{"id":62441,"date":"2022-08-31T16:14:47","date_gmt":"2022-08-31T14:14:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62441"},"modified":"2022-08-31T16:24:55","modified_gmt":"2022-08-31T14:24:55","slug":"umro-je-mihail-gorbacov-covjek-zasluzan-za-mirno-ujedinjenje-njemacke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/umro-je-mihail-gorbacov-covjek-zasluzan-za-mirno-ujedinjenje-njemacke\/","title":{"rendered":"Umro je Mihail Gorba\u010dov, na zapadu cijenjen, kod ku\u0107e nevoljen"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Mihail Gorba\u010dov<\/strong> je imao odlu\u010duju\u0107i utjecaj na tijek doga\u0111aja u 20. stolje\u0107u. Kao partijski vo\u0111a Sovjetskog Saveza pisao je svjetsku povijest. Njegov veliki zna\u010daj je nesporan &#8211; posebno za Nijemce: oni dobitnika Nobelove nagrade za mir iz 1990. smatraju jednim od o\u010deva ponovnog ujedinjenja Njema\u010dke, i zato su ga vi\u0161e puta obasipali nagradama i po\u010dastima, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/mihail-gorba%C4%8Dov-kod-ku%C4%87e-kritiziran-na-zapadu-cijenjen\/a-62978646\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, Mihail Sergejevi\u010d Gorba\u010dov takvo priznanje nikada nije dobio u svojoj zemlji. Gorba\u010dov, ro\u0111en 1931. godine na ruskom Sjevernom Kavkazu, imao je iza sebe uspje\u0161nu strana\u010dku karijeru kada ga je najvi\u0161a sovjetska elita imenovala za novog generalnog sekretara Komunisti\u010dke partije &#8211; u o\u017eujku 1985.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dvije ruske rije\u010di za koje je \u010duo cijeli svijet<\/h3>\n\n\n\n<p>Mlad i dinami\u010dan 54-godi\u0161njak trebao je ponovo oja\u010dati Sovjetski Savez, drugu svjetsku supersilu koja je stagnirala \u2013 pogotovo gospodarski \u2013 u odnosu na svog velikog zapadnog klasnog neprijatelja SAD. Gorba\u010dov je pokrenuo reforme kako bi promijenio birokratske i korumpirane sovjetske strukture.&nbsp;<\/p><div id=\"mojev-1217223696\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Ruske rije\u010di &#8220;glasnost&#8221; za otvorenost i &#8220;perestrojka&#8221; za transformaciju postale su poznate u \u010ditavom svijetu. Da bi osigurao ove unutarnje reforme, Gorba\u010dov se oslanjao na dosljednu politiku popu\u0161tanja napetosti i mira sa SAD-om i njegovim zapadnim saveznicima u Hladnom ratu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odobrenje za ponovno ujedinjenje Njema\u010dke<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada je 1990. izabran za predsjednika Sovjetskog Saveza, vanjski prsten sovjetskog imperija se ve\u0107\u0301 bio raspao. Te nezaboravne jeseni 1989. narodi isto\u010dnih i srednjoeuropskih narodnih republika oslobodili su se svojih socijalisti\u010dkih diktatura.<\/p>\n\n\n\n<p>Var\u0161avski pakt, isto\u010dni vojni savez koji je kontrolirao Sovjetski Savez, bio je u ru\u0161evinama, a u najva\u017enijem sovjetskom plijenu iz Drugog svjetskog rata \u2013 DDR-u \u2013 narod je zahtijevao ne samo slobodu i demokraciju vec\u0301 i ujedinjenje sa Zapadnom Njema\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz negodovanje mnogih konzervativaca u sovjetskoj nomenklaturi, Gorba\u010dov je dozvolio da se sve ovo odvija mirnim putem. Time je raskinuo sa sovjetskom politikom nasilnog gu\u0161enja ustanaka u vlastitoj sferi utjecaja. Do takve politike su ga sigurno dovela njegova humanisti\u010dka uvjerenja, ali je presudnu ulogu odigralo i veliko povjerenje prema njema\u010dkom kancelaru Helmutu Kohlu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kohl je to kasnije opisao na sljede\u0107i na\u010din: &#8220;Ne treba podcjenjivati osobne odluke Mihaila Gorba\u010dova u toj te\u0161koj povijesnoj situaciji. 24 sata nakon pada (Berlinskog) zida Stasi i KGB su mu poku\u0161ali jasno staviti do znanja: sovjetske trupe u DDR-u su u opasnosti, sovjetska vojska mora intervenirati. Gorba\u010dov se tome suprotstavio.