{"id":61816,"date":"2022-08-09T08:58:16","date_gmt":"2022-08-09T06:58:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=61816"},"modified":"2022-08-11T16:38:47","modified_gmt":"2022-08-11T14:38:47","slug":"moze-li-dizanje-dobi-za-umirovljenje-na-70-godina-spasiti-mirovinski-sustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/moze-li-dizanje-dobi-za-umirovljenje-na-70-godina-spasiti-mirovinski-sustav\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li dizanje dobi za umirovljenje na 70 godina spasiti mirovinski sustav?"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije nekoliko dana u Njema\u010dkoj se na naslovnicama na\u0161la i ova vijest: &#8220;Toliko puno mladih kao nikada prije.&#8221; Svaki deseti stanovnik te zemlje je koncem 2021. bio star izme\u0111u 15 i 24 godine. Odnosno otprilike 8,3 milijuna ljudi. <\/p>\n\n\n\n<p>Na drugoj strani u Njema\u010dkoj \u017eivi vi\u0161e od 18 milijuna ljudi koji su stariji od 65 godina. Njema\u010dka se nalazi usred velikih demografskih promjena. A to prije svega zna\u010di da dru\u0161tvo stari. Premalo je doseljenika, premalo je i beba da bi se efekt starenja mogao donekle ubla\u017eiti. A to dugoro\u010dno zna\u010di da \u0107e ljudi posljedice tih promjena osjetiti ponajprije na&nbsp;svojim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako pi\u0161e <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/u-mirovinu-tek-sa-70-godina\/a-62746289\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>, i u Njema\u010dkoj se mirovine financiraju preko sustava me\u0111ugeneracijske solidarnosti. Aktualnim prihodima mirovinskog sustava od strane radno sposobnog stanovni\u0161tva se financira \u2013 sada\u0161nje umirovljenike. Ljudi koji rade i upla\u0107uju u socijalno osiguranje financiraju aktualne umirovljenice i umirovljenike, isto onako kako su dana\u0161nji umirovljenici (dok su i sami bili radno sposobni) financirali&nbsp;tada\u0161nje penzionere. U mnogim se zemljama prakticira taj model. U nekim dr\u017eavama, na primjer u \u0160vedskoj, postoje jo\u0161 i razni (dioni\u010dki) fondovi \u010diji je cilj ostvarivanje dodatnog profita. U Njema\u010dkoj dr\u017eava ve\u0107 sad subvencionira mirovine preko poreznih prihoda.<\/p><div id=\"mojev-292423626\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Me\u0111ugeneracijski ugovor<\/h3>\n\n\n\n<p>Njema\u010dki model funkcionira samo ako postoji dovoljan broj onih koji upla\u0107uju u sustav, dakle onih koji financiraju umirovljenike. I upravo je to slaba to\u010dka me\u0111ugeneracijskog ugovora u dru\u0161tvu koje je sve starije. Ve\u0107 danas, sude\u0107i po podacima OECD-a, u Njema\u010dkoj na 100 osoba koje upla\u0107uju doprinose ima 37 umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj broj \u0107e kontinuirano rasti na, kako se o\u010dekuje, 58 u 2050. godini. Situacija u drugim zemljama je jo\u0161 dramati\u010dnija. U Japanu bi taj odnos 2050. mogao iznositi 81 umirovljenik ili umirovljenica na 100 osoba koje upla\u0107uju doprinose. Zemlje poput Indije, u kojima je stanovni\u0161tvo u prosjeku mla\u0111e, za sada nisu tako te\u0161ko pogo\u0111ene, ali i tamo se ve\u0107 uo\u010dava sli\u010dan trend.