{"id":62055,"date":"2022-05-24T18:55:00","date_gmt":"2022-05-24T16:55:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62055"},"modified":"2022-08-17T19:10:59","modified_gmt":"2022-08-17T17:10:59","slug":"svaki-deseti-umirovljenik-u-hrvatskoj-pati-od-sindroma-krhkosti-jeste-li-medu-njima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/svaki-deseti-umirovljenik-u-hrvatskoj-pati-od-sindroma-krhkosti-jeste-li-medu-njima\/","title":{"rendered":"Svaki deseti umirovljenik u Hrvatskoj pati od sindroma krhkosti. Jeste li me\u0111u njima?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Stara\u010dka krhkost ili stara\u010dka slabost<\/strong> \u010dest je klini\u010dki sindrom kod starijih odraslih osoba koji nosi pove\u0107ani rizik za lo\u0161e zdravstvene ishode, uklju\u010duju\u0107i padove, invalidnost proiza\u0161lu iz ozlijede, hospitalizaciju i smrtnost. Razja\u0161njavanje njegove etiologije i prirodnog tijeka klju\u010dno je za prepoznavanje podskupina visokog rizika i novih podru\u010dja za prevenciju i lije\u010denje krhkosti, pi\u0161e profesor gerijatrije <strong>Qian-Li Xue<\/strong> iz \u0160kole javnog zdravlja John Hopkins Bloomberg.<\/p>\n\n\n\n<p>U znanstvenom radu <em>&#8220;The Frailty Syndrome: Definition and Natural History&#8221;<\/em>, navodi da se krhkost teoretski definira kao klini\u010dki prepoznatljivo stanje pove\u0107ane ranjivosti koje je posljedica smanjenja rezervi i pada funkcije vi\u0161estrukih fiziolo\u0161kih sustava povezanih sa starenjem na na\u010din da utje\u010de na sposobnost suo\u010davanja sa svakodnevnim ili akutnim stresorima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Fenotipski model<\/h3>\n\n\n\n<p>U nedostatku zlatnog standarda, krhkost je operativno definirana kao ispunjavanje tri od pet fenotipskih kriterija koji ukazuju na fizi\u010dke slabosti:<\/p><div id=\"mojev-2124492639\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>slab stisak ruke,<\/li><li>umor,<\/li><li>sporo bu\u0111enje,<\/li><li>niska tjelesna aktivnost,<\/li><li>nenamjerni gubitak te\u017eine.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ispunjava li osoba samo dva od navedenih pet kriterija, stru\u010dnjaci ju smje\u0161taju u podskupinu s visokim rizikom napredovanja prema stara\u010dkoj krhkosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredi\u0161nja zna\u010dajka fizi\u010dke slabosti, kako je definirana modelom fenotipa, je gubitak funkcije skeletnih mi\u0161i\u0107a <strong>(sarkopenija)<\/strong> i postoji sve ve\u0107i broj dokaza koji dokumentiraju glavne uzroke ovog procesa. Najja\u010di faktor rizika je dob, a prevalencija, jasno, raste s godinama. Tako\u0111er postoji u\u010dinak spola gdje je prevalencija me\u0111u starijim osobama koje \u017eive u zajednici obi\u010dno ve\u0107a kod \u017eena. Na primjer, britanska studija iz 2010. koja je koristila pristup fenotipa za definiranje krhkosti ili slabosti otkrila je prevalenciju od 8,5 posto kod \u017eena i 4,1 posto kod mu\u0161karaca u dobi od 65 do 74 godine. Ova brojka raste izme\u0111u 25 i 50 posto za one starije od 85 godina, prema podacima britanske organizacije Age UK.