{"id":62137,"date":"2022-08-17T15:25:00","date_gmt":"2022-08-17T13:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62137"},"modified":"2022-09-28T10:49:35","modified_gmt":"2022-09-28T08:49:35","slug":"hsu-inflacija-zdere-mirovine-a-zaposleni-umirovljenici-bi-trebali-imati-pravo-na-bolovanje-na-teret-hzzo-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/hsu-inflacija-zdere-mirovine-a-zaposleni-umirovljenici-bi-trebali-imati-pravo-na-bolovanje-na-teret-hzzo-a\/","title":{"rendered":"HSU: Inflacija \u017edere mirovine, a zaposleni umirovljenici bi trebali imati pravo na bolovanje na teret HZZO-a"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski zavod za statistiku objavio je ono \u0161to smo ve\u0107 svi znali. Hrvatska ima rekordnu inflaciju koja je od srpnja pro\u0161le do srpnja ove godine dosegnula 12.3 posto. <\/p>\n\n\n\n<p>Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godi\u0161njoj razini, najve\u0107i porast potro\u0161a\u010dkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 posto, Hrana i bezalkoholna pi\u0107a, za 18,3 posto, Restorani i hoteli, za 16,8 posto, Poku\u0107stvo, oprema za ku\u0107u i redovito odr\u017eavanje ku\u0107anstva, za 14,1 posto, Rekreacija i kultura, za 10,0 posto, Stanovanje, voda, elektri\u010dna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 posto, Razna dobra i usluge, za 7,0 posto, te Odje\u0107a i obu\u0107a, za 5,5 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri tome su hrana i bezalkoholna pi\u0107a najvi\u0161e doprinijeli stopi porasta godi\u0161njeg indeksa inflacije (+4,75 postotnih bodova). Potom idu tro\u0161kovi prijevoza (+2,83 postotna boda) pa tro\u0161kovi stanovanja, vode, elektri\u010dna energije, plina i ostalih goriva (+1,64 postotna boda). Promatrano prema posebnim skupinama, najve\u0107i porast cijena u prosjeku na godi\u0161njoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 posto (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova), izvijestio je Dr\u017eavni zavod.<\/p><div id=\"mojev-3748785965\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to inflacija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema definicije Europske sredi\u0161nje banke inflacija je op\u0107e pove\u0107anje cijena dobara i usluga, a ne pove\u0107anja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas mo\u017eete kupiti manje nego \u0161to ste za isti iznos mogli kupiti ju\u010der. Drugim rije\u010dima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena. U mjerenju inflacije uzimaju se u obzir sva dobra i usluge na koje ku\u0107anstva tro\u0161e, uklju\u010duju\u0107i: proizvode za svakodnevnu potro\u0161nju (primjerice hrana, dnevne novine i benzin), trajna dobra (primjerice odje\u0107a, osobna ra\u010dunala ili perilice rublja),usluge (primjerice usluge frizera, osiguranja ili najma stambenog prostora).<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, Europska sredi\u0161nja banka obrazla\u017ee da nije uvijek slu\u010daj da proizvodi \u010dije se cijene najvi\u0161e mijenjaju imaju najve\u0107i utjecaj na kretanje indeksa. Stopa inflacije ovisi i o udjelu svakog proizvoda u prosje\u010dnoj osobnoj potro\u0161nji ku\u0107anstava, drugim rije\u010dima, o njegovu ponderu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to konkretno umirovljenicima zna\u010di inflacija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Inflacija poga\u0111a sve gra\u0111ane, a posebno umirovljenike, \u010dini ih siroma\u0161nijima i tjera ih ispod linije siroma\u0161tva. Posebno ako znamo da ve\u0107inu svojih izdataka tro\u0161e upravo u skupinama proizvoda koje su najvi\u0161e pridonijeli, a to su hrana i re\u017eijski tro\u0161kovi. Polugodi\u0161nja uskla\u0111ivanja mirovina zami\u0161ljena su kao alat kojim \u0107e se mirovine osigurati od inflacije, no svjedo\u010dimo njihovoj uzaludnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo to je i konstatirala <strong>Hrvatska strana umirovljenika<\/strong> koja sukcesivno objavljuje mjere koje su strana\u010dki stru\u010dnjaci nazvali <strong>&#8220;Programa interventnih mjera za ubla\u017eavanje negativnog utjecaja inflacije na polo\u017eaj standard umirovljenika i starijih osoba<\/strong>&#8220;.