{"id":62246,"date":"2022-08-25T07:57:07","date_gmt":"2022-08-25T05:57:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62246"},"modified":"2022-08-25T07:57:07","modified_gmt":"2022-08-25T05:57:07","slug":"prozivljavamo-najgoru-europsku-susu-u-zadnjih-500-godina-kako-dalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/prozivljavamo-najgoru-europsku-susu-u-zadnjih-500-godina-kako-dalje\/","title":{"rendered":"Pro\u017eivljavamo najgoru europsku su\u0161u u zadnjih 500 godina. Kako dalje?"},"content":{"rendered":"\n

Stru\u010dnjaci imaju lo\u0161e vijesti: nesta\u0161ica vode ne utje\u010de samo na poljoprivredu, ve\u0107 i na druga podru\u010dja poput energetskog sektora. A ovogodi\u0161nja bi su\u0161a mogla biti najgora u zadnjih pola tisu\u0107lje\u0107a, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Prema navodima stru\u010dnjaka EU-a, ovogodi\u0161nja su\u0161a u Europi vjerojatno je najgora u posljednjih pola tisu\u0107lje\u0107a. Ovo je prva procjena Europskog opservatorija za su\u0161u, koja jo\u0161 mora biti potvr\u0111ena kona\u010dnim podacima na kraju sezone, rekao je glasnogovornik Europske komisije.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161\u0107u se navodi da je gotovo pola kontinenta ugro\u017eeno su\u0161om. Osim toga, isti\u010de se da je stanje alarmantno ve\u0107 na 17 posto povr\u0161ine. To, pi\u0161u stru\u010dnjaci, negativno utje\u010de na urod ljetnih usjeva. Najvi\u0161e su pogo\u0111eni kukuruz, soja i suncokret.<\/p>\n\n\n\n

Nedostatak padalina i toplinski valovi<\/h3>\n\n\n\n

Nadalje se navodi da se te\u0161ka su\u0161a, koja je od po\u010detka godine pogodila mnoge regije Europe, nastavila \u0161iriti, a pogor\u0161ala se i ovoga mjeseca. Su\u0161a je, smatraju stru\u010dnjaci, povezana s trajnim nedostatkom padalina u kombinaciji s nizom toplinskih valova od svibnja do danas. To tako\u0111er utje\u010de na rijeke. Smanjena koli\u010dina vode rezultirala je zna\u010dajnim poreme\u0107ajima u energetskom sektoru, kako kod rada hidroelektrana tako i kod sustava hla\u0111enja elektrana, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n

Rizik od su\u0161e posebno je pove\u0107an u Italiji, \u0160panjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj, Ma\u0111arskoj, sjevernoj Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, pi\u0161e u izvje\u0161taju. U regijama koje je ve\u0107 proljetos pogodila su\u0161a, stanje se najvi\u0161e pogor\u0161alo. Prije svega u zapadnom Sredozemlju mjesec studeni \u0107e, prema predvi\u0111anjima, vjerojatno biti topliji i su\u0161niji nego ina\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Ispodprosje\u010dna \u017eetva<\/h3>\n\n\n\n

Na ispodprosje\u010dne prinose \u017eale se i ratari u Njema\u010dkoj. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied<\/strong> naglasio je da postoje velike regionalne razlike zbog razli\u010dite koli\u010dine oborina. Op\u0107enito, rekao je on, situacija s opskrbom ostaje te\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n

Ove godine se o\u010dekivalo oko 43 milijuna tona \u017eitarica, ne\u0161to vi\u0161e nego 2021. No, \u017eetva je ponovno bila ispod prosjeka proteklih osam godina, objavila je Udruga poljoprivrednika na temelju preliminarnih podataka. U ovu statistiku nije uklju\u010dena su\u0161na 2018. godina.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, prema Rukwiedu, ima razloga za optimizam kada je rije\u010d o jabukama: ovdje se nazire iznadprosje\u010dna berba. Kada je rije\u010d o vinu, udruga \u010dak o\u010dekuje “odli\u010dnu berbu 2022.”.<\/p>\n\n\n\n

“Uzroci koje je skrivio \u010dovjek”<\/h3>\n\n\n\n

Stru\u010dnjak za poljoprivredu iz Organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a WWF Johann Rathke istaknuo je da jo\u0161 jedna vi\u0161e-manje lo\u0161a bilanca ima “ljudske uzroke” – ekstremna su\u0161a posljedica je, ka\u017ee on, klimatske krize. “Trebalo bi uvjeriti i posljednje ko\u010dni\u010dare da kona\u010dno usidre u\u010dinkovitu za\u0161titu klime i okoli\u0161a kao sastavni dio poljoprivrede. To je jedini na\u010din da dugoro\u010dno osiguramo opskrbu hranom”, ka\u017ee on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rizik od su\u0161e posebno je pove\u0107an u Italiji, \u0160panjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj, Ma\u0111arskoj, sjevernoj Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":62248,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1405,3270],"class_list":["post-62246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-klimatske-promjene","tag-susa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62246"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62246\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}