{"id":62398,"date":"2022-06-01T11:33:00","date_gmt":"2022-06-01T09:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62398"},"modified":"2022-08-30T11:43:29","modified_gmt":"2022-08-30T09:43:29","slug":"u-hrvatskoj-100-000-ljudi-pati-od-demencije-ovo-su-rizici-koje-ne-valja-podcijeniti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/u-hrvatskoj-100-000-ljudi-pati-od-demencije-ovo-su-rizici-koje-ne-valja-podcijeniti\/","title":{"rendered":"U Hrvatskoj 100.000 ljudi pati od demencije, ovo su faktori rizika koje ne treba podcijeniti"},"content":{"rendered":"\n

Demencija je sindrom, obi\u010dno, kroni\u010dne ili progresivne prirode koji dovodi do pogor\u0161anja kognitivnih funkcija (tj. sposobnosti obrade misli) iznad onoga \u0161to bi se moglo o\u010dekivati \u200b\u200bod uobi\u010dajenih posljedica biolo\u0161kog starenja. Utje\u010de na pam\u0107enje, razmi\u0161ljanje, orijentaciju, razumijevanje, ra\u010dunanje, sposobnost u\u010denja, jezik i prosu\u0111ivanje.<\/p>\n\n\n\n

Demencija ne zahva\u0107a svijest, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija<\/strong> (SZO), a o\u0161te\u0107enje kognitivnih funkcija obi\u010dno je popra\u0107eno promjenama raspolo\u017eenja, promjenama u kontroli osje\u0107aja, pona\u0161anja ili motivacije.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima SZO, diljem svijeta oko 55 milijuna pati od demencije, a vi\u0161e od 60 posto ih \u017eivi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Kako udio starijih ljudi u stanovni\u0161tvu raste u gotovo svakoj zemlji, o\u010dekuje se da \u0107e taj broj porasti na 78 milijuna 2030. godine i 139 milijuna 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?<\/h3>\n\n\n\n

\u0160to se Hrvatske ti\u010de, u na\u0161oj zemlji \u017eivi vi\u0161e od 100.000 ljudi s demencijom, a me\u0111u njima je oko 70 posto onih koji imaju Alzheimerovu bolest, naj\u010de\u0161\u0107i uzrok demencije u svijetu. No pribroje li se \u010dlanovi obitelji i njegovatelji oboljelih, s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Demencija ima zna\u010dajne dru\u0161tvene i ekonomske implikacije u smislu izravnih tro\u0161kova medicinske i socijalne skrbi te tro\u0161kova neformalne skrbi. U 2019. procijenjeni ukupni globalni dru\u0161tveni tro\u0161ak demencije iznosio je 1,3 trilijuna ameri\u010dkih dolara, a o\u010dekuje se da \u0107e ti tro\u0161kovi prema\u0161iti 2,8 trilijuna ameri\u010dkih dolara do 2030. godine s pove\u0107anjem broja ljudi koji \u017eive s demencijom i tro\u0161kova skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Demencija \u017ee\u0161\u0107e poga\u0111a \u017eene<\/h3>\n\n\n\n

Globalno, demencija ima nerazmjeran utjecaj na \u017eene. \u0160ezdeset i pet posto ukupnih smrtnih slu\u010dajeva uslijed demencije su \u017eene, a godine \u017eivota prilago\u0111ene invalidnosti zbog demencije su otprilike 60 posto ve\u0107e kod \u017eena nego kod mu\u0161karaca. Osim toga, \u017eene pru\u017eaju ve\u0107inu neformalne skrbi za osobe koje \u017eive s demencijom, \u0161to \u010dini 70 posto sati njegovatelja, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija.<\/p>\n\n\n\n

Kako demencija predstavlja i jedan od najizra\u017eenijih strahova povezanih sa starenjem, u nastavku donosimo 15 \u010dimbenika koji zna\u010dajno utje\u010du na vjerojatnost da \u0107e nekome biti dijagnosticirana demencija.<\/p>\n\n\n\n

