane 4 epizode? 21. stolje\u0107e donijelo nam je takozvanu kulturu bind\u017eanja (eng. <em>bing<\/em>, period pretjerano uga\u0111anja u nekoj aktivnosti poput jedenja, opijanja, gledanja televizije) prema kojoj se gledatelji poti\u010du da pogledaju cijelu sezonu neke serije tijekom dana ili vikenda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Neki autori kao znakove ovisnosti o televiziji navode i uznemirenost kada tv program nije dostupan. Tanki \u017eivci, iritacija, nemir, tjeskoba i neodoljiva \u017eelja da se u ruke uzme daljinski upravlja\u010d dodatni su znakovi ovisnosti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-29839\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/sulejman.jpg 1500w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pexels\/MojeVrijeme<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Televizija mo\u017ee poslu\u017eiti i kao bijeg od neugodne stvarnosti, siroma\u0161tva, malih mirovina, socijalne neizvjesnosti. Nema ni\u0161ta lo\u0161ega u tome da si ponekad opustimo ili odmorimo od \u017eivotnih problema, no kada nam to postane glavna strategija (ne)djelovanja, vrijeme je da ne\u0161to u\u010dinimo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pred ekranom smo manje usamljeni<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 2022. godini televizija je staromodan medij osuvremenjen u takozvanom nelinearnom smislu. To zna\u010di da mo\u017eemo birati koje sadr\u017eaje \u017eelimo gledati i kada ih \u017eelimo gledati. Pri \u010demu umirovljenici u Hrvatskoj, zamjetno je, jo\u0161 uvijek konzumiraju televizijski program u realnom vremenu, onako kako se emitira na klasi\u010dnim televizijskim kanalima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Televizija nas pou\u010dava, otkriva nam nepoznate svjetove, nudi zabavu, informira nas o aktualnim doga\u0111ajima, odvla\u010di od tuge i te\u0161kih misli, ali i povezuje s drugima koji prate iste programe i emisije poput nas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Televizija \u010dini da se stariji ljudi koje je zahvatila epidemija usamljenosti osje\u0107aju manje samima. Pokazalo je to istra\u017eivanje &#8220;Dru\u0161tveni surogat: Kako zbog omiljenog televizijskog programa imamo osje\u0107aj pripadanja&#8221; (Derrick, Gabriel, Hugenberg) objavljeno 2009. godine u stru\u010dnoj publikaciji <em>Journal of Experimental Social Psychology.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Znanstvenici tvrde da su dokazali da parasocijalni odnosi mogu dovesti do osje\u0107aja pripadnosti. Kroz \u010detiri studije demonstrirano je da se ljudi okre\u0107u omiljenim televizijskim programima kada su usamljeni te da im gledanje poma\u017ee da se osje\u0107aju manje usamljeni. \u0160tovi\u0161e, razmi\u0161ljanje o omiljenim televizijskim programima \u0161titi ih od pada samopo\u0161tovanja i raspolo\u017eenja te od porasta osje\u0107aja odba\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">No postoji problem\u2026<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak i pri gledanju nekih &#8220;normalnih&#8221; koli\u010dina televizijskog programa jedno se ne mo\u017ee zanemariti \u2013 gledanje televizije je sjedila\u010dki posao, \u0161to zna\u010di da bitno utje\u010de na ljudsko zdravlje, pogotovo u kombinaciji s lo\u0161om prehranom i pu\u0161enjem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koliko je prekomjerno gledanje televizije pogubno za fizi\u010dko zdravlje, istra\u017eila je <strong>Loretta DiPietro<\/strong>, pro\u010delnica Odsjeka za kineziologiju i nutricionizam pri \u0160koli javnog zdravlja u Washingtonu. Za dono\u0161enje zaklju\u010daka, DiPietro je pregledala podatke vi\u0161e od 340.000 mu\u0161karaca i preko 226.000 \u017eena koje je Nacionalni institut za rak prikupio za potrebe studije o zdravlju i prehrani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uglavnom, ti su podaci prikupljeni od 1995. do 1996. godine, a znanstvenica je istra\u017eila \u0161to se u narednih deset godina dogodilo s tada zdravih 134,269 ispitanika, ispituju\u0107i njihove navike gledanja televizije i fizi\u010dke aktivnosti. Dodatno je bilje\u017eeno kakve fizi\u010dke aktivnosti ispitanici prakticiraju, bilo da se radi o fiskulturi, radu u ku\u0107i, vrtlarenju ili ne\u010dem drugom. Rezultate je objavila 2017. godine pod nazivom &#8220;Zajedni\u010dka povezanost sjedila\u010dkog vremena i tjelesne aktivnosti s invaliditetom u kretanju kod starijih osoba&#8221; u znanstvenoj publikaciji <em>The Journals of Gerontology<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sjedenje pred televizorom vodi u invaliditet<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U promatranom periodu \u010dak 30 posto ispitanika koji su bili zdravi, razvilo je probleme s kretanjem bilo da nisu mogli hodati, bilo da su izuzetno sporo hodali, \u0161to je definirano brzinom manjom od 3 kilometra na sat. Nakon \u0161to su u jednad\u017ebu uvr\u0161teni \u010dimbenici koji dovode do smanjenje pokretljivosti, znanstveni tim je zaklju\u010dio da je ve\u0107e gledanje televizije bilo povezano sa pove\u0107anim invaliditetom na svim razinama fizi\u010dke aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160tovi\u0161e, sudionici ispitivanja koji su gledali televizijski program pet ili vi\u0161e sati svaki dan imali su 65 posto ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e imati poreme\u0107aj hodanja deset godina kasnije, u usporedbi s njihovim kolegama koji su gledali TV manje od 2 sata svaki dan. Dodatno, visoke razine ukupnog sjedenja i gledanja televizije, u kombinaciji s 3 sata ili manje tjelesne aktivnosti tjedno, imale su posebno negativan u\u010dinak, drasti\u010dno pove\u0107avaju\u0107i rizik od invaliditeta u kretanju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Gledanje televizije je vrlo mo\u0107an faktor rizika za invaliditet u starijoj dobi. Dugo sjedenje i gledanje televizije, pogotovo uve\u010der, jedna je od najopasnijih stvari koje starije osobe mogu u\u010diniti, jer su puno vi\u0161e osjetljiviji na \u0161tetu koju mo\u017ee u\u010diniti fizi\u010dka neaktivnost&#8221;, navela je dr. Loretta DiPietro.