{"id":61969,"date":"2022-08-14T19:19:42","date_gmt":"2022-08-14T17:19:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=61969"},"modified":"2022-08-14T19:20:59","modified_gmt":"2022-08-14T17:20:59","slug":"petina-umirovljenika-zivi-u-prevelikim-stanovima-i-kucama-a-svaka-treca-umirovljenica-zivi-sama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/petina-umirovljenika-zivi-u-prevelikim-stanovima-i-kucama-a-svaka-treca-umirovljenica-zivi-sama\/","title":{"rendered":"Petina umirovljenika \u017eivi u prevelikim stanovima i ku\u0107ama, a svaka tre\u0107a umirovljenica \u017eivi sama"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski gra\u0111ani, kada je rije\u010d o \u0161tednji, vjeruju nekretninama. Novac \u0107e rijetko ulo\u017eiti u dionice ili investirati u neki biznis, no s druge strane \u2013 kvadrati se kupuju kad god je to mogu\u0107e. I ne samo kvadrati za \u017eivot. Europski nadprosje\u010dno hrvatski gra\u0111ani posjeduju veliki fond vikendica, a u novije vrijeme prazne stambene kvadrate pretvaraju u apartmane, na \u017ealost protivnika rentijerske ekonomije.<\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici, takva nekretninska \u0161tednja solidno je nasljedstvo djeci. No sve je vi\u0161e djece koja ne \u017eive u Hrvatskoj pa posao i obrazovanje tra\u017ee u drugim dr\u017eavama, koriste\u0107i obilno europsku slobodu protoka ljudi i roba. Pa se ostarjeli roditelji na\u0111u sami u tim pustim kvadratima. O\u010dekivano, zbog rodno nepravedne biologije, \u010de\u0161\u0107e su to \u017eene koje starost provode me\u0111u praznim sobama.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapravo, rije\u010d je o trendovima koje mo\u017eemo poop\u0107iti na cijelu Europsku uniju. Europski statisti\u010dki ured Eurostat tako navodi da su posljednja desetlje\u0107a obilje\u017eena padom prosje\u010dne veli\u010dine ku\u0107anstava. To je, makar djelomi\u010dno, posljedica manjeg broja novoro\u0111enih, ve\u0107eg broja razvoda, ali i promjena u kulturi stanovanja pri \u010demu trogeneracijsko \u017eivljenje (baka i djed, suprug i supruga te njihova djeca) iz nekada\u0161njeg pravila danas predstavljaju izuzetak.<\/p><div id=\"mojev-184275629\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u017dene \u010de\u0161\u0107e \u017eive same<\/h3>\n\n\n\n<p>Zamjetno je, upozoravaju europski statisti\u010dari da je i sve vi\u0161e stara\u010dkih sama\u010dkih doma\u0107instava, osobito kada je o \u017eenama rije\u010d. A upravo su te \u017eene posebno izlo\u017eene siroma\u0161tvu i socijalnoj isklju\u010denosti.<br>Tako su, prema posljednjim kompletiranim podacima, 2018. godine, tri petine (58,0 posto) svih mu\u0161karaca u dobi od 65 godina ili vi\u0161e, a koji \u017eive u EU-27, dijelili ku\u0107anstvo samo s partnerom. No kad se o \u017eenama radi, situacija je sasma druga\u010dija: samo 39 posto \u017eena u dobi od 65 godina ili vi\u0161e dijelilo je ku\u0107anstvo s partnerom.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Cipru i u Nizozemskoj otprilike tri \u010detvrtine svih starijih mu\u0161karaca \u017eivjelo je u ku\u0107anstvima kao dio para, dok je taj udio bio manji od polovice u \u0160panjolskoj, Latviji, Malti, Slova\u010dkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj \u2014 gdje je relativno visok udio starijih mu\u0161karaca \u017eivio u drugim vrstama ku\u0107anstva. Na primjer, s drugim \u010dlanovima obitelji, prijateljima ili drugim osobama. Eurostat tako zaklju\u010duje da je puno vjerojatnije da \u0107e starije \u017eene u dobi od 65 ili vi\u0161e godina \u017eivjeti same. <\/p>\n\n\n\n<p>U 2018. udio starijih \u017eena koje \u017eive u ku\u0107anstvima sa samo jednom osobom bio je 40,2 posto diljem EU-27, dok je udio starijih mu\u0161karaca bio 21,8 posto. Vi\u0161e od polovice svih starijih \u017eena u Danskoj i Estoniji \u017eivjele su same, dok je najmanji udio starijih \u017eena koje \u017eive same zabilje\u017een na Cipru (23,4 posto) i u \u0160panjolskoj (31,0 posto).<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<p>Prema Eurostatovoj bazi podataka, 2018. godine u Hrvatskoj je 27,6 posto ljudi starih 65 i vi\u0161e godina \u017eivjelo u sama\u010dkim ku\u0107anstvima, a taj se broj u 2021. godini popeo na 27,8. Pri tome je lani 35,9 posto \u017eena te dobi \u017eivjelo samo u doma\u0107instvu, dok je za mu\u0161karce taj udio bio znatno manji \u2013 16,2 posto.