{"id":62208,"date":"2022-05-27T23:12:00","date_gmt":"2022-05-27T21:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62208"},"modified":"2022-08-23T23:14:48","modified_gmt":"2022-08-23T21:14:48","slug":"diskriminacija-starijih-kapilarno-je-utkana-u-hrvatsko-drustvo-a-najveca-je-na-trzistu-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/diskriminacija-starijih-kapilarno-je-utkana-u-hrvatsko-drustvo-a-najveca-je-na-trzistu-rada\/","title":{"rendered":"Diskriminacija starijih kapilarno je utkana u hrvatsko dru\u0161tvo, a najve\u0107a je na tr\u017ei\u0161tu rada"},"content":{"rendered":"\n

Iako se diskriminacija temeljem dobi u Hrvatskoj znanstveno obra\u0111uje uglavnom u kontekstu tr\u017ei\u0161ta rada, rije\u010d je o puno ve\u0107em polju neravnopravnosti koje je kapilarno pro\u0161ireno u gotovo svim sferama \u017eivota, a koju redovito bilje\u017ei Ured pu\u010dke pravobraniteljice u svojim godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima. <\/p>\n\n\n\n

Diskriminacija prema dobi definirana je kao situacija u kojoj se neka osoba tretira nepovoljnije od druge osobe na temelju dobi, \u0161to predstavlja izravan oblik diskriminacije. No postoje i situacije u kojima starije osobe zbog naizgled neutralne odredbe, kriterija ili prakse bile stavljene u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na mla\u0111e osobe. Obje vrste diskriminacije zabranjene su europskom direktivom 2000\/78\/EZ samo u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja, osim u slu\u010dajevima kada je takva praksa “objektivno opravdana legitimnim ciljem” te je ista primjerena, razmjerna i potrebna.<\/p>\n\n\n\n

Diskriminacija se mo\u017ee dogoditi i “po povezanosti”, pri \u010demu se osoba diskriminira zato \u0161to je povezana sa starijom osobom. Recimo, ako mlada osoba nije dobila poslovno promaknu\u0107e zato \u0161to \u017eivi s bolesnom bakom o kojoj mora skrbiti, \u0161to poslodavac smatra rizikom za obavljanje posla.<\/p>\n\n\n\n

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n

U svojem izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu pu\u010dka pravobraniteljica navodi da kada govorimo o diskriminaciji osoba starije \u017eivotne, ne mo\u017ee se zaobi\u0107i utjecaj epidemije i mjera za njeno suzbijanje. Stariji su podnijeli veliki teret, ne samo kao skupina koju mogu\u0107a zaraza i njene posljedice osobito poga\u0111aju, nego i u pogledu u\u010dinka mjera za za\u0161titu od zaraze, poput izolacije i socijalne isklju\u010denosti. Upravo su osobe starije \u017eivotne dobi te\u017ee obolijevale od bolesti COVID-19 te je izrazito visok njihov udio u broju umrlih. U javnom diskursu od starijih se osoba tra\u017eilo da ne izlaze iz svojih domova te da izbjegavaju kontakte s drugim ljudima. To je posebno te\u0161ko pogodilo one u dugotrajnoj institucionalnoj skrbi gdje je povremeno bio zabranjen svaki izlazak iz institucija, kao i kontakti sa \u010dlanovima obitelji i vanjskim svijetom.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica tako navodi i da su pro\u0161le godine stariji bili izlo\u017eeni dobnoj diskriminaciji prilikom tra\u017eenja posla, nedostatku socijalnih usluga za starije, digitalizaciji, kao i praksama koje uklju\u010duju starosna ograni\u010denja u pristupu dobrima i uslugama.<\/p>\n\n\n\n

Siroma\u0161tvo je otegotna okolnost<\/h3>\n\n\n\n

Pravobraniteljica navodi da starije osobe \u017eive s izazovom siroma\u0161tva, \u0161to je pokazalo i otvaranje tr\u017ei\u0161ta rada za umirovljenike uz zadr\u017eavanje mirovine. “Istra\u017eivanje za razvoj dru\u0161tveno inovativnog programa poticanja i podr\u0161ke umirovljenicima pokazuje kako \u010dak 74 posto umirovljenika koji su sudjelovali u ponovnoj aktivaciji na tr\u017ei\u0161tu rada, kao razlog za reaktivaciju navodi financije”, navodi se u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. godinu.<\/p>\n\n\n\n

Iako se u javnosti do\u017eivljava kao privilegija, reaktivacija umirovljenika \u010desto je posljedica njihovog lo\u0161eg imovnog stanja i mirovina od kojih ne mogu \u017eivjeti. Kako se u Istra\u017eivanju navodi, umirovljenici su naj\u010de\u0161\u0107e bili zaposleni kao prodava\u010di (51 posto) i voza\u010di autobusa (22 posto), a potom kao kuhari i pomo\u0107ni kuhari, telefonski anketari, voza\u010di transfera, sobari i fasaderi. Kako iz navedenoga proizlazi, umirovljenicima su dostupna uglavnom slabije pla\u0107ena radna mjesta za koja je potrebna ni\u017ea razina obrazovanja. Posljedica je to i \u010dinjenice da je nekim skupinama zakonski onemogu\u0107en nastavak rada u struci, primjerice \u0161kolskim djelatnicima.<\/p>\n\n\n\n

