{"id":62023,"date":"2022-05-22T22:36:00","date_gmt":"2022-05-22T20:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62023"},"modified":"2022-08-16T22:43:53","modified_gmt":"2022-08-16T20:43:53","slug":"starije-osobe-u-hrvatskoj-zive-pretezno-u-svojim-nekretninama-no-mogu-li-podnijeti-trosak-stanovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/starije-osobe-u-hrvatskoj-zive-pretezno-u-svojim-nekretninama-no-mogu-li-podnijeti-trosak-stanovanja\/","title":{"rendered":"Starije osobe u Hrvatskoj \u017eive prete\u017eno u svojim nekretninama, no mogu li podnijeti tro\u0161ak stanovanja?"},"content":{"rendered":"\n

Ako je suditi prema podacima Eurostata \u2013 europskog ureda za statistiku, \u010dak 91 posto gra\u0111ana Hrvatske \u017eivi u nekretnini \u010dije je vlasnik. Prosjek Europske unije ni\u017ei je za \u010dak 21 postotni bod. Od Hrvata su bolji samo Rumunji i Slovaci, dok s Ma\u0111arima dijelimo tre\u0107e mjesto.<\/p>\n\n\n\n

Uprosje\u010deno za Europsku uniju, 53 posto europskih gra\u0111ana \u017eivi u ku\u0107ama, dok je u Hrvatskoj taj udio visokih 78 posto. Zapravo, samo su Irci bogatiji ku\u0107ama. U Irskoj \u010dak 92 posto stanovni\u0161tva \u017eivi u ku\u0107ama \u010diji su vlasnici. \u0160to se stanova ti\u010de, vode \u0160panjolci. \u010cak 66 posto gra\u0111ana \u0160panjolske \u017eivi u vlastitim stanovima. No \u0161to je s sa starijim gra\u0111anima, kako u Hrvatskoj, tako u i Europskoj uniji? U Kakvim nekretninama \u017eive i tko im je vlasnik?<\/p>\n\n\n\n

Dostupnost stanovanja za starije osobe<\/h3>\n\n\n\n

Podaci Eurostata \u2013 europskog statisti\u010dkog ureda ka\u017eu da \u0107e ljudi u dobi 65 i vi\u0161e godine vjerojatnije imati vlastite ku\u0107e u usporedbi s mladim osobama. U 2018. godini oko 60,9 posto starijih osoba koje su \u017eivjele same bile su vlasnici ku\u0107a bez nepodmirene hipoteke ili stambenog kredita. Samo 4,7 posto ispitanika iz te skupine nije jo\u0161 otplatilo kredit za ku\u0107u ili stan.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tome, vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (34,4 posto) starijih osoba koje \u017eive same u EU-27 bile su podstanari. Pri tome, 21,9 posto starijih osoba koje \u017eive same su bile podstanari s najamninom po tr\u017ei\u0161nim cijenama, dok su 12,5 posto bile podstanari s najamninom po sni\u017eenoj cijeni ili su stanovale besplatno. Primjerice, u dru\u0161tvenim stanovima.<\/p>\n\n\n\n

U nekoliko isto\u010dnih i ju\u017enih dr\u017eava \u010dlanica EU-a, kao i u Litvi i Irskoj, vrlo visok udio starijih ljudi koji \u017eive sami bili su vlasnici ku\u0107a. Na drugom kraju raspona, vi\u0161e od polovice starijih osoba koje \u017eive same na Cipru, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj i Austriji (koje bilje\u017ee najve\u0107i udio, 64,9 posto) bilo je u podstanarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e stariji ljudi koji \u017eive sami biti vlasnici ku\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Za starije osobe (u dobi od 65 ili vi\u0161e godina) koje \u017eive same u EU-27 nadprosje\u010dno \u010de\u0161\u0107e \u0107e biti vlasnici ku\u0107e, bez obzira na to jesu li imali nepodmireni hipotekarni ili stambeni kredit. U 2018. godini gotovo dvije tre\u0107ine (65,6 posto) starijih osoba koje \u017eive same posjedovale su svoj dom u usporedbi s 51,0 posto kod ukupne populacije samaca.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj generacijski jaz bio je posebno izra\u017een u Italiji, Luksemburgu, Finskoj, Gr\u010dkoj i \u0160panjolskoj gdje su stariji ljudi puno \u010de\u0161\u0107e bili vlasnici ku\u0107a. Nasuprot tome, udio starijih ljudi koji \u017eive sami, a koji su bili vlasnici ku\u0107e u Slova\u010dkoj i na Malti bio je ne\u0161to ni\u017ei od prosjeka zabilje\u017eenog za sve ljude koji \u017eive sami.<\/p>\n\n\n\n

Starije \u017eene su uglavnom preoptere\u0107ene tro\u0161kovima stanovanja<\/h3>\n\n\n\n