Dob \u2013 \u0161to smo stariji, rizik je ve\u0107<\/h3>\n\n\n\n

Prema dostupnim podacima, Alzheimerova bolest je naj\u010de\u0161\u0107i oblik demencije. Otprilike tre\u0107ina ljudi od 85 i vi\u0161e godina pokazuje znakove demencije. Geni koje dobijemo od roditelja igraju ulogu u ovoj dobi, ali isto tako i stvari poput prehrane, tjelovje\u017ebe, dru\u0161tvenog \u017eivota i drugih bolesti. Va\u017eno je znati da demencija nije normalan dio starenja<\/p>\n\n\n\n

Bolesti kardiovaskuarnog sustava<\/h3>\n\n\n\n

Bolesti sr\u010dano\u017eilnog sustava mogu dovesti do sr\u010danog ili mo\u017edanog udara, \u0161to pove\u0107ava vjerojatnost demencije. Bolest srca obi\u010dno je uzrokovana nakupljanjem plaka u arterijama oko srca (ateroskleroza). To mo\u017ee usporiti protok krvi u mozgu ote\u017eavaju\u0107i dobro razmi\u0161ljanje ili pam\u0107enje. Tako\u0111er, dovodi osobu u rizik od mo\u017edanog udara. Mnoge stvari koje uzrokuju bolesti srca kao \u0161to su pu\u0161enje, dijabetes, visoki krvni tlak i visoki kolesterol tako\u0111er mogu biti put prema demenciji.<\/p>\n\n\n\n

\u017divot u podru\u010djima sa zaga\u0111enim zrakom<\/h3>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da su starije osobe koje su \u017eivjele u podru\u010djima s najve\u0107om godi\u0161njom koncentracijom one\u010di\u0161\u0107enja zraka imale 1,4 puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e dobiti demenciju u usporedbi s osobama koje su \u017eivjele na mjestima s \u010di\u0161\u0107im zrakom. Du\u0161ikov dioksid (NO2) i \u010destice (mikro\u010destice u zraku koje mo\u017eda ne vidimo, ali ih mo\u017eemo udahnuti) uzrokovali su najvi\u0161e \u0161tete.<\/p>\n\n\n\n

Dijabetes<\/h3>\n\n\n\n

Lije\u010dnici jo\u0161 uvijek nisu sigurni za\u0161to ljudi s dijabetesom \u010de\u0161\u0107e obolijevaju od demencije. Ali znaju da ljudi s dijabetesom imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e imati o\u0161te\u0107ene krvne \u017eile. To mo\u017ee usporiti ili blokirati protok krvi u mozgu i o\u0161tetiti neka podru\u010dja mozga, \u0161to dovodi do onoga \u0161to se zove vaskularna demencija. Neki ljudi mogu usporiti propadanje mozga ako dijabetes dr\u017ee pod kontrolom lijekovima, tjelovje\u017ebom i zdravom prehranom.<\/p>\n\n\n\n

\"lije\u010denje
foto: jesse orrico\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Slab osjet njuha<\/h3>\n\n\n\n

Starije osobe koje imaju problema s prepoznavanjem mirisa imaju dvostruko ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e razviti demenciju od onih s o\u0161trim njuhom. Gotovo polovica ljudi u ameri\u010dkoj studiji kojima je dijagnosticirana demencija imala je olfaktornu disfunkciju pet godina prije postavljanja dijagnoze. Jednostavan test mirisa mo\u017ee ozna\u010diti potrebu za ranim lije\u010denjem.<\/p>\n\n\n\n