SUH: nastavnici su dobno diskriminirani<\/h3>\n\n\n\n

Upravo je na taj problem dobno diskriminiranih nastavnika ukazao Sindikat umirovljenika Hrvatske. Sindikat isti\u010de da Zakon o mirovinskom osiguranju jasno dozvoljava da umirovljenik koji ostvario starosnu mirovinu, bilo punu ili prijevremenu, mo\u017ee biti zaposlen nakon umirovljenja do polovice radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane Zakon o radu predvi\u0111a da radnik mo\u017ee nastaviti raditi i nakon navr\u0161enih 65 godina \u017eivota i 15 godina radnog sta\u017ea, ako se radnik i poslodavac dogovore. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli ne dozvoljava druga\u010diji dogovor i nastavak rada, to jasno proizlazi da je samo i isklju\u010divo u tom dijelu razlika u pravu kod prestanka radnog odnosa u odgoju i obrazovanju u odnosu na op\u0107e uvjete po Zakonu o radu.<\/p>\n\n\n\n

Sindikat isti\u010de da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli ni na jedan na\u010din nije lex specialis<\/em> u odnosu na Zakon o radu, a posebice ne u odnosu na Zakon o  mirovinskom osiguranju, ve\u0107 upravo suprotno.<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko se zapo\u0161ljavaju, a najlak\u0161e se otpu\u0161taju<\/h3>\n\n\n\n

Pu\u010dka pravobraniteljica isti\u010de da je diskriminacija na temelju dobi najzamjetnija upravo na tr\u017ei\u0161tu rada zbog postojanja predrasuda me\u0111u poslodavcima o umirovljenicima kao homogenoj skupini bez potencijala. Sa sli\u010dnim predrasudama suo\u010davaju se i stariji radnici. Oni su najizlo\u017eeniji i otkazima zbog poslovno uvjetovanih razloga gdje, prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina \u017eivota \u010dine 41 posto ukupnog broja radnika progla\u0161enih kolektivnim vi\u0161kom. Obzirom na izuzetno male \u0161anse ponovnog zapo\u0161ljavanja, njih se umirovljuje s prvim uvjetima za mirovinu, \u0161to kasnije doprinosi lo\u0161em materijalnom stanju umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

Raditi mogu, ali na bolovanje na teret HZZO-a ne mogu<\/h3>\n\n\n\n

Kada govorimo o reaktiviranju osoba starije \u017eivotne dobi na tr\u017ei\u0161tu rada, va\u017eno je ukazati i na diskriminatorni u\u010dinak \u010dl. 50. ZOZO-a kojim se zaposlene osiguranike HZZO-a starije od 65 godina stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj od drugih. Iako obvezno zdravstveno osiguranje pla\u0107aju kao i ostali zaposleni, oni za vrijeme bolovanja nemaju pravo na naknadu pla\u0107e na teret HZZO-a, ve\u0107 na teret poslodavca. Upravo ispravljanje ove nepravde Hrvatska stranka umirovljenika uvrstila u svoj \u201ePrijedlogom interventnih mjera za ubla\u017eavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i polo\u017eaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj\u201c,<\/p>\n\n\n\n

Strukturalna dobna diskriminacija<\/h3>\n\n\n\n

U slu\u010dajevima ozbiljno naru\u0161enog zdravstvenog stanja, smanjene pokretljivosti i trajne ovisnosti o tu\u0111oj pomo\u0107i u svakodnevnom funkcioniranju, podr\u0161ka kroz pomo\u0107 u ku\u0107i u trajanju od nekoliko sati tjedno nikako nije dostatna, pa se nedostupnost odgovaraju\u0107eg smje\u0161taja i usluge tako\u0111er mo\u017ee promatrati kao strukturalna dobna diskriminacija. Kada pak govorimo o privatnim domovima za stare i nemo\u0107ne, veliki problem predstavljaju njihove cijene koje, prema navodima Matice umirovljenika Hrvatske, rastu, \u0161to su\u017euje krug potencijalnih korisnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Jove Wang<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Istovremeno, potomcima, bra\u010dnom ili izvanbra\u010dnom drugu osoba starije \u017eivotne dobi kojima je zbog odr\u017eavanja \u017eivota potrebno pru\u017eanje specifi\u010dne njege, koje su nepokretne ili se nalaze u uznapredovaloj fazi onkolo\u0161ke ili druge te\u0161ke bolesti, zbog koje nisu sposobne same brinuti o sebi, nije omogu\u0107en status njegovatelja.<\/p>\n\n\n\n

