{"id":61421,"date":"2022-07-23T00:07:00","date_gmt":"2022-07-22T22:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=61421"},"modified":"2022-07-24T18:33:55","modified_gmt":"2022-07-24T16:33:55","slug":"umirovljenici-su-nesvjesno-navuceni-na-presutne-minuse-kako-ce-ih-otplatiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/umirovljenici-su-nesvjesno-navuceni-na-presutne-minuse-kako-ce-ih-otplatiti\/","title":{"rendered":"Umirovljenici su nesvjesno navu\u010deni na pre\u0161utne minuse. Kako \u0107e ih otplatiti?"},"content":{"rendered":"\n

Pre\u0161utni minusi bili su gotovo nepoznat pojam do 2020. godine kada je postalo jasno da gotovo milijun hrvatskih gra\u0111ana pre\u017eivljava na njima. Gra\u0111anima je tako trebalo “samo” deset godina da osvijeste \u010dinjenicu da je rije\u010d o minusima koji su definirani ugovorom o teku\u0107em ra\u010dunu, a zapravo se radi o minusu na minus s vi\u0161om kamatnom stopom.<\/p>\n\n\n\n

Kako smo do\u0161li tu gdje jesmo?<\/h3>\n\n\n\n

Dodu\u0161e, pre\u0161utni minusi postali su \u0161iroko kori\u0161teni na tr\u017ei\u0161tu tek 2017. godine kada je bankama ne\u0161to smanjena mogu\u0107nost zarade na dopu\u0161tenim prekora\u010denjima teku\u0107ih ra\u010duna pa su odlu\u010dile “ugu\u0161iti” tu uslugu i okrenuti se pre\u0161utnim minusima koji su slabije regulirani i na kojima je mogu\u0107e puno vi\u0161e zaraditi. I tako je pre\u0161utni minus koji je zami\u0161ljen kao iznimka – postao pravilo.<\/p>\n\n\n\n

Balon je puknuo 2020. godine kada je i Hrvatska narodna banka (HNB) uvidjela koliko banke “gule” gra\u0111ane pa je odlu\u010dila bolje regulirati ovaj “lov u mutnom”. Sredi\u0161nja banka je tako u srpnju 2021. godine istra\u017eivanjem prakse banaka utvrdila da 70 posto potro\u0161a\u010da s otvorenim teku\u0107im ra\u010dunima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekora\u010denje. Pri tome banke nude dopu\u0161tena i pre\u0161utna prekora\u010denja, a vi\u0161e od 95 posto svih prekora\u010denja \u010dine pre\u0161utna prekora\u010denja, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopu\u0161tenih prekora\u010denja i nerijetko iznose do 300 posto prosje\u010dnih mjese\u010dnih primanja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Hrvatska narodna banka (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

HNB je tada utvrdio da su se dva proizvoda stopila u jedan, da su potro\u0161a\u010di neza\u0161ti\u0107eni pa je najavio i izmjene Zakona o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju, a banke uputio da odmah prilagode poslovanje najavljenim izmjenama.<\/p>\n\n\n\n

Umirovljenicima je posebno te\u0161ko<\/h3>\n\n\n\n

Dakle, rije\u010d je minusu koji prekora\u010duje i mjese\u010dna primanja i dopu\u0161teni minus. I dok kod dopu\u0161tenog minusa ima ograni\u010denu efektivnu kamatnu stopu i mogu\u0107nost vra\u0107anja na rate, kod pre\u0161utnog minusa toga nema pa je sasvim jasno da je rije\u010d o vrlo skupom bankarskom proizvodu \u010diju prirodu mnogi korisnici ne poznaju. Tako su oni koji jedva pre\u017eivljavaju, oni koji su potonuli duboko ispod linije siroma\u0161tva postali du\u017enici po kamatnoj stopi i od 17 posto. I to zbog pukog pre\u017eivljavanja.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrovi\u0107<\/strong> upozorila je krajem 2021. godine da je u 2020. godini oko  20 posto umirovljenika<\/strong> koristilo pre\u0161utne minuse koje su im odobrile poslovne banke. “Pazite, oni su i\u0161li na bankomat i dizali novce dok su mogli i tro\u0161ili koliko im je banka dala mogu\u0107nosti tro\u0161iti. Di\u017ei dok mo\u017ee\u0161. Banke su siroma\u0161ne navukle na pla\u0107anje visokih kamata. Netko \u0107e pitati: za\u0161to nisu vodili evidenciju o mjese\u010dnoj potro\u0161nji? Ljudi starije dobi su i dementni i slabije pamte. Mo\u017ede im se \u010diniti da im je novac na ra\u010dunu ostao iz prethodnog mjeseca ili vjeruju da im je ponovo ispla\u0107en COVID dodatak na mirovine i sli\u010dno. Ljudi naprosto ne znaju!”, kazala nam je Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kako banke definiraju pre\u0161utne minuse u paketima za umirovljenike?<\/h3>\n\n\n\n