U 2018. udio starijih \u017eena (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) u EU-27 koje su bile preoptere\u0107ene tro\u0161kovima stanovanja iznosio je 11,3 posto. O\u010dekivano, to je bilo 3,4 postotna boda vi\u0161e od odgovaraju\u0107eg udjela starijih mu\u0161karaca (7,9 bodova).<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o obrascu koji se ponavlja u gotovo svim \u010dlanicama Europske unije. Samo u tri \u010dlanice nije zabilje\u017eeno da su starije \u017eene u ve\u0107em dijelu preoptere\u0107ene tro\u0161kovima stanovanja. Naime, stopa preoptere\u0107enosti tro\u0161kovima stanovanja bila je vi\u0161a me\u0111u starijim mu\u0161karcima u Irskoj i na Malti. Obje te dr\u017eave imaju relativno malo starijih ljudi koji su (op\u0107enito) bili preoptere\u0107eni tro\u0161kovima stanovanja. Na Cipru su jednaki udjeli starijih mu\u0161karaca i starijih \u017eena bili preoptere\u0107eni tro\u0161kovima stanovanja – samo 1,2 posto njih. To je najni\u017ei udio u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a za oba spola.<\/p>\n\n\n\n

\"Kako
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nasuprot tome, stopa preoptere\u0107enosti stambenim tro\u0161kovima za starije \u017eene u 2018. godini bila je vi\u0161e od 10,0 postotnih bodova vi\u0161a od odgovaraju\u0107e stope za starije mu\u0161karce u Bugarskoj i Gr\u010dkoj. Relativno visoki udjeli starijih \u017eena (u usporedbi sa starijim mu\u0161karcima) tako\u0111er su bili preoptere\u0107eni tro\u0161kovima stanovanja u \u0160vedskoj, \u010ce\u0161koj i Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se Hrvatske ti\u010de, Eurostat raspola\u017ee svje\u017eim podacima. U novije vrijeme, najve\u0107i udio preoptere\u0107enih tro\u0161kovima stanovanja zabilje\u017een je 2013. godine \u2013 8,4 posto. U 2021. godini taj je postotak iznosio \u2013 4,5. Kada iz op\u0107e populacije izdvojimo osobe stare 65 i vi\u0161e godina, vidimo da su one u ve\u0107oj mjeri preoptere\u0107ene tro\u0161kovima stanovanja u odnosu na op\u0107u populaciju \u2013 7,5 posto. Dodamo li tome i kriterij spola, \u010dak 8,8 posto \u017eena starih 65 i vi\u0161e godina preoptere\u0107eno je tro\u0161kovima stanovanja. Kad govorimo o mu\u0161karcima starim 65 i vi\u0161e godina taj udio je znatno manji \u2013 5,7 posto.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

\u017divot u energetskom siroma\u0161tvu<\/h3>\n\n\n\n

Kako bi to\u010dno izmjerili gdje se netko nalazi na ljestvici od siroma\u0161tva prema bogatstvu, statisti\u010dari su definirali pojam materijalne uskra\u0107enosti. Materijalna uskra\u0107enost je kada si netko ne mo\u017ee priu\u0161titi osnovna dobra i usluge, a koje ve\u0107ina ljudi smatra po\u017eeljnim (ili \u010dak potrebnim) za vo\u0111enje primjerenog \u017eivota. Ozbiljna materijalna uskra\u0107enost definirana je kao prisilna nesposobnost pla\u0107anja za najmanje \u010detiri od sljede\u0107ih devet stavki: pla\u0107anje stanarine, kredita ili ra\u010duna za re\u017eije ili otplate kupnje na rate; odr\u017eavanje doma dovoljno toplim; suo\u010davanje s neo\u010dekivanim tro\u0161kovima; redovita konzumacija mesa ili bjelan\u010devina; odlazak na odmor; kupovina televizora; kupovina perilice rublja; kupovina automobil; pla\u0107anje ra\u010duna za telefon.<\/p>\n\n\n\n

Veliki dio stambenog fonda Europske unije, tvrdi Eurostat, izgra\u0111en je prije vi\u0161e od stolje\u0107a. Ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e te starije nekretnine biti u lo\u0161em stanju, da \u0107e imati lo\u0161u toplinsku izolaciju i da \u0107e biti vla\u017ene. Osim toga, pokazalo se da su zbog svega starije osobe u njima sklonije padovima i raznim ozljedama.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od kriterija energetskog siroma\u0161tva je nemogu\u0107nost odr\u017eavanja dovoljno topline doma. Ovaj pokazatelj \u010desto je povezan s niskim razinama prihoda ku\u0107anstva, energetski neu\u010dinkovitim domovima i (relativno) visokim tro\u0161kovima energije. U 2019. godini \u010dak 7,6 posto ku\u0107anstava u EU-27 nije bilo u mogu\u0107nosti odr\u017eavati svoj dom dovoljno toplim. Me\u0111u ku\u0107anstvima koje \u010dine samci stari 65 godina i vi\u0161e taj je udio bio ve\u0107i od jedne desetine (10,7 posto), dok je bio manji (6,7 posto) za ku\u0107anstva koja \u010dine dvije odrasle osobe od kojih je barem jedna bila u dobi od 65 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n