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Standard prosje\u010dnog hrvatskog umirovljenika niz je godina u stalnom i zna\u010dajnom padu. Uskla\u0111ivanje mirovine dva puta godi\u0161nje uvijek zaostaje barem 6 mjeseci za pove\u0107anjem pla\u0107a i tro\u0161kova \u017eivota jer je formula uskla\u0111ivanja prema Zakonu tako postavljena&#8221;, konstatirali su u Hrvatskoj stranci umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje smatraju da su uvo\u0111enje eura, problemi u gospodarstvu uzrokovani dvogodi\u0161njom epidemijom virusa COVID-19 i ratom u Ukrajini, razbuktali inflaciju kojoj se ne vidi kraja. Pritom, najvi\u0161e poskupljuju osnovni proizvodi nu\u017eni za \u017eivot, ulje, bra\u0161no, \u0161e\u0107er, kruh, mlijeko, meso te naravno energenti. Od svih skupina u dru\u0161tvu to najvi\u0161e poga\u0111a umirovljenike. Slaba je pri tome utjeha rije\u010d &#8220;stru\u010dnjaka&#8221; koji ka\u017eu da su jahte i umjetni\u010dke slike pojeftinile ve\u0107 time dodatno vrije\u0111aju svakog na\u0161eg starijeg \u010dovjeka, navode iz stranke pa dodaju da su mirovine ionako premale te da nikada u povijesti udio prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i nije bio manji te da je Hrvatska na samom za\u010delju Europske unije. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za travanj 2022.godine, <strong>udio prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i bio je 35,6 posto<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prosje\u010dna mirovina iznosi 2.706,81 kn, pa \u010dak i kad isklju\u010dimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosje\u010dna mirovina je 3.047,41 (udio od 40 posto u prosje\u010dnoj neto pla\u0107i), dakle na samoj granici siroma\u0161tva (2.927 kuna za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo za 2020. godinu, a \u010dekaju se slu\u017ebeni podaci za 2021. godinu &#8211; vjerojatno 3.200 kuna). Ispodprosje\u010dnu mirovinu bez korisnika po me\u0111unarodnim ugovorima, dakle manje od 3.047 kuna, prima \u010dak 540.000 umirovljenika ili polovina od ukupnog broja umirovljenika koji su u mirovinu u oti\u0161li prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju&#8221;, ka\u017eu u Hrvatskoj stranci umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Mirovine se uskla\u0111uju na godi\u0161njoj razini od cca 2 do 3 posto, a inflacija je slu\u017ebeno preko 9 posto (stvarno vjerojatno i ve\u0107a), dakle gotovo \u010detverostruko ve\u0107a od postotka uskla\u0111ivanja mirovina. Ono \u0161to je dodatno posebno nepovoljno je da se ne vidi kraj te\u0161ko\u0107ama i nepovoljnim kretanjima u svim segmentima dru\u0161tva. Zato su, ka\u017eu, izradili &#8220;Prijedlog interventnih mjera za ubla\u017eavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i polo\u017eaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj&#8221; kao skup mjera i aktivnosti koje u dobroj vjeri podastiru Vladi Republike Hrvatske (radi pripreme vezanih propisa te provedbe mjera) ali i naj\u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to konkretno HSU predla\u017ee?<\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111u najnovijim prijedlozima na\u0161la se i izmjena \u010dlanka 50. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Prijedlog prenosimo u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<p>Mogu\u0107nost rada umirovljenika uz istovremeno kori\u0161tenje mirovine regulirana je Zakonom o mirovinskom osiguranju s ciljem da si umirovljenici uz mirovinu mogu osigurati dodatni financijski prihod radi pobolj\u0161anja svoje socijalne sigurnosti. Pritom, ve\u0107ini umirovljenika je propisana mogu\u0107nost rada do polovice punog radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-55552\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/tokar.