Primjerice, OTP banka je u Senior paketu za umirovljenike ugradila pre\u0161utno prekora\u010denje po teku\u0107em ra\u010dunu. “Pre\u0161utno prihva\u0107eno prekora\u010denje je iznos sredstava koji je stavljen na raspolaganje Klijentu, a kojeg Klijent nije odbio podno\u0161enjem pismene izjave u poslovnici OTP banke”, stoji u obja\u0161njenju. Prevedeno, umirovljenici \u010desto nisu svjesni da koriste iznimno skup bankarski proizvod. Zagreba\u010dka banka pak pi\u0161e da je pre\u0161utno prekora\u010denje “odre\u0111eni iznos koji klijent mo\u017ee koristiti prema vlastitim potrebama, a u visini odobrenog limita i do odre\u0111enog roka”. Dalje se precizira da se “pre\u0161utno prekora\u010denje po teku\u0107em ra\u010dunu mo\u017ee odobriti najvi\u0161e do visine 5 prosje\u010dnih redovnih primanja”.<\/p>\n\n\n\n

Da banke legalno mogu nesvjesnim korisnicima u paket usluga staviti i ovu vrstu minusa, potvr\u0111uje i Hrvatska narodna banka. “Banka smije bez zahtjeva korisnika omogu\u0107iti takozvano pre\u0161utno prekora\u010denje po ra\u010dunu. Korisnik prihva\u0107a tako odobreno pre\u0161utno prekora\u010denje time \u0161to se po\u010dinje njime koristiti. Kada je rije\u010d o dopu\u0161tenom prekora\u010denju po teku\u0107em ra\u010dunu, tada korisnik najprije treba podnijeti zahtjev za prekora\u010denje, a banka ga na temelju zahtjeva mo\u017ee (ali i ne mora) odobriti”, navode iz HNB-a.<\/p>\n\n\n\n

“Banka korisnika obavje\u0161tava o visini pre\u0161utnog ili dopu\u0161tenog prekora\u010denja na ugovoreni na\u010din, naj\u010de\u0161\u0107e izvatkom po ra\u010dunu, a informacije o visini prekora\u010denja dostupne su korisniku i na internetskom i mobilnom bankarstvu, ako ih je ugovorio. Na\u010din obavje\u0161tavanja uobi\u010dajeno je definiran op\u0107im uvjetima poslovanja pojedine banke. Ako korisnik ima odobreno prekora\u010denje (pre\u0161utno ili dopu\u0161teno) kojim se ne \u017eeli koristiti, potrebno je izvijestiti banku kako \u017eeli da se konkretno prekora\u010denje ukine. Pritom je va\u017eno istaknuti da, prije ukidanja prekora\u010denja, korisnik treba vratiti sredstva kori\u0161tena na osnovi prethodno odobrenog prekora\u010denja”, obja\u0161njava sredi\u0161nja banka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to su se banke i Vlada RH dogovorile oko pre\u0161utnih minusa?<\/h3>\n\n\n\n

Umirovljenike je posebno zabrinuo scenarij prema kojem bi se pre\u0161utni minusi ukinuli odjednom na na\u010din da se ne ostavi puno prostora za otplatu istog pa bi logi\u010dan slijed stvari bio \u2013 masovno ovr\u0161enje mirovina.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi rije\u0161ila ovaj problem Vlada se u rujnu pro\u0161le godine sastala s predstavnicima banaka. “Rje\u0161enja i prijedlozi koji su stavljeni na stol vode prema tome da se usmjerimo upravo na segment dopu\u0161tenog prekora\u010denja kao onoga koji bi trebao biti predominantan jer je i u samom Zakonu on puno detaljnije, jasnije i transparentnije reguliran”, istaknuo je nakon sastanka tada\u0161nji ministar financija Zdravko Mari\u0107. Kazao je da ni u kom slu\u010daju nije namjera, niti bi Vlada podr\u017eala takav prijedlog kao potencijalno rje\u0161enje, ukidati ta prekora\u010denja i na taj na\u010din stvoriti pritisak na egzistenciju gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Pregovori s bankama su u srpnju ove godine dobili prve konkretne obrise. Naime, Vlada RH je u \u010detvrtak donijela zaklju\u010dak o prihva\u0107anju Memorandum o razumijevanju u vezi prekora\u010denja po teku\u0107em ra\u010dunu, kojim u suradnji s HNB-om i bankama \u017eeli gra\u0111anima financijski olak\u0161ati tro\u0161kove tog oblika zadu\u017eivanja i otplatu “minusa”.<\/p>\n\n\n\n