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prijateljstvo izme\u0111u Helmuta Kohla i Mihaila Gorba\u010dova bilo je va\u017ean faktor kod sovjetskog odobrenja za ponovno ujedinjenje Njema\u010dke, \u0161to je kasnije rezultiralo &#8220;Sporazumom dva plus \u010detiri&#8221; izme\u0111u Zapadne Njema\u010dke, Isto\u010dne Njema\u010dke, Francuske, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i SAD-a.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Raspad Sovjetskog Saveza<\/h3>\n\n\n\n<p>Koliko god je Mihail Gorba\u010dov ovom politikom olak\u0161ao me\u0111unarodne odnose i tako stekao priznanje i povjerenje na Zapadu, toliko je izgubio politi\u010dku moc\u0301 u Sovjetskom Savezu.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegova reformska politika uni\u0161tila je temelje sovjetskog sustava, ali se nisu istovremeno pojavile nove odr\u017eive institucije. U vrijeme kada su Europljani, a posebno Nijemci 1990., u godini ponovnog ujedinjenja, od Mihaila Gorba\u010dova stvarali idola mirne i demokratske revolucije &#8211; sovjetska planska privreda je sve vi\u0161e propadala.<\/p>\n\n\n\n<p>Neruske sovjetske republike \u2013 prije svega balti\u010dke republike Estonija, Letonija i Litva \u2013 okrenule su se protiv sovjetsko-ruskog centra mo\u0107i u Moskvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali kriza je pogodila i samu Rusiju, gdje se budu\u0107i ruski predsjednik Boris Jeljcin spremao preuzeti politi\u010dko vodstvo. Gra\u0111ani Sovjetskog Saveza, koji nikada nisu direktno birali Gorba\u010dova na slobodnim i po\u0161tenim izborima, iz dana u dan su postajali sve siroma\u0161niji, okrivljujuc\u0301i za to direktno Gorba\u010dova.<\/p>\n\n\n\n<p>Je li njegova politika sama dovela do propadanja Sovjetskog Saveza ili sovjetski sustav ionako vi\u0161e nije bio sposoban za reformu &#8211; to \u0107e ostati sredi\u0161nje pitanje za povjesni\u010dare.<\/p>\n\n\n\n<p>Gorba\u010dov je nastavio da gubi mo\u0107\u0301 i presti\u017e. A s njim i sovjetska nomenklatura. U kolovozu 1991., kada Gorba\u010dov nije ispunio zahtjeve sovjetskih tvrdolinija\u0161a koji su tra\u017eili da se silom krene protiv odcijepljenih sovjetskih republika, oni su izveli dr\u017eavni udar protiv njega. Gorba\u010dov je stavljen u ku\u0107ni pritvor na Krimu. Ali pu\u010disti nisu uspjeli preuzeti vlast, jer su se tome suprotstavili ljudi u Moskvi, predvo\u0111eni novoizabranim ruskim predsjednikom Jeljcinom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Druga\u010diji svijet<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada se Gorba\u010dov s Krima vratio u Moskvu, svijet je bio druga\u010diji: sovjetske strukture su bile propale i njegov polo\u017eaj sovjetskog predsjednika u stvari vi\u0161e nije postojao. Tako je Gorba\u010dov &#8211; nekoliko sati prije raspada Sovjetskog Saveza 25. prosinca 1991. &#8211; u televizijskom govoru morao objaviti svoju ostavku.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon toga je Gorba\u010dov u Rusiji potonuo u politi\u010dku bezna\u010dajnost. Kao kandidat na predsjedni\u010dkim izborima 1996. dobio je samo 0,5 posto glasova.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Zapadu je, pak, Mihail Gorba\u010dov ostao popularan i priznat i poslije ostavke. Ima ne\u010deg tragi\u010dnog u ovom dihotomnom pogledu na Mihaila Gorba\u010dova, iako ostaje nada da \u0107e jednog dana u Rusiji sje\u0107anje na Gorba\u010dova biti pozitivnije. U svakom slu\u010daju, u njema\u010dkim knjigama o povijesti on c\u0301e uvijek imati va\u017eno i cijenjeno mjesto.<\/p>\n<div id=\"mojev-373529251\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Je li njegova politika sama dovela do propadanja Sovjetskog Saveza ili sovjetski sustav ionako vi\u0161e nije bio sposoban za reformu &#8211; to \u0107e ostati sredi\u0161nje pitanje za povjesni\u010dare.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":62443,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[724,3276,1328,3277],"class_list":["post-62441","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-in-memoriam","tag-mihail-gorbacov","tag-rusija","tag-sovjetski-savez"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62441"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62441\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}