{"id":62256,"date":"2022-05-28T20:16:00","date_gmt":"2022-05-28T18:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62256"},"modified":"2022-08-25T20:24:11","modified_gmt":"2022-08-25T18:24:11","slug":"hrvatima-su-za-uspjesno-starenje-najvazniji-zdravlje-i-da-se-mogu-brinuti-sami-o-sebi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/05\/hrvatima-su-za-uspjesno-starenje-najvazniji-zdravlje-i-da-se-mogu-brinuti-sami-o-sebi\/","title":{"rendered":"Hrvatima su za uspje\u0161no starenje najva\u017eniji zdravlje i da se mogu brinuti sami o sebi"},"content":{"rendered":"\n

“Uspje\u0161no bismo starjeli da imamo dovoljno novca. S ovim mirovinama to nije mogu\u0107e!” “Samo da je zdravlja. Zdravlje je uspje\u0161na starost!” “Moj mir, nema do moje mira.” Odgovori su to na\u0161ih \u010ditatelja<\/strong> na poziv da nam definiraju \u0161to za njih zna\u010di uspje\u0161no starenje i misle li da uspje\u0161no stare.<\/p>\n\n\n\n

Uspje\u0161no starenje<\/strong> je posljednjih desetlje\u0107a postalo va\u017ean koncept za opisivanje kvalitete starenja. To je vi\u0161edimenzionalni koncept, a glavni fokus je na produljenju funkcionalnih godina u kasnijoj \u017eivotnoj dobi. Koncept se razvio iz biomedicinskog pristupa \u0161irem razumijevanju procesa socijalne i psiholo\u0161ke prilagodbe u kasnijem \u017eivotu. Me\u0111utim, standardna definicija uspje\u0161nog starenja ostaje nejasna i razli\u010dite operativne definicije koncepta kori\u0161tene su u raznim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Tako i znanstvenice Ivana Tucak Junakovi\u0107<\/strong> i Marina Neki\u0107<\/strong> s Odjela za psihologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u preglednom radu “Percepcija uspje\u0161nog starenja u starijih osoba” navode da je uspje\u0161no starenje pomalo kontroverzan konstrukt kojeg nije lako operacionalizirati. Razli\u010diti teorijski pristupi koriste razli\u010dite kriterije ili definicije uspje\u0161nog starenja iz kojih proizlaze razli\u010diti poku\u0161aji operacionalizacije ovoga konstrukta.<\/p>\n\n\n\n

U svojem znanstvenom radu “\u0160to je uspje\u0161no starenje i tko bi ga trebao definirati?” znanstvenica Ann Bowling<\/strong>, poznata po svojim istra\u017eivanjima kvalitete \u017eivljenja u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, ka\u017ee da “definicija uspje\u0161nog starenja mora uklju\u010divati elemente koji su va\u017eni starijim osobama”.<\/p>\n\n\n\n

Pretjerano nametanje  medicinskih kriterija nije dobro<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107ina koncepata uspje\u0161nog starenja koristi se nekriti\u010dki, ka\u017ee Bowling. Dok su biomedicinski modeli nagla\u0161avali odsutnost bolesti i dobro fizi\u010dko i mentalno funkcioniranje kao uspje\u0161no starenje, sociopsiholo\u0161ki modeli nagla\u0161avali su zadovoljstvo \u017eivotom, dru\u0161tveno funkcioniranje i sudjelovanje ili psiholo\u0161ke resurse. Lai\u010dki pogledi na uspje\u0161no starenje va\u017eni su za testiranje valjanosti postoje\u0107ih modela i mjera kako bi se dokazala njihova relevantnost za populaciju na koju se primjenjuju. Naime, uspje\u0161no starenje se, ba\u0161 kao i aktivno starenje, koristi kao podloga za dono\u0161enje javnih politika, no to je besmisleno ako same polazne kriterije starije osobe ne smatraju relevantnima.<\/p>\n\n\n\n

Bowling dodaje da se ve\u0107ina zdravstvene skrbi u razvijenom svijetu okre\u0107e prema osobama u dobi od 65 ili vi\u0161e godina. Medicinski model toliko je dominantan da je malo zdravstvenih djelatnika svjesno psihosocijalnog starenja. Rezultat je usmjerenost na teret starosti, propadanje i zatajenje tijela. Ova negativna perspektiva neizbje\u017eno dominira u komunikaciji izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenata.<\/p>\n\n\n\n

