{"id":62160,"date":"2022-05-25T17:55:00","date_gmt":"2022-05-25T15:55:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62160"},"modified":"2022-09-29T16:11:21","modified_gmt":"2022-09-29T14:11:21","slug":"umirovljenici-kazu-da-im-nedostaje-lijepih-vijesti-ali-ih-rijetko-citaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/umirovljenici-kazu-da-im-nedostaje-lijepih-vijesti-ali-ih-rijetko-citaju\/","title":{"rendered":"Umirovljenici ka\u017eu da im nedostaje lijepih vijesti, ali ih ne \u017eele \u010ditati"},"content":{"rendered":"\n<p>Nerijetko u komentarima na\u0161ih \u010ditatelja nalazimo poruke kako bismo trebali pisati vi\u0161e lijepih vijesti, pozitivnih \u017eivotnih primjera te objavljivati vi\u0161e razgovora s inspirativnim ljudima. Stvarnost je takva da velik dio na\u0161eg sadr\u017eaja \u010dine upravo takvi \u010dlanci, no statistike u koje imamo uvid u potpunoj su suprotnosti s gore navedenim \u017eeljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, praksa pokazuje da pozitivno intonirani \u010dlanci redovito imaju nisku \u010ditanost i gotovo nikakvu aktivnost na dru\u0161tvenim mre\u017eama. S druge strane, vijesti koje obra\u0111uju negativne dru\u0161tvene pojave i kriminal generiraju lavinu komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a posljedi\u010dno i ve\u0107u klikanost na samom portalu. Negativne vijesti jednostavno &#8220;vi\u0161e pokre\u0107u&#8221; na\u0161e \u010ditatelje, motiviraju ih na reakciju i o\u010dito zadovoljavaju neke njihove potrebe. Upravo zato \u0161to negativne vijesti \u010dovjek do\u017eivljava ja\u010de, stvara se dojam da je pozitivnih i lijepih pri\u010da malo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">I kad je lijepo, poku\u0161ava se na\u0107i ru\u017eno<\/h3>\n\n\n\n<p>Osim toga, primje\u0107ujemo da na\u0161i \u010ditatelji, mahom umirovljenici pritisnuti niskim mirovinama i socijalnom (polu)isklju\u010deno\u0161\u0107u sve \u010de\u0161\u0107e pose\u017eu za tim da i ono \u0161to jest lijepa i pozitivna vijest \u2013 u\u010dine ru\u017enim, u skladu s vlastitim poimanjem svijeta i \u017eivotnim neda\u0107ama. <\/p><div id=\"mojev-4224028210\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Ljudima koji rade u mirovini i sretni su zbog toga \u010desto se u komentarima zamjera da se &#8220;o\u010dito nisu naradili prije mirovine&#8221;. \u017denama koje su sa\u010duvale ljepotu u poznim godinama, u komentarima se poru\u010duje da se &#8220;nisu vru\u0107e napile hladne vode&#8221; i da su neradnice koje samo paze na svoj izgled. Politi\u010darima koji i u\u010dine neki pozitivan pomak za umirovljeni\u010dku populaciju \u0161alju se poruke da &#8220;nisu u\u010dinili dovoljno&#8221; te da su &#8220;beskorisni, sami sebi svrha&#8221;. No psiholozi upozoravaju da je upravo to spirala koja nam \u010desto ne dopu\u0161ta da budemo bolje pa ispada da sami sebe sabotiramo kada je rije\u010d o sre\u0107i ili ljepoti \u017eivljenja. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Fenomeni upornog tra\u017eenja lo\u0161ih vijesti na dru\u0161tvenim mre\u017eama i portalima dobili su svoja imena \u2013 <em>doomscrolling<\/em> (eng, <em>doom<\/em> \u2013 propast i <em>scrolling<\/em> \u2013 pomicanje stranice preglednika gore ili dolje) &nbsp;i <em>doomsurfing<\/em> (eng, <em>doom<\/em> propast i <em>surfing<\/em> \u2013 pregledavanje internetskih stranica). To beskrajno listanje i konzumiranje uznemiruju\u0107ih informacija mo\u017ee utjecati na mentalno zdravlje poja\u010davanjem negativnih misli ili izazivanjem osje\u0107aja bespomo\u0107nosti. Sre\u0107om, ka\u017eu psiholozi, postoji puno na\u010dina za zaustavljanje ciklusa. No kako nas uop\u0107e takve vijesti mogu zarobiti?