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kakvo je stanje u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n<p>Profesorica <strong>Josipa Kern<\/strong> i profesor <strong>Silvio Vuleti\u0107<\/strong> iz \u0160kole narodnog zdravlja &#8220;Andrija \u0160tampar&#8221; obradili su podatke prikupljanje Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003. godine i istra\u017eili kolika je pro\u0161irenost ovog sindroma u Hrvatskoj. Prilikom obrade uzeto je u obzir i lo\u0161e emocionalno-mentalno stanje ispitanika, jer prema nekim istra\u017eivanjima ono spada u jednako va\u017ene \u010dimbenike krhkosti. <\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj od 699.200 osoba starijih od 64 godine &#8211; 66 posto je fizi\u010dki i emocionalno dobrog stanja, a 10 posto je u oba slu\u010daja lo\u0161eg stanja. Podjelom na regije najvi\u0161e je krhkih osoba u sjevernoj i isto\u010dnoj Hrvatskoj, dok ih najmanje ima u ju\u017enoj. Od \u017eupanija, najvi\u0161e su pogo\u0111ene Li\u010dko-senjska, Me\u0111imurska, Krapinsko-zagorska i Po\u017ee\u0161ko-slavonska. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovi se rezultati poklapaju s istra\u017eivanjima u svijetu i svakako bi ih trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja skrbi o starijim osobama. Takva skrb trebala bi potaknuti i omogu\u0107iti starijim osobama tjelesno vje\u017ebanje i uop\u0107e fizi\u010dku aktivnost, jer se akumuliranjem mi\u0161i\u0107ne mase u ranijoj dobi uvjetovano produljuje period do pojave krhkosti. Jednako tako, u nekim primjerima, krhkost se zaustavila ili \u010dak povukla redovitim vje\u017ebanjem. Druge pozitivne u\u010dinke redovitog vje\u017ebanja ne treba nabrajati, no kod krhkosti va\u017eno je napomenuti da postoji pozitivna korelacija izme\u0111u emocionalno-mentalnog stanja i tjelesne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><em>(Izvor: Ognjen Brborovi\u0107: Sindrom krhkosti starijih osoba ili \u017eivot istekom generacije, Epoha zdravlja, glasilo Hrvatske mre\u017ee zdravih gradova, Vol. 2 No. 1, 2006.)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-52135\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/damir-grguric-veslanje.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Aktivnim starenjem protiv krhkosti (foto: Gordana Arh)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Model kumulativnih deficita<\/h3>\n\n\n\n<p>Osim fenotipskog modela, definiran je i model kumulativnih deficita kod kojega krhkost podrazumijeva&nbsp;nakupljanje raznih nedostataka (primjerice, gubitak sluha, lo\u0161e raspolo\u017eenje, tremor, bolesti poput demencije) koji se mogu pojaviti sa starenjem i koji zajedno pove\u0107avaju indeks krhkosti \u0161to \u0107e zauzvrat pove\u0107ati rizik od nepovoljnog ishoda u stresnim situacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Osobe kojima je dijagnosticiran sindrom krhkosti nisu nu\u017eno bez kapaciteta i nisu obavezno nesposobne za \u017eivljenje samostalnog \u017eivota. Ovo stanje zapravo opisuje njihovu ukupnu otpornost i njihove kapacitete za brzi oporavak nakon zdravstvenih problema. U praksi biti krhak ili slab zna\u010di da relativno &#8220;manji&#8221; zdravstveni problem, kao \u0161to je infekcija mokra\u0107nog sustava, mo\u017ee imati ozbiljne dugoro\u010dne posljedice na zdravlje i dobrobit. Zbog toga je jako va\u017eno da ljudi koji pripadaju u ovu skupinu imaju pristup dobro planiranoj skrbi i brzom stru\u010dnom odgovoru, ako ne\u0161to po\u0111e po zlu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukratko, krhkost nije isto \u0161to i \u017eivot s vi\u0161estrukim dugotrajnim zdravstvenim problemima. \u010cesto postoji preklapanje, ali netko tko \u017eivi s krhko\u0161\u0107u mo\u017eda nema drugih dijagnosticiranih zdravstvenih problema.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tko procjenjuje jesmo li &#8220;krhki&#8221;?