I bolesni mogu uspje\u0161no starjeti<\/h3>\n\n\n\n

Me\u0111utim, postoje brojni dokazi da se mnoge starije osobe smatraju sretnima i zdravima, \u010dak i uz prisutnost bolesti ili invaliditeta. Lije\u010dnici bi trebali biti svjesni da mnoge starije osobe smatraju da su ostarjele uspje\u0161no, \u0161to je u suprotnosti s klasifikacijama temeljenima na tradicionalnim medicinskim modelima. I zato, smatra Bowling, zdravstveni djelatnici moraju po\u0161tivati \u200b\u200bvrijednosti i stavove svake starije osobe koja tra\u017ei pomo\u0107, umjesto da name\u0107u svoj medicinski model na njihov \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Profesorica uz to smatra da je postizanje uspje\u0161nog starenja po svim kriterijima za ve\u0107inu ljudi nerealno te dodaje da uspje\u0161no starenje treba promatrati, ne samo vi\u0161edimenzionalno, ve\u0107 i kao idealno stanje kojemu treba te\u017eiti, a sam koncept treba staviti u kontinuitet postignu\u0107a, a ne podvrgavati pojednostavljenim normativnim procjenama uspjeha ili neuspjeha.<\/p>\n\n\n\n

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n

Ranije spomenute hrvatske znanstvenice Ivana Tucak Junakovi\u0107 i Marina Neki\u0107  su u istra\u017eivanju objavljenom 2016. godine krenule od subjektivnih ili lai\u010dkih koncepcija uspje\u0161nog starenja, odnosno od toga kako same starije osobe shva\u0107aju uspje\u0161no starenje. Na prigodnom uzorku od 235 osoba starijih od 60 godina provedeno je istra\u017eivanje s ciljem ispitivanja njihove percepcije uspje\u0161nog starenja.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati su pokazali da je od 20 ispitanih obilje\u017eja njih 12 preko 70 posto ispitanih starijih osoba procijenilo va\u017enima za uspje\u0161no starenje. Najve\u0107i postotak sudionika je va\u017enim za uspje\u0161no starenje procijenio dobro zdravlje, sposobnost pojedinca da se brine o sebi i da se osje\u0107a dobro sa samim sobom. Najmanje va\u017enima za uspje\u0161no starenje pokazali su se dugovje\u010dnost, radni anga\u017eman nakon umirovljenja te u\u010denje novih stvari i u starijoj dobi.<\/p>\n\n\n\n

\u017denama su va\u017eniji obitelj i prijatelji<\/h3>\n\n\n\n

Utvr\u0111ene su i razlike u procjeni va\u017enosti nekih obilje\u017eja uspje\u0161nog starenja s obzirom na neka sociodemografska obilje\u017eja sudionika. Tako se pokazalo da je zna\u010dajno vi\u0161e \u017eena negoli mu\u0161karaca va\u017enim za uspje\u0161no starenje procijenilo podr\u0161ku obitelji i prijatelja, dok su osobe vi\u0161eg u odnosu na one ni\u017eeg stupnja obrazovanja kontinuirano u\u010denje novih stvari procjenjivale va\u017enijim za uspje\u0161no starenje. Poku\u0161aji obja\u0161njenja konstrukta uspje\u0161nog starenja svakako bi trebali uzeti u obzir i kako same starije osobe vide uspje\u0161no starenje.<\/p>\n\n\n\n

U istra\u017eivanju je kori\u0161ten hrvatski prijevod (Ambrosi-Randi\u0107 i Plav\u0161i\u0107, 2008) liste od dvadeset obilje\u017eja uspje\u0161nog starenja za koja su Phelan i sur. (2004) utvrdili da su se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljivala u ranijoj literaturi o ovom konstruktu.<\/p>\n\n\n\n

\"Kako
foto: Anna Auza\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svatko ima svoju viziju uspje\u0161nog starenja<\/h3>\n\n\n\n

Stariji ljudi \u010desto ka\u017eu da uspje\u0161no starenje uklju\u010duje biti produktivan, biti mentalno spreman i, \u0161to je najva\u017enije, biti u stanju voditi smislen \u017eivot. Recimo, pisac Jared Diamond<\/strong>, dobitnik Pulitzerove nagrade, ka\u017ee da je uspje\u0161no starenje za njega u\u017eivanje u \u017eivotu, produktivnost i nastavak \u010dinjenja stvari u kojima je dobar.<\/p>\n\n\n\n

Svojevremeno je izjavio da je po\u010detak sedamdesetih godina \u017eivota za njega jedno od najuspje\u0161nijih \u017eivotnih razdoblja. Mo\u017eda je u njegovom slu\u010daju rije\u010d o filozofiji i biolo\u0161kom naslje\u0111u koje je primio od oca lije\u010dnika koji je primao pacijente do 93. godine \u017eivota. I u 85. godini \u017eivota Diamond pronalazi na\u010dine kako uravnote\u017eiti svoje pisanje s obiteljskim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n

Osim oca, imao je i dobar primjer u najbli\u017eem profesionalnom kolegi i mentoru Ernstu Mayru koji je na svoj 100. ro\u0111endan objavio svoju 22. knjigu.<\/p>\n\n\n\n

Vi odre\u0111ujete ono \u0161to je uspjeh u uspje\u0161nom starenju<\/h3>\n\n\n\n