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vjerojatnije je da \u0107e \u017eene \u017eivjeti u institucionalnim ku\u0107anstvima<\/h3>\n\n\n\n<p>Ogromna ve\u0107ina starijih osoba i dalje \u017eivi u privatnim ku\u0107anstvima. Kako god, sami, sa supru\u017enikom ili s drugim osobama. No kad godine stisnu, mnogi se ipak odlu\u010de preseliti u instituciju poput doma za stare i nemo\u0107ne, pogotovo ako im je potrebna dugotrajna njega, ili u (rje\u0111e) organizirana umirovljeni\u010dka naselja gdje mogu dobiti svu potrebnu pomo\u0107 za nastavak samostalnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok ve\u0107inu tro\u0161kova zdravstvene skrbi u EU pokrivaju sustavi socijalne za\u0161tite, dugotrajna socijalna skrb obi\u010dno se tretira na druga\u010diji na\u010din. Doista, rijetko je da su takve usluge pokrivene u istoj mjeri kao zdravstvena skrb. To zna\u010di da odgovornost za financiranje institucionalne skrbi \u010desto le\u017ei na starijoj osobi kojoj je takva skrb potrebna (ili na njihovoj obitelji). <\/p>\n\n\n\n<p>U 2011. godini (posljednji kompletirani podaci za EU), 3,8 posto starijih \u017eena (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) u EU \u017eivjelo je u institucionalnom ku\u0107anstvu. To je dvostruko vi\u0161e od odgovaraju\u0107eg udjela zabilje\u017eenog za starije mu\u0161karce \u2013 njih je bilo damo 1,9 posto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Usamljeni starci u velikim stanovima postaju pravilo, a ne izuzetak<\/h3>\n\n\n\n<p>Suprotno problemu prenapu\u010denosti, koji obi\u010dno poga\u0111a mla\u0111e ljude i one koji \u017eive u nekim od najve\u0107ih europskih gradova, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e stariji ljudi \u017eivjeti u nedovoljno nastanjenim stanovima, navodi Eurostat.<\/p>\n\n\n\n<p>Statisti\u010dari nedovoljno naseljeni stan definiraju kao stan prevelik za potrebe ku\u0107anstva koje u njemu \u017eivi, u smislu vi\u0161ka soba, to\u010dnije spava\u0107ih soba. U statisti\u010dke svrhe, stan se definira kao nedovoljno naseljen ako ku\u0107anstvo koje \u017eivi u njemu ima na raspolaganju vi\u0161e od minimalnog broja soba koje se smatraju odgovaraju\u0107im.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<p>Prema dostupnoj Eurostatovoj bazi podataka, u Hrvatskoj je 2018. godine 16,9 posto osoba starijih od 65 godina \u017eivjelo u nedovoljno naseljenim stanovima. Do 2021. godine taj je udio narastao na 20,6 posto. Pri tome su u pro\u0161loj godini starije \u017eene u 18,6 posto slu\u010dajeva \u017eivjele u suvi\u0161nim kvadratima, dok je takvih mu\u0161karaca bilo 23,4 posto.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<p>U 2018. ku\u0107anstva u EU-27 imala su u prosjeku 1,6 soba po osobi. Starije osobe imale su vi\u0161e soba u svojim stanovima: u prosjeku 2,0 sobe po osobi za ku\u0107anstva koja su \u010dinile dvije odrasle osobe od kojih je najmanje jedna bila u dobi od 65 ili vi\u0161e godina, te 3,3 sobe po osobi za ku\u0107anstva koja su \u010dinila sama osoba u dobi od 65 godina ili vi\u0161e. vi\u0161e. Naj\u010de\u0161\u0107i uzrok nedovoljne naseljenosti je taj \u0161to stariji pojedinci ili parovi nastavljaju \u017eivjeti u istoj nekretnini dugo nakon \u0161to su njihova djeca napustila obiteljski dom, unato\u010d tome \u0161to je, na primjer, velika, skupa za grijanje i odr\u017eavanje ili neprilago\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dan broj soba po osobi za ku\u0107anstva koja se sastoje od jedne osobe u dobi od 65 ili vi\u0161e godina bio je posebno visok u Belgiji, Luksemburgu, \u0160panjolskoj i Cipru (4,3-4,7 soba u 2018.), popev\u0161i se na 5,2 sobe u Irskoj i dostigav\u0161i vrhunac od 5,3 sobe na Malti. Svih ovih \u0161est dr\u017eava \u010dlanica EU tako\u0111er je zabilje\u017eilo relativno visok prosje\u010dan broj soba po osobi za sva ku\u0107anstva. Nasuprot tome, prosje\u010dan broj soba bio je relativno nizak za sva ku\u0107anstva i za ku\u0107anstva sastavljena od starijih ljudi u Latviji i u ve\u0107ini isto\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica EU-a, osim Ma\u0111arske.