<\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Britansko dru\u0161tvo gerijatara<\/strong> pak navodi da bi svaka interakcija izme\u0111u starije osobe i zdravstvenog ili socijalnog stru\u010dnjaka trebala uklju\u010divati \u200b\u200bprepoznavanje i procjenu sindroma krhkosti. Prema njima stanje bi trebalo procijeniti prilikom rutinskih ambulantnih pregleda, prijemova na bolni\u010dke odjele; od kirurgije, preko oftalmologije, do psihijatrije. Socijalni radnici u interakciji sa \u0161ti\u0107enicima tako\u0111er bi trebali procijeniti koliko je osoba krhka; ba\u0161 kao i mobilni timovi za pru\u017eanja pomo\u0107i u domu. Jasno, procjenu bi primarno trebali obaviti obiteljski lije\u010dnici, a isto bi trebali \u010diniti i timovi hitne medicinske pomo\u0107i prilikom intervencija.<\/p>\n\n\n\n<p>Planiranje bilo kakve medicinske intervencije (primjerice, po\u010detak uzimanja novog lijeka, dopremanje do odjela hitne pomo\u0107i ili elektivna zamjena zgloba) kod pojedinca koji pate od sindroma krhkosti, bez prepoznavanja prisutnosti stanja i analize rizika i koristi, mo\u017ee dovesti do zna\u010dajne \u0161tete za pacijenta, navode britanski gerijatri.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Le\u017eanje i gledanje televizije vodi u krhkost<\/h2>\n\n\n\n<p>Pretjerano izle\u017eavanje ispred televizora, pretjerana vezanost uz ekrane mobitela i tableta, op\u0107enito sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota u kojem fizi\u010dka aktivnost do\u0111e kao kazna, a ne zdravstvena higijena, put su prema mi\u0161i\u0107ima koji gube svoju funkcionalnu sposobnost i tonus te u kona\u010dnici pove\u0107anom volumenu masnog tkiva. Uni\u0161tavanje mi\u0161i\u0107ne mase dovodi do toga da se pacijenti lije\u010dnicima \u017eale na stanja fizi\u010dke iscrpljenosti i slabosti mi\u0161i\u0107a. Ovakav neaktivni na\u010din \u017eivota pokre\u0107e lavinu negativnih procesa u na\u0161em tijelu koji mogu biti vidljivi kao sporo hodanje, nesposobnost za male napore, \u0161to pak vodi u za\u010darani krug daljnjeg propadanja. Ukratko, niska tjelesna aktivnost nije samo posljedica gubitka tjelesne te\u017eine i mi\u0161i\u0107ne mase \u2013 ona mo\u017ee postati uzrok.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/prditi-u-kauc-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-17766\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/prditi-u-kauc.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/prditi-u-kauc-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Uz to, navode gerijatri, to vodi silaznoj spirali u konzumiranju odgovaraju\u0107eg broja kalorija. Kada osoba nije aktivna, njen apetit opada, a to mo\u017ee dovesti do neadekvatnog unosa proteina i kalorija koje tijelo koristi za odr\u017eavanje mi\u0161i\u0107ne mase i podr\u0161ku daljnjoj tjelesnoj aktivnosti. Razvoj krhkosti ne doga\u0111a se preko no\u0107i, a okretanje smjera nastalih procesa iznimno je mukotrpno, iako mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to mo\u017eete u\u010diniti da izbjegnete krhkost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Op\u0107enito govore\u0107i, ljudi tijekom starenja \u017eele zadr\u017eati neovisnost i dobru kvalitetu \u017eivota. \u017dele izbje\u0107i invaliditet koliko god je to mogu\u0107e. Mnogi pak pogre\u0161no pretpostavljaju da je slabost dio normalnog starenja. Istina je da mnoge starije osobe postaju slabe, ali brojni na\u010dini na koji se mogu sprije\u010diti ili \u010dak poni\u0161titi krhkosti. Iako se mo\u017ee \u010diniti jednostavnim, svi bi pojedinci trebali u\u010diniti sljede\u0107e kako bi smanjili rizik od razvoja invaliditeta i slabosti:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Smanjite koli\u010dinu vremena koje svakodnevno provodite u sjede\u0107em polo\u017eaju. Stru\u010dnjaci tako ne preporu\u010duju sjedenje du\u017ee od tri sata dnevno.