Visoke masno\u0107e u krvi<\/h3>\n\n\n\n

Visoke razine kolesterola, osobito u srednjim godinama, povezane su s pretilo\u0161\u0107u, visokim krvnim tlakom i dijabetesom. Sve to pove\u0107ava rizik od demencije, ali jo\u0161 nije jasno pove\u0107ava li kolesterol sam po sebi problem. Neka istra\u017eivanja pokazuju da visok kolesterol u srednjim godinama mo\u017ee pove\u0107ati izglede za Alzheimerovu bolest kasnije u \u017eivotu, ali to\u010dna veza nije posve rasvijetljena.<\/p>\n\n\n\n

Herpes<\/h3>\n\n\n\n

Herpes simplex virus 1 (HSV1), ili oralni herpes, obi\u010dno se pojavljuje kao mjehuri\u0107i ili ranice na ustima ili oko njih. Ali virus tako\u0111er mo\u017ee inficirati mozak. Nedavna studija povezala je HSV1 s padom nekih mentalnih funkcija, ali ne i s demencijom. Me\u0111utim, laboratorijske studije mozga pokazale su da HSV1 izaziva glavne znakove Alzheimerove bolesti, uklju\u010duju\u0107i oticanje i nakupine proteina u mo\u017edanom tkivu.<\/p>\n\n\n\n

Depresija<\/h3>\n\n\n\n

Osobe koje imaju depresiju ili im je dijagnosticirana u pro\u0161losti, imaju ve\u0107e izglede za dobivanje demencije. Veza postoji, ali znanstvenici jo\u0161 nisu sigurni je li demencija sama po sebi uzrok. To jednostavno mo\u017ee biti rani simptom ili znak drugih problema poput Parkinsonove bolesti ili Huntingtonove bolesti. Osobe koje se osje\u0107aju poti\u0161teno dulje od dva tjedna trebale bi se javiti svojem lije\u010dniku. U slu\u010daju da pomi\u0161ljaju na samoozlje\u0111ivanje, pomo\u0107 lije\u010dnika valja potra\u017eiti ODMAH. Terapija i lijekovi mogu pomo\u0107i kod depresije.<\/p>\n\n\n\n

Prehrana<\/h3>\n\n\n\n

Hrana koja se ve\u0107inom sastoji od \u0161kroba te prera\u0111ena hrana nikada se nisu nalazile na popisu “zdravih”. No malo tko zna da jedenje to dvoje zajedno mo\u017ee pove\u0107ati izglede za demenciju. Francuski su znanstvenici otkrili da su ljudi koji su razvili demenciju \u010desto spajali prera\u0111eno meso (npr. \u0161unku i sli\u010dne delikatese) s hranom punom ugljikohidrata poput krumpira i kola\u010da. U me\u0111uvremenu, ljudi koji su ostali zdravi, u\u017eivali su u mesu ali u kombinaciji s vo\u0107em i povr\u0107em s niskim udjelom ugljikohidrata.<\/p>\n\n\n\n

Ozlijede glave<\/h3>\n\n\n\n

Jednokratna, blaga traumatska ozljeda mozga mo\u017eda ne\u0107e pove\u0107ati vjerojatnost za demenciju u kasnijem \u017eivotu. Ali ozbiljniji ili ponovljeni udarci ili padovi mogu udvostru\u010diti ili u\u010detverostru\u010diti izglede, \u010dak i godinama nakon prve ozljede. Osobe koje su udarile glavu, imaju zamagljen vid, onesvijestile su se, osje\u0107aju zbunjenost, mu\u010dninu, osjetljive su na svjetlo ili imaju vrtoglavicu trebaju potra\u017eiti hitnu medicinsku pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osje\u0107aj usamljenosti<\/h3>\n\n\n\n

Osje\u0107aj usamljenosti tijekom vremena mo\u017ee pove\u0107ati izglede za demenciju, \u010dak i kada je ukupni rizik od dobivanja bolesti, kao \u0161to su genetika i dob, nizak. Osobe mla\u0111e od 80 godina koje su izjavile da se osje\u0107aju usamljeno imale su dvostruko ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e imati demenciju od onih koji se nisu tako osje\u0107ale. Vrijeme je ipak klju\u010dno. Ljudi koji su se oporavili od usamljenosti nisu imali isti rizik.<\/p>\n\n\n\n

