{"id":62459,"date":"2022-06-03T21:25:00","date_gmt":"2022-06-03T19:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62459"},"modified":"2022-08-31T21:26:49","modified_gmt":"2022-08-31T19:26:49","slug":"hrvate-muce-prekomjerni-kilogrami-u-starijoj-dobi-no-mrsavljenje-treba-poceti-puno-prije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/hrvate-muce-prekomjerni-kilogrami-u-starijoj-dobi-no-mrsavljenje-treba-poceti-puno-prije\/","title":{"rendered":"Hrvate mu\u010de prekomjerni kilogrami u starijoj dobi, no mr\u0161avljenje treba po\u010deti puno prije"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvati su najdeblji europski narod, objavio je pro\u0161le godine Eurostat, europski statisti\u010dki ured, na temelju podataka koje je prikupio za 2019. godinu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom te\u017einom razlikuje se me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, a najve\u0107i udio zabilje\u017een je u Hrvatskoj i na Malti, gdje se 65 posto odraslih osoba smatralo pretilima u 2019. Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilje\u017eeni su u Italiji (46 posto), Francuskoj (47 posto) i Luksemburgu (48 posto)&#8221;, stoji u statisti\u010dkom izvje\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a ve\u0107i udio mu\u0161karaca nego \u017eena imao je prekomjernu tjelesnu te\u017einu u 2019., s najve\u0107im razlikama zabilje\u017eenim u Luksemburgu (59 posto mu\u0161karaca u odnosu na 38 posto \u017eena), \u010ce\u0161koj (70 posto u odnosu na 51 posto) i Cipru ( 59 posto u odnosu na 41 posto)&#8221;, dodaje se. Ove informacije proizlaze iz prvih rezultata europskog zdravstvenog intervjua (EHIS; tre\u0107i val) koji mjeri zdravstveno stanje, zdravstvene determinante i kori\u0161tenje zdravstvenih usluga gra\u0111ana EU.<\/p><div id=\"mojev-1187916316\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Iako prekomjerna te\u017eina i pretilost nisu istozna\u010dnice, one su neraskidivo povezane. Pretilost (adipoznost, debljina, gojaznost) je kroni\u010dna bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i pove\u0107anjem tjelesne te\u017eine. Svako pove\u0107anje 10 posto vi\u0161e od idealne te\u017eine smatra se pretilo\u0161\u0107u. Osobe \u010diji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 imaju prekomjernu tjelesnu te\u017einu, a osobe s indeksom tjelesne mase ve\u0107im od 30 smatraju se pretilima. Preporu\u010deni indeks tjelesne mase (BMI) za odraslu osobu iznosi 18,5 \u2013 25.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako se ra\u010duna BMI?<\/h3>\n\n\n\n<p>Indeks tjelesne mase (engl. <em>body mass index<\/em>) je jedan od na\u010dina procjene uhranjenosti. Od svih poznatih indeksa, indeks tjelesne mase je naju\u017ee povezan s koli\u010dinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izra\u010dunati ili o\u010ditati iz tablica. Izra\u010dun BMI se temelji na odnosu tjelesne te\u017eine i kvadrata visine osobe. Ukratko, visinu u metrima treba pomno\u017eiti sa samom sobom pa s time podijeliti broj kilograma. Izra\u010dun za osobu visoku 178 cm i te\u0161ku 95 kilograma izgleda ovako: 95\/(1,78&#215;1,78)=30.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to svijet klizi u op\u0107u pretilost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Pretilost je, bez dvojbe, izazov za hrvatski javnozdravstveni sustav, ali i za cijeli svijet. Posebno kada se radi o sve ve\u0107em broju starijih pretilih osoba. Uzroke ovoj pandemiji valja tra\u017eiti u globalnom pove\u0107anju konzumiranja energetski bogate hrane i prihva\u0107anju takozvanog zapadnja\u010dkog stila \u017eivota u zemljama u razvoju. Uz to, sve prisutniji sjedila\u010dki oblici rada, \u0161irenje urbanizacije i promjene u na\u010dinu kretanja od to\u010dke A do to\u010dke B, potaknuli su sveukupno smanjenje razine tjelesne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pretilost, op\u0107enito, pove\u0107ava rizik od razvoja koronarne bolesti srca, hipertenzije, dijabetesa i opstruktivne apneje za vrijeme spavanja te je povezana s odre\u0111enim vrstama karcinoma, smanjenim o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom i pove\u0107anim rizikom od prerane smrtnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se radi o bitnom komorbiditetu kod starijih osoba, kvaliteta \u017eivota i funkcionalnost su \u010de\u0161\u0107e va\u017eniji kod takvih pacijenata. Naime, sama pretilost povezana je s ve\u0107im ograni\u010denjima u svakodnevnim \u017eivotnim aktivnostima i ve\u0107im pove\u0107anjem funkcionalnih o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pretilost je globalni javnozdravstveni problem<\/h3>\n\n\n\n<p>Pacijenti s pretilo\u0161\u0107u, pokazuju