<\/p>\n\n\n\n<p>A \u0161to to zna\u010di? Ili \u0107e mirovine biti manje ili \u0107e se vi\u0161e morati upla\u0107ivati. Ili \u0107e mo\u017eda dr\u017eava jo\u0161 izda\u0161nije morati subvencionirati mirovinsko osiguranje. Postoji jo\u0161 jedna opcija o kojoj se \u010desto pri\u010da \u2013 odlazak u mirovinu sa 70 godina. U Njema\u010dkoj se starosna dob za odlazak u mirovinu upravo postupno pove\u0107ava \u2013 sa 65 na 67 godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Johannes Rausch<\/strong> iz <em>Munich Center for the Economics of Aging<\/em> za DW ka\u017ee da \u0107e prije ili kasnije granica za odlazak u mirovinu biti &#8220;prilago\u0111ena&#8221; o\u010dekivanoj \u017eivotnoj dobi gra\u0111ana \u2013 koja raste. To bi imalo odre\u0111ene prednosti, ka\u017ee on. Balans bi mogao opstati, na jednoj strani bi bili umirovljenici, a na drugoj bi bilo dovoljno onih koji upla\u0107uju u sustav. U slu\u010daju mirovine sa 70 godina ne bi se morala znatnije pove\u0107avati visina doprinosa, a moglo bi se i ispla\u0107ivati ve\u0107e mirovine, dodaje on.<\/p>\n\n\n\n<p>OECD polazi od toga da \u0107e u 20 od 38 zemalja \u010dlanica porasti starosna dob za odlazak u mirovinu \u2013 u prosjeku na 66,1 godina za mu\u0161karce i 65,5 ze \u017eene. U zemljama u kojima je ve\u0107 sad starosna dob za odlazak u mirovinu &#8220;povezana&#8221; s o\u010dekivanom prosje\u010dnom \u017eivotnom dobi, na primjer u Danskoj, Italiji i Estoniji, ve\u0107 sad se nazire da \u0107e stvarna starosna dob za odlazak u penziju biti puno ve\u0107a od navedenog prosjeka. U Japanu se starosna dob za mirovinu ne mijenja, ali se mora dodati da je posebno u toj zemlji visok broj umirovljenika koji i dalje rade.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kritike zbog visoke starosne dobi<\/h3>\n\n\n\n<p>No, jo\u0161 uvijek se ne nazire jedinstvo oko koncepta &#8220;mirovina sa 70&#8221;. &#8220;Kod mirovinskog sustava ne smije se gledati samo na njegovo financiranje&#8221;, upozorava <strong>Clemens Tesch-R\u00f6mer<\/strong> iz Njema\u010dkog centra za pitanja starosti (DZA). On za DW ka\u017ee da je va\u017eno i \u0161to se financira, odnosno kako omogu\u0107iti mirovine dovoljne za \u017eivot ljudi. &#8220;Problem koji vidim kod mirovine sa 70 godina je zakidanje onih osoba koje zara\u0111uje manje, te prije svega ljudi s kratkim biografijama radnog vijeka, na primjer zbog neke bolesti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ljudi s ni\u017eim stupnjem obrazovanja umiru ranije<\/strong>, statisti\u010dki gledano. Kasniji odlazak u mirovinu za te bi ljude zna\u010dio kra\u0107e vrijeme provedeno u penziji. Prije nego \u0161to se pove\u0107a dobnu granicu za odlazak u mirovinu, ka\u017ee Tesch-R\u00f6mer, trebalo bi iscrpiti druge opcije: poja\u010dano doseljavanje kvalificirane radne snage, bolju uskla\u0111enost privatnog i poslovnog \u017eivota, vi\u0161e investicija u bolje obrazovanje za mlade ljude.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Tesch-R\u00f6mera &#8220;povezivanje&#8221; starosne granice za odlazak u mirovinu s o\u010dekivanom \u017eivotnom dobi za sada ima vi\u0161e nedostataka nego prednosti. Ali napominje da bi vi\u0161e fleksibilnosti i dodatna rje\u0161enja mogli biti rje\u0161enje za budu\u0107nost. A to za njega podrazumijeva fleksibilnu granicu za odlazak u mirovinu: &#8220;Fleksibilnu prema gore, ali fleksibilnu i prema dolje, kako bi oni ljudi koji ne mogu raditi do 67 godina \u017eivota mogli voditi dobar \u017eivot u starosti.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-1292721521\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Njema\u010dka je sve vi\u0161e zemlja starih ljudi. Mirovinski sustav je ve\u0107 sad pod optere\u0107enjem zbog lo\u0161e demografske slike. Je li rje\u0161enje u odlasku u mirovinu sa 70 godina, kako to neki tvrde? Pitanje je na koje odgovor donosi Deutsche Welle.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38275,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2706,18],"class_list":["post-61816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-dob-za-umirovljenje","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61816\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}