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Previ\u0161e televizije o\u0161te\u0107uje mozak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota ve\u0107 je povezan s nekoliko zdravstvenih problema, uklju\u010duju\u0107i ve\u0107i rizik od sr\u010danih bolesti, karcinoma, dijabetesa tipa 2 i rane smrti. U to, redovna tjelovje\u017eba nije dovoljna da bi se ispravila \u0161teta koja se nanosi sjedila\u010dkim na\u010dinom \u017eivota. Naime, neka istra\u017eivanja pokazuju da ljudi koji su u svojim srednjim godinama pretjerivali u gledanju televizije, mogu imati problema sa zdravljem mozga u starim godinama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanja predstavljena pro\u0161le godine pokazuju da oni koji su umjereno do jako gledali televiziju u svojim \u010detrdesetima, pedesetima i ranim \u0161ezdesetima, pokazuju ja\u010de opadanje kognitivnih funkcija i manji volumen sive tvari u mozgu u sedamdesetim i osamdesetim godinama \u017eivota. U usporedbi s onima koji su malo ili nikako gledali televizijski program, dakako. Siva tvar je va\u017ena za mnoge funkcije mozga, od pokretanja mi\u0161i\u0107a preko sluha i vida do dono\u0161enja odluka. \u0160to je koli\u010dina sive tvari ve\u0107a, to je ve\u0107a i kognitivna funkcionalnost mozga, kazali su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-31755\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/mozdani-udar.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto:  Robina Weermeijer\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Povezali smo gledanje televizije s kognitivnim funkcijama i volumenom sive tvari, nakon \u0161to smo u obzir uzeli fizi\u010dku aktivnost. Sve sugerira da ovo sjedila\u010dko pona\u0161anje mo\u017ee predstavljati jedinstveni rizik s obzirom na zdravlje mozga i kognitivnih sposobnosti&#8221;, zaklju\u010dio je voditelj istra\u017eivanja <strong>Ryan Dougherty<\/strong>, postdoktorand na Odsjeku za epidemilogiju \u0160kole javnog zdravlja u Baltimoreu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom na to da biolo\u0161ki procesi koji su u osnovi demencije, poput propadanja mozga, obi\u010dno zapo\u010dinju u srednjoj \u017eivotnoj dobi, to je razdoblje u kojem mo\u017eemo utjecati na pona\u0161anja koje voljno mo\u017eemo mijenjati, poput gledanja televizije, a kako bismo poticali zdravo starenje mozga, rekao je Dougherty.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako smanjiti broj sati pred televizorom?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao i kod svake ovisnosti, savjetuju psiholozi, valja osvijestiti razmjere problema. Za po\u010detak treba <strong>pratiti i bilje\u017eiti koliko vremena provedemo pred ekranom<\/strong>. Pri tome treba uo\u010diti obrasce; kada gledamo televiziju i u kakvim raspolo\u017eenjima zasjednemo pred ekran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako bismo smanjili vrijeme gledanja, najbolje je otkloniti i prilike. Oni koji su se suo\u010dili s ovim problemom savjetuju <strong>otkazivanje <em>streaming<\/em> servisa<\/strong> pri \u010demu se mo\u017ee zadr\u017eati jedan. Televizija se mo\u017ee ograni\u010diti samo na vikend ili na <strong>jednu epizodu omiljene serije dnevno<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Okupiranje drugim aktivnostima poma\u017ee. <strong>\u010citanje knjige, vrtlarenje, u\u010denje jezika, pisanje dnevnika<\/strong> zgodne su aktivnosti koje ispunjavaju vrijeme i donose zadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Usamljenost valja pobijediti obnavljanjem i stvaranjem novih socijalnih veza. Posljednjih godina gotovo svi Hrvatski gradovi organiziraju aktivnosti za umirovljenike, postoje volonterski programi, a i uvijek se mo\u017ee <strong>nadoknaditi propu\u0161teno vrijeme s rodbinom i prijateljima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kona\u010dnici, televizor se uvijek mo\u017ee izbaciti iz ku\u0107e. Zar ne?<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatski umirovljenici pred televizijskim ekranima provode gotovo puno radno vrijeme. Stru\u010dnjaci upozoravaju da je to jako \u0161tetno za fizi\u010dko i mentalno zdravlje. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":61374,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[942,214,2339,237,142,423],"class_list":["post-61367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-invaliditet","tag-mozak","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-televizija","tag-usamljenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61367\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}