Eurostat navodi sa da su me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU uo\u010dene razli\u010dite situacije:<\/p>\n\n\n\n

  • u Luksemburgu je primije\u0107en suprotan obrazac s ispodprosje\u010dnim udjelom sama\u010dkih ku\u0107anstava jedne odrasle osobe u dobi od 65 godina ili vi\u0161e, a koja nije u mogu\u0107nosti odr\u017eavati svoj dom dovoljno toplim. S druge strane, iznadprosje\u010dan je udio ku\u0107anstava koja se sastoje od dvije odrasle osobe od kojih je barem jedna bila u dobi 65 godina ili vi\u0161e, a koja nisu mogla odr\u017eavati dom dovoljno toplim.<\/li>
  • u Belgiji i Irskoj (podaci iz 2018.), udio ku\u0107anstava koja nisu u mogu\u0107nosti odr\u017eavati svoj dom primjereno toplim bio je sustavno ni\u017ei (od prosjeka za sva ku\u0107anstva) za obje vrste ku\u0107anstava koja se sastoje od starijih ljudi<\/li>
  • nasuprot tome, u ve\u0107ini balti\u010dkih i isto\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica (ali ne i u Ma\u0111arskoj), kao i na Malti i u Portugalu, udio ku\u0107anstava sastavljenih od starijih osoba koje nisu u stanju odr\u017eavati svoj dom dovoljno toplim bio je vi\u0161i (od prosjeka za sva ku\u0107anstva) me\u0111u oba tipa ku\u0107anstava sastavljenih od starijih osoba.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Kada je rije\u010d o energetskom siroma\u0161tvu u Hrvatskoj, Europski statisti\u010dki ured raspola\u017ee podacima za 2021. godinu. Lani tako 5,7 posto hrvatskih gra\u0111ana nije moglo odr\u017eavati stambeni prostor adekvatno toplim. Promatramo li samo sama\u010dka ku\u0107anstva u kojima jedini \u010dlan ima 65 i vi\u0161e godina, taj postotak je zna\u010dajno vi\u0161i i iznosi 15,4 posto.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div><\/p>\n\n\n\n

    Manje je vjerojatno da \u0107e stariji ljudi \u017eivjeti u stanu s vlagom i trule\u017ei<\/h3>\n\n\n\n

    U 2018. godini oko 13,6 posto stanovni\u0161tva EU-27 \u017eivjelo je u stanu s krovom koji je proki\u0161njavao, vla\u017enim zidovima, podovima ili temeljima, trulim prozorima. No odgovaraju\u0107i udio me\u0111u starijim osobama (u dobi od 65 i vi\u0161e godina) koje su \u017eivjele u takvim uvjetima bio je ne\u0161to ni\u017ei i iznosio je 11,1 posto.<\/p>\n\n\n\n

    Ovaj obrazac se ponovio u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU. Ta je razlika bila posebno izra\u017eena u Danskoj, gdje je udio starijih ljudi koji \u017eive u stanovima koji cure, vla\u017eni su ili imaju trule\u017e bio manji od polovine prosjeka za cijelu populaciju. Tako\u0111er, bio je to slu\u010daj i u \u0160vicarskoj i Norve\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    \u0160to se Hrvatske ti\u010de, u Eurostatovoj bazi pronalazimo podatke da je 2020. godine 9,4 posto gra\u0111ana \u017eivjelo u tro\u0161nim stanovima i ku\u0107ama koje opisuju vla\u017eni zidovi i temelji, truli prozori i krovovi koji proki\u0161njavaju. No za razliku od ranije spomenutih dr\u017eava, osobe stare 65 i vi\u0161e godina \u017eivjele su nadprosje\u010dno \u010desto u takvim uvjetima \u2013 11 posto. Stara sama\u010dka ku\u0107anstva jo\u0161 su izlo\u017eenija tom problemu \u2013 13,9 posto. \u017dene stare 65 i vi\u0161e godina koje \u017eive same u 13,8 posto slu\u010dajeva \u017eivjet \u0107e u takvim uvjetima, dok \u0107e, neo\u010dekivano, njihovi mu\u0161ki vr\u0161njaci \u2013 samci \u010dak u 14,4 posto slu\u010dajeva \u017eivjeti u vlazi, s lo\u0161im prozorima i lo\u0161om toplinskom izolacijom.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div><\/p>\n\n\n\n

    \nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kako bi to\u010dno izmjerili gdje se netko nalazi na ljestvici od siroma\u0161tva prema bogatstvu, statisti\u010dari su definirali pojam materijalne uskra\u0107enosti. Materijalna uskra\u0107enost je kada si netko ne mo\u017ee priu\u0161titi osnovna dobra i usluge, a koje ve\u0107ina ljudi smatra po\u017eeljnim (ili \u010dak potrebnim) za vo\u0111enje primjerenog \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62028,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[574,2339,929],"class_list":["post-62023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europska-unija","tag-novo-vrijeme","tag-stanovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62023"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62023\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}