“Rje\u0161enja koja su sadr\u017eana u Memorandumu su utemeljena na na\u010delima socijalne osjetljivosti, za\u0161tite potro\u0161a\u010da, pravi\u010dnosti, transparentnosti i informiranosti i kao prvenstveni cilj imaju vratiti dopu\u0161tena prekora\u010denja kao dominantan proizvod”, kazao je premijer  Andrej Plenkovi\u0107 u uvodu redovne sjednice Vlade RH.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Premijer Plenkovi\u0107 u Karlovcu (screenshot: HRT)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zadnjih nekoliko mjeseci, smatraju u Vladi, prevladava ukidanje dopu\u0161tenih prekora\u010denja po teku\u0107em ra\u010dunu koji se zamjenjuju pre\u0161utnim prekora\u010denjima, \u0161to je Banske dvore i potaknula da se uhvate u ko\u0161tac s ovim problemom. Vlada je u suradnji Hrvatskom narodnom bankom i 13 banaka koje su gra\u0111anima plasirale pre\u0161utna prekora\u010denja pripremila dokument na kojega je potpis stavio novi ministar financija Marko Primorac.<\/p>\n\n\n\n

Memorandum, izme\u0111u ostalog, predvi\u0111a da \u0107e se od 1. kolovoza propisati grani\u010dni iznos prekora\u010denja za izra\u010dun efektivne kamatne stope, u visini deset tisu\u0107a kuna. Iznosi ni\u017ei od grani\u010dnog mo\u0107i \u0107e imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za grani\u010dni iznos. Uz to, primjena ograni\u010denja efektivne kamatne stope na pre\u0161utna prekora\u010denja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke \u0107e ponuditi prelazak na dopu\u0161teno prekora\u010denje svim potro\u0161a\u010dima kojima je odobreno pre\u0161utno prekora\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Do prelaska na dopu\u0161teno prekora\u010denje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopu\u0161teno prekora\u010denje, potro\u0161a\u010du se samo u iznimnim slu\u010dajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postoje\u0107eg pre\u0161utnog prekora\u010denja, a dok potro\u0161a\u010dima ne omogu\u0107e prelazak na dopu\u0161teno prekora\u010denje odnosno do isteka roka za prihvat ponude za prelazak na dopu\u0161teno prekora\u010denje, banke ne\u0107e mo\u0107i prodavati potra\u017eivanja po osnovi prekora\u010denja, pi\u0161e u memorandumu<\/p>\n\n\n\n

\u0160to ako banka ukine pre\u0161utno prekora\u010denje ili izmjeni uvjete za njega?<\/h3>\n\n\n\n

U tom slu\u010daju moraju potro\u0161a\u010du omogu\u0107iti obro\u010dnu otplatu u najmanje 12 mjese\u010dnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije vi\u0161a od one koja se primjenjuje na dopu\u0161tena prekora\u010denja, odnosno kamatne stope koja se primjenjivala na pre\u0161utno prihva\u0107eno prekora\u010denje ako je ta kamatna stopa ni\u017ea, odnosno u manje obroka, ako to zatra\u017ei potro\u0161a\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Kakva je budu\u0107nost prekora\u010denja po teku\u0107em ra\u010dunu?<\/h3>\n\n\n\n

Memorandum predvi\u0111a obavezu prema kojoj \u0107e banke potro\u0161a\u010dima morati prvo na kori\u0161tenje ponuditi odobreni minus. U slu\u010daju da potro\u0161a\u010di koriste dopu\u0161teni i pre\u0161utni minus, banke \u0107e mu odobriti otplatu tih prekora\u010denja na na\u010din da se prvo zatvara pre\u0161utno prekora\u010denje minusa. Banke se obvezuju da iznos pre\u0161utno prihva\u0107enog prekora\u010denja koje \u0107e se odobravati ubudu\u0107e ne\u0107e biti vi\u0161i od iznosa prosje\u010dnog redovnog mjese\u010dnog priljeva potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Koje banke su potpisale Memorandum o razumijevanju u vezi prekora\u010denja po teku\u0107em ra\u010dunu?<\/h3>\n\n\n\n

Svoj potpis su uz ministar financija i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vuj\u010di\u0107a, stavili predstavnici 13 banaka. To su Addiko bank, Agram banka, Erste&Steiermarkische bank, Hrvatska po\u0161tanska banka, Istarska kreditna banka Umag, Karlova\u010dka banka, Kenbank, OTP banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Reiffeisenbank Austria, Slatinska banka i Zagreba\u010dka banka.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski umirovljenici \u017eive na minusu. To\u010dnije, velik dio njih unaprijed tro\u0161i svoju mirovinu i za to pla\u0107a ra\u010dun. Mali dio njih znao je da su banke dopu\u0161tene minuse okrenule o one takozvane pre\u0161utne, a koji su znatno skuplji. Nakon dvije godine pregovora s bankama, Vlada je objavila scenarij prema kojem bi gra\u0111ani trebali iza\u0107i iz te du\u017eni\u010dke spirale. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":31069,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[847,2606,17,2339,1112,3247],"class_list":["post-61421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-banke","tag-financijska-pismenost","tag-novac","tag-novo-vrijeme","tag-ovrhe","tag-prekoracenja-racuna"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61421\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}