Priznavanje navedenog prava i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji bilo je predvi\u0111eno jo\u0161 Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017. \u2013 2020. godine. Usprkos preporukama Pravobraniteljice, niti novim ZSS, status njegovatelja do danas nije osiguran \u010dlanovima obitelji, iako bi se time olak\u0161ala tranzicija iz institucionalne u izvaninstitucionalnu skrb o osobama starije \u017eivotne dobi, a koja predstavlja dugoro\u010dni cilj. Priznavanje navedenog prava doprinijelo bi pomirenju profesionalnog i obiteljskog \u017eivota, posebice u odnosu na \u017eene koje \u010de\u0161\u0107e brinu o starim i nemo\u0107nim te bolesnim \u010dlanovima obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Tehnologija je poja\u010dala diskriminaciju<\/h3>\n\n\n\n

Digitalizacija brojnih usluga i servisa, dodatno ubrzana epidemijom, tako\u0111er je ote\u017eala polo\u017eaj starijih osoba. Iako digitalizacija, uklju\u010duju\u0107i primjerice telemedicinu mo\u017ee pobolj\u0161ati dostupnost skrbi i usluga potrebnih starijim osobama, upotreba modernih tehnologija u brojnim sustavima mo\u017ee ih i dodatno isklju\u010diti. Stoga, po\u0161tuju\u0107i neminovnost promjena i dru\u0161tvenog napretka, pri svakom uklju\u010divanju digitalnih tehnologija u brojne segmente dru\u0161tvenog \u017eivota, treba predvidjeti i alternativna rje\u0161enja koja \u0107e osigurati pristup i onima koji se takvim tehnologijama ne koriste ili si ih ne mogu priu\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

Diskriminiraju\u0107e prakse osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava<\/h3>\n\n\n\n

Pu\u010dka pravobraniteljica zaklju\u010duje da je problemati\u010dna u pogledu dobne diskriminacije i praksa nekih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava koja uslugu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uskra\u0107uju osobama starijim od 65 godina, zbog \u010dega je njen ured dobio i nekoliko pritu\u017ebi dugogodi\u0161njih osiguranika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kojima je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo odbilo isto produljiti nakon 65. godine. Ukupno 10 osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava koja nude ovaj proizvod ima odre\u0111enu gornju dobnu granicu primanja u osiguranje, koje se kre\u0107e u rasponu izme\u0111u 60 i 70 godina \u017eivota. Neki od njih imaju odre\u0111enu i gornju granicu trajanja osiguranja odnosno ograni\u010denje mogu\u0107nosti obnove police, upozorava pu\u010dka pravobraniteljica, no s njom se ne sla\u017ee zakon.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u0160to nije diskriminacija prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije?<\/h3>\n\n\n\n

Hrvatska je diskriminaciju temeljem dobi adresirala Zakon o suzbijanju diskriminacije. A on ka\u017ee da se stavljanje u nepovoljniji polo\u017eaj temeljem dobi ne smatra diskriminacijom<\/p>\n\n\n\n

pri ugovaranju premija osigurnina i drugih uvjeta u osiguranju na temelju op\u0107e prihva\u0107enih na\u010dela procjene rizika, u skladu s relevantnim i to\u010dnim statisti\u010dkim podacima i pravilima aktuarske matematike ;<\/p>\n\n\n\n

ako je takvo postupanje objektivno i razumno opravdano legitimnim ciljem, uklju\u010duju\u0107i legitimne ciljeve socijalne politike, socijalne i zdravstvene za\u0161tite, politike zapo\u0161ljavanja, promicanja ciljeva tr\u017ei\u0161ta rada i stru\u010dnog osposobljavanja, te ako su sredstva za njegovo postizanje primjerena i nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, diskriminacijom se ne smatra: odre\u0111ivanje najni\u017ee ili najvi\u0161e dobi i\/ili profesionalnog iskustva i\/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih za radni odnos; odre\u0111ivanje prikladne i primjerene najvi\u0161e dobi kao razloga za prestanak radnog odnosa, a koja je sukladna uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu, propisivanje dobi ili razumnog razdoblja zaposlenja kao uvjeta za stjecanje ili ostvarivanje prava na mirovinu, ili drugog prava iz sustava socijalne sigurnosti, uklju\u010duju\u0107i i podru\u010dje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slu\u010daj nezaposlenosti i odre\u0111ivanje dobi kao uvjeta za pristup obrazovanju ili odre\u0111enim dobrima ili uslugama, pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti iz prve re\u010denice ove to\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina \u017eivota \u010dine 41 posto ukupnog broja radnika progla\u0161enih kolektivnim vi\u0161kom. Obzirom na izuzetno male \u0161anse ponovnog zapo\u0161ljavanja, njih se umirovljuje s prvim uvjetima za mirovinu, \u0161to kasnije doprinosi lo\u0161em materijalnom stanju umirovljenika.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":45365,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1185,476,2339],"class_list":["post-62208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-ageizam","tag-diskriminacija","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}