Gojaznost<\/h3>\n\n\n\n

Veliki vi\u0161ak kilograma u srednjim godinama pove\u0107ava vjerojatnost za dobivanje demencije kasnije u \u017eivotu. Naime, vi\u0161ak kilograma pove\u0107ava rizik od bolesti srca i dijabetesa, koji su tako\u0111er povezani s demencijom. Osobama s pove\u0107anim indeksom tjelesne mase najvi\u0161e mogu pomo\u0107i zdrava prehrana i redovita tjelovje\u017eba.<\/p>\n\n\n\n

Genetika<\/h3>\n\n\n\n

Demencija ne mora postojati u obitelji da je \u010dlan iste obitelji dobio, ali geni \u010dine razliku. Roditelj ili brat ili sestra s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u pove\u0107avaju izglede za dijagnozu. \u010cini se da su geni kod nekih vrsta demencije va\u017eniji od drugih. Ali \u010dak ni rizi\u010dni geni ne zna\u010de da \u0107e njihov nositelj dobiti demenciju.<\/p>\n\n\n\n

San<\/h3>\n\n\n\n

Mnogi ljudi tu i tamo imaju lo\u0161 san. Ali ako se to doga\u0111a \u010desto, ako se osoba \u010desto budi po no\u0107i i ne uspijeva dobiti dovoljno sna, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e kasnije imati demenciju, uklju\u010duju\u0107i Alzheimerovu bolest. Lo\u0161e spavanje i nesanica mogu \u010dak pogor\u0161ati i postoje\u0107u demenciju. Va\u017eno je imati dobru rutinu spavanja, izbjegavati alkohol, kofein i elektroniku nave\u010der te uspostaviti umiruju\u0107i ritual odlaska u krevet svaku ve\u010der u isto vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Alev Takil\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Pu\u0161enje<\/h3>\n\n\n\n

Pu\u0161a\u010di su izlo\u017eeni pove\u0107anom riziku od demencije vjerojatno zato \u0161to je pu\u0161enje lo\u0161e za krvne \u017eile. Pu\u0161enje definitivno pove\u0107ava vjerojatnost mo\u017edanog udara, koji mo\u017ee uzrokovati i \u010desto uzrokuje o\u0161te\u0107enje mozga te uzrokuje vaskularnu demenciju. To mo\u017ee dovesti do problema s razmi\u0161ljanjem ili pam\u0107enjem.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove<\/strong> bolesti obilje\u017eava se svakog 21. rujna. Ovaj je dan progla\u0161en na otvorenju godi\u0161nje konferencije Svjetske organizacije udruga za Alzheimerovu bolest u Edinburgu 21. rujna 1994. godine povodom proslave njihove desetogodi\u0161njice. Mjesec rujan posve\u0107en je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a svjetski dan je vrhunac obilje\u017eavanja borbe protiv Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

U svijetu s demencijom \u017eivi 55 milijuna ljudi, pa ju je Svjetska zdravstvena organizacija 2012. proglasila javnozdravstvenim prioritetom i preporu\u010dila zemljama \u010dlanicama osmi\u0161ljavanje nacionalne strategije, odnosno akcijski plan borbe protiv demencije.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema dostupnim podacima, Alzheimerova bolest je naj\u010de\u0161\u0107i oblik demencije. Otprilike tre\u0107ina ljudi od 85 i vi\u0161e godina pokazuje znakove demencije. Geni koje dobijemo od roditelja igraju ulogu u ovoj dobi, ali isto tako i stvari poput prehrane, tjelovje\u017ebe, dru\u0161tvenog \u017eivota i drugih bolesti. Va\u017eno je znati da demencija nije normalan dio starenja.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":657,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[138,34,2339],"class_list":["post-62398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-alzheimerova-bolest","tag-demencija","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62398"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62398\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}