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Johan Mouchet\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Svaki korisnik mirovine koji je sklopio ugovor o radu (pa i na nepuno radno vrijeme) stje\u010de prava i obveze iz radnog odnosa pod istim uvjetima kao i svaki drugi radnik. No, \u010dlankom 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da \u201eosiguranik koji je navr\u0161io 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu pla\u0107e na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, ve\u0107 na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa\u201c. Dakle, nakon 42 dana bolovanja, do kada obvezu pla\u0107anja naknade pla\u0107e ima poslodavac, za sve osiguranike pla\u0107anje preuzima HZZO, ali se izrijekom isklju\u010duju zaposleni umirovljenici. Tim se \u010dlankom Zakona o zdravstvenom osiguranju izrazito diskriminiraju zaposleni umirovljenici, \u0161to je potvrdila i pu\u010dka pravobraniteljice RH u svom Izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su rijetki slu\u010dajevi da umirovljenici koji rade koriste bolovanje zbog bolesti, protivno je Ustavu diskriminirati izrijekom jednu kategoriju radnika kojoj je pravo na rad propisano temeljnim Zakonom o radu i Zakonom o mirovinskom osiguranju. Pritom treba istaknuti da zaposleni umirovljenici pla\u0107aju proporcionalni dio zdravstvenog doprinosa. Naro\u010dito su bile neugodne situacije za vrijeme epidemije virusa COVID-19 kad im je od strane njihovog obiteljskog lije\u010dnika propisana obveza kori\u0161tenja bolovanja za vrijeme izolacije, a nakon izolacije HZZO im je odbio priznati zahtjev za refundaciju pla\u0107e temeljem \u010dlanka 50.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga predla\u017eemo da se hitno izmijeni ova izrazito diskriminatorna odredba zakona o zdravstvenom osiguranju i izjedna\u010di status zaposlenog umirovljenika sa statusom svakog drugog radnika u RH.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<p>HSU je jo\u0161 jednom zatra\u017eio osnivanje instituta Pravobranitelja za osobe starije \u017eivotne dobi. Konkretnu potrebu obrazla\u017eu ovako:<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<p>U Republici Hrvatskoj postoje institucije koje se bave za\u0161titom i promicanjem ljudskih prava op\u0107enito, koja je institucija Pu\u010dkog pravobranitelja te one koje se bave promicanjem i za\u0161titom posebne skupine prava kao \u0161to su institucije Pravobranitelja za djecu, Pravobraniteljaza osobe s invaliditetom i pravobranitelja za ravnopravnost spolova. Umirovljeni\u010dka i populacija osoba starije \u017eivotne dobi \u010dini tre\u0107inu stanovni\u0161tva i ima tendenciju rasta. Logi\u010dno je stoga da postoji puno pitanja pravnog karaktera, a i onih koja se ti\u010du za\u0161tite i ostvarivanja za njih specifi\u010dnih prava, na koja te\u0161ko pronalaze odgovore. Mnoge institucije im te odgovore ne mogu pru\u017eiti te kontaktiraju razne ustanove pa i nas, politi\u010dku stranku, u potrazi za odgovorima. HSU im na\u017ealost kao politi\u010dka stranka ne mo\u017ee uvijek pomo\u0107i, a pitanja i potreba za pomo\u0107i dolaze na dnevnoj bazi. U prilog ovoj inicijativi ide i mi\u0161ljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora usvojen u sije\u010dnju ove godine pod nazivom Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19. Zbog toga predla\u017eemo osnivanje institucije Pravobranitelja za osobe starije \u017eivotne dobi koja bi se bavila za\u0161titom i promicanjem prava osoba starije \u017eivotne dobi i umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-3289338570\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska se suo\u010dila s nikad ve\u0107om stopom inflacije na godi\u0161njoj razini. Iako je uspostavljen mehanizam koji bi mirovine trebao za\u0161titi od inflacije, jasno je da su umirovljenici sve siroma\u0161niji. Hrvatska stranka umirovljenika predla\u017ee Vladi RH da umirovljenicima koji rade uz mirovinu osigura pravo bolovanja kao \u0161to ga imaju i ostali radnici.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62148,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1904,111,3232,2339,1342],"class_list":["post-62137","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-bolovanja","tag-hrvatska-stranka-umirovljenika","tag-inflacija","tag-novo-vrijeme","tag-rad-uz-mirovinu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62137"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62137\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}