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to postajemo ovisni o lo\u0161im vijestima?<\/h3>\n\n\n\n<p>Evolucijski, \u010dovjek je programiran za ja\u010du reakciju na negativne vijesti. Mogu\u0107e je, ka\u017eu neki izvori, postati ovisan o kemijskim procesima koje negativne vijesti izazivaju u na\u0161em organizmu, prvenstveno mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Doomscrolling<\/em> mogu potaknuti i nesigurne i neizvjesne situacije u kojima se kao ljudi mo\u017eemo na\u0107i. Primjerice, gotovo svi smo se hranili negativnim vijestima o COVID-u na po\u010detku pandemije. Jer, <em>doomscroling<\/em> poti\u010du ozbiljne teme koje utje\u010du na na\u0161 \u017eivot, a o kojima malo znamo.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke osobe koriste<em> doomscrolling<\/em> kako bi kontrolirale svoju tjeskobu. <em>Doomscrollaju\u0107i<\/em> imaju dojam da kontroliraju situaciju. Me\u0111utim, ta navika tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati dodatnu tjeskobu.<\/p>\n\n\n\n<p>Strah od propu\u0161tanja ne\u010dega (eng. <em>fear of missing out<\/em>, FOMO) jedan je od razloga ove pojave. Ljudi jednostavno ne \u017eele propustiti ne\u0161to va\u017eno i \u017eele biti informirani.&nbsp; To je i nedostatak samokontrole kada je rije\u010d o kori\u0161tenju dru\u0161tvenih medija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jesu li krivi mediji ili ljudi koji se ne mogu kontrolirati?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ne \u010dudi stoga \u0161to mnogi mediji, ra\u010dunaju\u0107i na ovu ljudsku manu, upravo potenciraju lo\u0161e vijesti, obra\u0111uju ih volumenom i detaljima vi\u0161e no \u0161to bi bilo nu\u017eno, a sve u cilju kako bi se plasirali \u0161to vi\u0161e na ljestvicama \u010ditanosti i klikanosti. To u kona\u010dnici donosi i sigurniji prihod od nu\u017enog marketinga, budu\u0107i da hrvatski gra\u0111ani tek po\u010dinju stjecati naviku pla\u0107anja medijskog sadr\u017eaja. Na ovaj na\u010din i novinari su postali \u017ertve \u010ditateljskog<em> doomscrollanja<\/em>, iako bi mnogi od njih vrlo rado radili lijepe pri\u010de koje ih mentalno hrane i inspiriraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, prije nego \u0161to zaklju\u010dimo da su mediji krivi, valja se podsjetiti da svatko od nas ima odgovornost za sebe i da ima mogu\u0107nost na vrlo jednostavan na\u010din prekinuti ovu nezdravu interakciju koncentriraju\u0107i se na dobre vijesti pri \u010demu konzumaciju lo\u0161ih treba smanjiti na nu\u017eni minimum.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ka\u017eu psiholozi?<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010citanje vijesti kako bi osoba bila u tijeku s aktualnim doga\u0111ajima je va\u017eno, ali d<em>oomscrolling<\/em> se razlikuje od jednostavne \u017eelje za informirano\u0161\u0107u, upozoravaju psiholozi. Naime, osobu sklonu <em>doomscrollingu<\/em> negativne informacije obuzmu i kada prestane pratiti medije, \u010dak i kada imaju i vi\u0161e no dovoljno informacija o nekoj temi. Ljudi s izra\u017eenijim neuroticizmom (sklonost do\u017eivljavanju negativnih emocija kao \u0161to su razdra\u017eljivost, ljutnja i emocionalna nestabilnost) vjerojatnije \u0107e se prije upustiti u <em>doomscrolling<\/em> nego drugi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tehnologija-za-starije-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4339\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tehnologija-za-starije.