Kako je to na znanstveniji na\u010din objasnila profesorica Bowling, uspje\u0161no starenje uklju\u010duje fokusiranje na ono \u0161to je vama va\u017eno i  sposobnost da radite ono \u0161to \u017eelite u starosti. Dok uspje\u0161no starenje mo\u017ee biti jedan od na\u010dina da se opi\u0161e koliko dobro starimo, koncept “smislenog starenja” mo\u017ee biti jo\u0161 jedan va\u017ean na\u010din da se razmotri kako dobro starjeti. Jer, smisleno starenje ne uklju\u010duje “pobjednike ili gubitnike” u smislu dugovje\u010dnosti i zdravlja, ve\u0107 prije potrebu da se usredoto\u010dimo na ono \u0161to je osobi najva\u017enije, osobito u starijoj dobi.<\/p>\n\n\n\n

“Ponekad to uklju\u010duje ne \u010diniti vi\u0161e kako bismo ostali aktivni, ve\u0107 mo\u017eda \u010diniti manje, odre\u0107i se neke kontrole nad svojim \u017eivotima, biti svjesniji drugih i biti svjestan potrebe da oprostimo i zaboravimo”, pi\u0161e Alan D. Castel<\/strong> u svojoj knjizi \u201eS godinama bolji: Psihologija uspje\u0161nog starenja\u201c. Smisleno starenje nas sve poti\u010de da prona\u0111emo smisao i mir u na\u0161im \u017eivotima, a u\u010dinci koje te prakse imaju na na\u0161e starenje mogu, zapravo, dovesti do nekog oblika uspje\u0161nog starenja.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, \u0161to nam znanstvenici ka\u017eu?<\/h3>\n\n\n\n

Iako starije osobe nisu homogena skupina, iz literature je lako izdvojiti 12 najva\u017enijih to\u010daka uspje\u0161nog starenja.<\/p>\n\n\n\n

1. <\/strong>Odr\u017eavati zna\u010dajne odnose i dru\u0161tvene interakcija s obitelji i prijateljima, kao i uklju\u010divati se u njihovu zajednicu, imati pristup resursima i podr\u0161ci.<\/p>\n\n\n\n

2. <\/strong>Odr\u017eavati i njegovati pozitivni stav za odr\u017eavanje emocionalne dobrobiti.<\/p>\n\n\n\n

3. <\/strong>Biti zdrav i ostati neovisan \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

4. <\/strong>Imati financijsku sigurnosnu mre\u017eu kako bismo zadovoljili osnovne potrebe, pokrili \u017eivotne tro\u0161kove, imali pristup zdravstvenom osiguranju i dobili njegu koja nam je potrebna.<\/p>\n\n\n\n

5. <\/strong>Prihva\u0107ati (i prilago\u0111avati) se fizi\u010dkim promjenama povezanim sa starenjem te biti otvoren za kori\u0161tenje pomagala ili postupnu prilagodbu aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

6. <\/strong>Biti anga\u017eiran kako bismo ostali aktivni (na primjer, volontiranje ili bavljenje hobijem).<\/p>\n\n\n\n

7. <\/strong>Razvijati duhovnost za pobolj\u0161anje blagostanja, dali smisao \u017eivotu i pripremili se za kasniju fazu \u017eivota s vedrinom.<\/p>\n\n\n\n

8. <\/strong>Imati potporu socijalne politike koja pogoduje starenju, kao \u0161to je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnoj ili pristupa\u010dnoj, pristup poslu, dr\u017eavnim mirovinama, pristup obrocima ili uslugama odr\u017eavanja ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

9. <\/strong>Biti autonoman i neovisan kako bismo zadr\u017eali odre\u0111enu slobodu i nastavili obavljati svakodnevne zadatke bez pomo\u0107i, kao i brinuli se o sebi bez ovisnosti o drugima.<\/p>\n\n\n\n

10. <\/strong>Odr\u017eavati dobrog kognitivnog zdravlja kako bismo ostali bistri, smanjili gubitak pam\u0107enja, odr\u017eali mentalnu aktivnost i aktivan um.<\/p>\n\n\n\n

11. <\/strong>Ostati fizi\u010dki aktivni kako bismo odgodili starost ili jednostavno kako bismo mogli odr\u017eati dru\u0161tveni ili profesionalni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

12. <\/strong>Imati “dobru” smrt, idealno u udobnosti vlastitog doma uz prisutnost \u010dlanova obitelji.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktivno starenje, uspje\u0161no starenje, dobro starenje, smisleno starenje, pozitivno starenje\u2026 Posljednjih godina nailazimo na brojne koncepte koji opisuju proces starenja, a koji se me\u0111usobno manje ili vi\u0161e preklapaju. No to ne zna\u010di da su isti.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62261,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85],"tags":[2339,35,80,3271],"class_list":["post-62256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","tag-novo-vrijeme","tag-sreca","tag-starenje","tag-uspjesno-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62256\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}