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Polovica starijih gra\u0111ana EU \u017eivjela je u nedovoljno nastanjenim stanovima<\/h3>\n\n\n\n<p>U 2018. udio radno sposobnih odraslih osoba (u dobi od 18 do 64 godine) koje \u017eive u nedovoljno nastanjenim stanovima diljem EU-27 bio je manji od jedne tre\u0107ine (30,7 posto). Nasuprot tome, udio starijih osoba (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) koje \u017eive u nedovoljno nastanjenim stanovima bio je blizu polovine (46,9 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Kako obja\u0161njavaju u Eurostatu, ovaj obrazac \u2013 ve\u0107i udio starijih ljudi nego radno sposobnih odraslih koji \u017eive u nedovoljno nastanjenim stanovima \u2013 primije\u0107en je u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. Udio starijih ljudi koji \u017eive u nedovoljno nastanjenim stanovima dosegao je vrhunac od 92,8 posto u Irskoj, a bio je ve\u0107i od 85 posto na Cipru i Malti. Nasuprot tome, u Poljskoj, Hrvatskoj (podaci za 2018, vidi gore!), Latviji i Rumunjskoj manje od 20 posto starijih ljudi \u017eivjelo je u nedovoljno nastanjenim stanovima. Najmanji udio zabilje\u017een je u Rumunjskoj (12,0 posto). Ova velika razlika me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama mo\u017ee biti obja\u0161njena, me\u0111u ostalim, jesu li stariji ljudi prete\u017eno \u017eivjeli: u ku\u0107ama ili stanovima\/stanovima; u urbanim ili ruralnim podru\u010djima; sami ili sa svojom (\u0161irom) obitelji.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji \u010de\u0161\u0107e posjeduju ku\u0107e<\/h3>\n\n\n\n<p>Starije osobe (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) vjerojatnije \u0107e biti vlasnici ku\u0107e nego mla\u0111e osobe. U 2018. oko 60,9 posto starijih osoba koje \u017eive same u EU-27 bili su vlasnici ku\u0107a bez nepodmirene hipoteke ili stambenog kredita; samo 4,7 posto bili su vlasnici ku\u0107a koji jo\u0161 nisu otplatili svoju hipoteku. Nasuprot tome, vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (34,4 posto) starijih osoba koje \u017eive same u EU-27 bili su podstanari. Vi\u0161i udio \u2014 21,9 posto starijih osoba koje \u017eive same \u2014 bili su podstanari sa najamninom po tr\u017ei\u0161nim cijenama, dok su 12,5 posto bili podstanari s najamninom po sni\u017eenoj cijeni ili besplatno (primjerice, oni koji \u017eive u socijalnim stanovima).<\/p>\n\n\n\n<p>U nekoliko isto\u010dnih i ju\u017enih dr\u017eava \u010dlanica EU-a, kao i u Litvi i Irskoj, vrlo visok udio starijih ljudi koji \u017eive sami imaju svoje ku\u0107e. Na drugom kraju ljestvice, vi\u0161e od polovice starijih osoba koje \u017eive same na Cipru, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj i Austriji (koje bilje\u017ee najve\u0107i udio, 64,9 posto) bili su podstanari.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e stariji ljudi koji \u017eive sami biti vlasnici ku\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p>Za starije osobe (u dobi od 65 ili vi\u0161e godina) koje \u017eive same u EU-27 vjerojatnije je (od prosjeka) da \u0107e biti vlasnici ku\u0107e, bez obzira na to jesu li imali nepodmireni hipotekarni ili stambeni kredit. U 2018. godini gotovo dvije tre\u0107ine (65,6 posto) starije osobe koje \u017eive same posjedovale su svoj dom, u usporedbi s 51,0 posto ukupne populacije koja je \u017eivjela sama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj generacijski jaz bio je posebno izra\u017een u Italiji, Luksemburgu, Finskoj, Gr\u010dkoj i \u0160panjolskoj, gdje su stariji ljudi mnogo vjerojatnije bili vlasnici ku\u0107a. Nasuprot tome, udio starijih ljudi koji \u017eive sami, a koji su bili vlasnici ku\u0107e u Slova\u010dkoj i na Malti bio je ne\u0161to ni\u017ei od prosjeka zabilje\u017eenog za sve ljude koji \u017eive sami.<\/p>\n\n\n\n<p>Eurostat navodi da \u0107e ove podatke osvje\u017eiti, o\u010dekivano, u rujnu 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1895802957\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema dostupnoj Eurostatovoj bazi podataka, u Hrvatskoj je 2018. godine 16,9 posto osoba starijih od 65 godina \u017eivjelo u nedovoljno naseljenim stanovima. Do 2021. godine taj je udio narastao na 20,6 posto.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":61976,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[803,2339,3260,800],"class_list":["post-61969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-nekretnine","tag-novo-vrijeme","tag-samacka-kucanstva","tag-udovice"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61969\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}