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tehnologija-za-starije-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/tehnologija-za-starije-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: BigStock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Uz to, pokazalo se da <em>doomscrolling<\/em> uzrokuje osje\u0107aje neizvjesnosti, strepnje, straha i nevolje. Tako\u0111er mo\u017ee naru\u0161iti op\u0107e raspolo\u017eenje i osje\u0107aj blagostanja, osobito kada postane navika, ka\u017eu psiholozi. Sve smo to vidjeli u slu\u010daju epidemije koronavirusa u kojoj je pove\u0107ana konzumacija vijesti o COVID-u dovela do pogor\u0161anja mentalnog zdravlja, povi\u0161enom razinom tjeskobe i neuobi\u010dajeno pove\u0107anoj pojavnosti depresije, pogotovo kod starijih osoba i umirovljenika koji su ve\u0107inu vremena provodili u izolaciji.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U podlozi mogu biti depresija i opsesivno kompulzivni problem<\/h3>\n\n\n\n<p>Ameri\u010dki Centar Cleveland, neprofitna akademsko-medicinska organizacija, upozorava&nbsp; da <em>doomscrolling<\/em> mo\u017ee biti i znakom depresije jer depresivni ljudi tra\u017ee informacije koje im mogu potvrditi ono \u0161to osje\u0107aju. Ukratko, ako se osoba osje\u0107a negativno, onda tra\u017ei informacije koje potvr\u0111uju ve\u0107 postoje\u0107e osje\u0107aje. Osobe koje su sklone ponavljati tu radnju, uskoro je pretvaraju u besmislenu naviku, a \u010desto puta nisu je ni svjesne.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, navode stru\u010dnjaci Centra Cleveland, <em>doomscrolling<\/em> mo\u017ee biti posljedica opsesivno-kompulzivnog poreme\u0107aja (OKP). U ovom scenariju, mozak nastavlja &#8220;vrtjeti&#8221; odre\u0111ene teme \u0161to je sli\u010dno beskona\u010dnom <em>scrollanju<\/em> na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Pona\u0161anje se zapravo ne odnosi na pronala\u017eenje vijesti, ve\u0107 na smanjenje tjeskobe. Kada je OKP u korijenu problema, vjerojatno je potrebna strukturiranija kognitivno bihevioralna terapija ili terapija. No, kako zaustaviti <em>doomscrolling<\/em> kojem u podlozi nisu depresija ili OKP?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">1. Lokaliziranje pona\u0161anja<\/h3>\n\n\n\n<p>Lokalizirati zna\u010di ograni\u010diti pona\u0161anje na odre\u0111eno vrijeme ili mjesto. U redu je pro\u010ditati neke vijesti kako bismo bili informirani, ali postavljanjem ovih granica i pridr\u017eavanjem istih usmjeravamo pona\u0161anje u prikladnija ili konkretnija vremenska razdoblja. Recimo, ako smo skloni ranojutarnjem <em>doomscrollanju<\/em> u krevetu, mobitel ne bismo trebali dr\u017eati pored kreveta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">2. Osvje\u0161\u0107ivanje<\/h3>\n\n\n\n<p>Prilikom konzumiranja medija, trebali smo se zapitati kako se osje\u0107amo kada \u010ditamo neki \u010dlanak, gledamo fotografiju ili pratimo vijesti. Valja primijetiti osjete u tijelu ili reakciju uma na vijesti. Kada svjesno obra\u0107amo pozornost na lo\u0161e osje\u0107aje kao \u0161to su tjeskoba, uznemirenost ili stres, vjerojatnije je da \u0107e nas to motivirati da pritisnemo ko\u010dnicu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">3. Izbjegavanje katastrofiziranja<\/h3>\n\n\n\n<p>Katastrofiziranje je kada mozak &#8220;sko\u010di&#8221; ravno na najgori mogu\u0107i scenarij. \u010cesto su te misli realno mogu\u0107e, ali nisu stvarno vjerojatne. Uvijek trebamo