Bolesti srca i krvnih \u017eila (kardiovaskularne bolesti) vode\u0107i su uzrok smrti u cijelome svijetu, a o\u010dekuje se da \u0107e do 2030. godine taj broj smrti porasti od sada\u0161njih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U velikoj mjeri, to je posljedica ogromnog broja pojedinaca koji trenutno \u017eive s visokim krvnim tlakom, a kojeg jo\u0161 nazivamo i hipertenzija. Prema znanstvenim procjenama, 18 posto svih smrti u svijetu u jednoj godini mo\u017ee se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. bile su uzrok smrti u 40 posto slu\u010dajeva, umrlo je ukupno 22.817 osoba, od kojih 13.106 \u017eena i 9.711 mu\u0161karaca. Europski statisti\u010dki ured Eurostat je 2019. godine Hrvatsku ozna\u010dio kao dr\u017eavu s najve\u0107om prevencijom hipertenzije me\u0111u \u010dlanicama Europske unije. “Me\u0111u zemljama EU najve\u0107i udio stanovnika s visokim tlakom zabilje\u017een je u Hrvatskoj (37 posto osoba u dobi od 15 i vi\u0161e godina), Latviji i Ma\u0111arskoj (obje 32 posto). Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilje\u017eeni su u Irskoj (12 posto), Luksemburgu, Rumunjskoj i Nizozemskoj (sve 16 posto)”, slu\u017ebeno je priop\u0107eno.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povi\u0161eni krvni tlak, a pola onih koji znaju, ne poduzimaju ni\u0161ta, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju \u017eivotne navike. To zna\u010di da 75 posto populacije s povi\u0161enim krvnim tlakom na svjetskoj razini ima velik rizik za razvoj brojnih bolesti o kojima govorimo u nastavku priloga.<\/p>