<\/li><li>Redovito vje\u017ebajte. Kardiovaskularne vje\u017ebe (vje\u017ebe izdr\u017eljivosti, tr\u010danje, brzo hodanje\u2026) mogu pomo\u0107i u izdr\u017eljivosti i brzini hodanja, a mogu pomo\u0107i i u pove\u0107anju apetita. Vje\u017ebe s otporom i utezima (vje\u017ebe snage) mogu pomo\u0107i u o\u010duvanju mi\u0161i\u0107ne mase. Vje\u017ebe bi se trebale izvoditi najmanje 30 minuta dnevno pet dana u tjednu, savjetuju stru\u010dnjaci. Iako starijim osobama mo\u017ee biti te\u0161ko odr\u017eavati redovitu tjelovje\u017ebu, ova jednostavna intervencija je temelj za izbjegavanje krhkosti i invaliditeta te odr\u017eavanje neovisnosti u kasnijem \u017eivotu.<\/li><li><strong>Izbjegavajte mr\u0161avljenje<\/strong>, osobito ako ste neaktivni, jer gubitak te\u017eine dovodi do ve\u0107eg gubitka mi\u0161i\u0107a nego masti.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jedite dobro<\/h3>\n\n\n\n<p>Ciljajte na tri zdrava obroka dnevno koja sadr\u017ee vo\u0107e, povr\u0107e, proteine, dobre masti, cjelovite \u017eitarice i mlije\u010dne proizvode s niskim udjelom masti, savjetuju gerijatri i nutricionisti presti\u017ene ameri\u010dke bolnice John Hopkins. U jednoj studiji, ljudi koji su vjerno slijedili ovaj pristup (poznat i kao mediteranska prehrana) imali su 74 posto manju vjerojatnost da \u0107e postati krhki. Obavezno uklju\u010dite dovoljno proteina za odr\u017eavanje mi\u0161i\u0107a. \u017denama je potrebno oko 46 grama dnevno, mu\u0161karcima oko 56 grama &#8211; ali mnogi stariji ljudi ne konzumiraju dovoljni proteina. Dobri izvori proteina su mlijeko s niskim udjelom masti, meso, riba, perad, grah i jogurt.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-35858\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/hrana-protiv-koronavirusa.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Edgar Castrejon\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mozak neka bude zaposlen, a stav optimisti\u010dan<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja su povezala pozitivne emocije s manjim rizikom od krhkosti. Aktivnost u zajednici i cjelo\u017eivotno u\u010denje mogu pomo\u0107i. Istra\u017eivanje provedeno u Johnu Hopkinsu pokazalo je da ti \u010dimbenici mogu objasniti za\u0161to stariji volonteri koji podu\u010davaju u osnovnim \u0161kolama imaju bolje kognitivno zdravlje i fizi\u010dki bolje funkcioniraju.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2653442068\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cesto \u010dujemo da se netko osje\u0107a slabo ili krhko. No nije rije\u010d o umi\u0161ljenom stanju, ve\u0107 o stvarnom sindromu koji pokazuje koliko je na\u0161 organizam sposoban oduprijeti se bolestima i ozljedama. Sre\u0107om, uz dosta truda, stanje krhkosti mo\u017eemo pretvoriti i u stanje otpornosti. U svakom slu\u010daju, isplati se poku\u0161ati.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":19025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1462,2877,2339,3262,295],"class_list":["post-62055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cjelozivotno-ucenje","tag-fiskultura","tag-novo-vrijeme","tag-sindrom-krhkosti","tag-vjezbanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62055\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}