poku\u0161ati kontrolirati misli i zapitati se koji je realniji ili vjerojatniji ishod situacije o kojoj \u010ditamo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">4. Vje\u017ebanje zaustavljanja misli<\/h3>\n\n\n\n<p>Zaustavljanje misli je kognitivno-bihevioralna tehnika koja se obi\u010dno koristi za prekidanje opsesivnih ili tjeskobnih misli. Kada imamo pote\u0161ko\u0107a s isklju\u010divanjem misli, mo\u017eemo zamisliti crveni znak STOP. Osim toga, mobitel moramo provjeravati svjesno, a ne na autopilotu, bez razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">5. Usporavanje kretanja kroz vijesti<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako ve\u0107 pregledavamo na\u0161 <em>news feed<\/em>, trebali bismo izbjegavati freneti\u010dno jurenje kroz njega. Jer na taj na\u010din skra\u0107ujemo ve\u0107 ionako kratak raspon pozornosti. Sami sebi mo\u017eemo svjesno re\u0107i da ne valja juriti kroz \u010dlanke i objave.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">6. Radikalna iskrenost<\/h3>\n\n\n\n<p>Stru\u010dnjaci Centra Cleveland sugeriraju brutalnu iskrenost prema sebi o tome \u0161to je u korijenu <em>doomscrollanja<\/em>. Tra\u017eenje sigurnosti? Smjernica? Potvr\u0111ivanje strahova?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">7. Digitalne aplikacije<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je tehnologija dio problema s <em>doomscrollingom<\/em>, ona jo\u0161 uvijek mo\u017ee biti dio rje\u0161enja zahvaljuju\u0107i raznim aplikacijama koje su trenutno dostupne. Neke od tih aplikacija postavljaju vremenska ograni\u010denja ili alarme kako bismo osvijestili problem i postavili granice. Mo\u017eemo ograni\u010diti broj izvora iz kojih konzumiramo informacije, a mo\u017eemo i ograni\u010diti broj stranica koje mo\u017eemo kliknuti u jednom danu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">8. Gledanje \u0161ire slike<\/h3>\n\n\n\n<p>Ponekad gledanje vijesti mo\u017ee biti pozitivno i dati nam perspektivu. Na\u0161i nam se problemi mogu u\u010diniti manjima i lak\u0161ima ili ne tako te\u0161kima u usporedbi s nekim stvarima o kojima \u010ditamo ili gledamo u vijestima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">9. <em>Offline<\/em><\/h3>\n\n\n\n<p>Mo\u017eemo se i svjesno skinuti s mre\u017ee, daju\u0107i si tijelu i mozgu za oporavak. Pomodno govore\u0107i, stru\u010dnjaci savjetuju svojevrsnu digitalnu detoksikaciju. Fizi\u010dka aktivnost i vje\u017ebanje mogu nam pomo\u0107i u savladavanju apstinencijske krize. Tako\u0111er se pokazalo da vje\u017ebanje poma\u017ee u podizanju razine serotonina, neurotransmitera u na\u0161em mozgu koji daje dobar osje\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-234963729\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogi umirovljenici \u010desto na dru\u0161tvenim mre\u017eama tra\u017ee lo\u0161e vijesti, komentiraju ih i dijele. \u010cak i kada ih te vijesti \u010dine tu\u017enima, nesretnima ili depresivnima. Posebno se to pokazalo u pandemiji bolesti COVID-19 kada su upravo stariji ljudi pretrpjeli i veliku \u0161tetu u smislu depresija i tjeskoba. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":44731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[3268,453,2339,345],"class_list":["post-62160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-doomscrolling","tag-drustvene-mreze","tag-novo-vrijeme","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62160"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62160\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}