to znanstvena istra\u017eivanja, uz sve navedeno imaju i ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e trebati hospitalizaciju i ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e im trebati kirur\u0161ka intervencija. Primjerice, dostupni podaci za Sjedinjene Dr\u017eave pokazuju da su \u010detiri od pet naj\u010de\u0161\u0107ih razloga za prijem u bolnicu kod starijih osoba kongestivno zatajenje srca, koronarna ateroskleroza, sr\u010dane aritmije i akutni infarkti miokarda, a svi su povezani s pretilo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Nerazmjerna koli\u010dina invazivnih kirur\u0161kih zahvata koji imaju veze do pretilosti tako\u0111er se izvode u ovoj podskupini, s vi\u0161e od 70 posto svih kardiotorakalnih operacija i gotovo 60 posto svih slu\u010dajeva op\u0107e kirurgije koji se izvode u odraslih starijih od 65 godina. Hospitalizacije u starijoj populaciji dovode do pada funkcionalnosti, delirija, institucionalizacije i smrti. U sinergiji s pretilo\u0161\u0107u, to dovodi do pove\u0107anja nuspojava i sve ja\u010deg pritiska na zdravstveni sustav.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pretilost i mentalno zdravlje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Lani objavljeno istra\u017eivanje sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sheffieldu pokazalo je da je prekomjerna tjelesna te\u017eina dodatno optere\u0107enje za zdravlje mozga te da mo\u017ee pogor\u0161ati Alzheimerovu bolest. Pionirska multimodalna <em>neuroimaging<\/em> studija otkrila je da pretilost mo\u017ee pridonijeti ranjivosti neuralnog tkiva, dok bi odr\u017eavanje zdrave te\u017eine kod blage demencije uzrokovane Alzheimerovom bole\u0161\u0107u moglo pomo\u0107i u o\u010duvanju strukture mozga. Ka\u017eimo i to da <em>neuroimaging<\/em> predstavlja skup tehnika za mjerenje i vizualizaciju aspekata \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati istra\u017eivanja objavljeni u <em>The Journal of Alzheimer&#8217;s Disease Reports<\/em>, tako\u0111er nagla\u0161avaju utjecaj prekomjerne tjelesne te\u017eine u srednjim \u017eivotnim dobima na zdravlje mozga u starijoj dobi.<\/p>\n\n\n\n<p>Voditeljica istra\u017eivanja profesorica Annalena Venneri s Instituta za neuroznanost Sveu\u010dili\u0161ta u Sheffieldu i Centra za biomedicinska istra\u017eivanja NIHR Sheffield, izjavila je: &#8220;Smatra se da vi\u0161e od 50 milijuna ljudi \u017eivi s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u. Unato\u010d desetlje\u0107ima revolucionarnih studija i ogromnoj globalnoj istra\u017eivanja jo\u0161 uvijek nemamo lijek za ovu okrutnu bolest. Prevencija igra tako va\u017enu ulogu u borbi protiv bolesti. Va\u017eno je naglasiti da ova studija ne pokazuje da pretilost uzrokuje Alzheimerovu bolest, ali ono \u0161to pokazuje jest da je prekomjerna tjelesna te\u017eina dodatno optere\u0107enje za zdravlje mozga i mo\u017ee pogor\u0161ati bolest.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ostalog, Venneri je rekla: &#8220;Bolesti koje uzrokuju demenciju kao \u0161to su Alzheimerova i vaskularna demencija vrebaju u pozadini dugi niz godina tako da je \u010dekanje do 60-ih godina za mr\u0161avljenje prekasno. O zdravlju mozga i prevenciji ovih bolesti moramo po\u010deti razmi\u0161ljati mnogo ranije. Edukacija djece i adolescenata o teretu koji prekomjerna tjelesna te\u017eina ima na multimorbiditete uklju\u010duju\u0107i neurodegenerativne bolesti je od vitalnog zna\u010daja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-43239\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/debljina.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Tumisu\/Pixabay <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Treba li onda pretilim starijim osobama savjetovati mr\u0161avljenje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Tema intervencije u mr\u0161avljenju kod starijih osoba ostaje kontroverzna, pi\u0161e u znanstvenoj publikaciji <em>Journal of Global Health Reports<\/em> internist Jason H. Malenfant. Prvo, postoje studije koje su pokazale da pove\u0107ana masno\u0107a mo\u017ee imati &#8220;za\u0161titni&#8221; u\u010dinak kod starijih osoba (&#8220;paradoks pretilosti&#8221;). Druga hipoteza proizlazi iz utjecaja kardiorespiratorne kondicije kod odraslih osoba s pretilo\u0161\u0107u na bolje ishode. Iako prisutnost pretilosti pove\u0107ava rizik od razvoja ovih kroni\u010dnih stanja, kad se jednom pojave, pacijenti s pretilo\u0161\u0107u imaju ve\u0107u stopu pre\u017eivljavanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki naga\u0111aju da je to djelomi\u010dno zbog prisutnosti ve\u0107ih zaliha tjelesne mase (a time i energije) kao i bolji ukupni nutritivni status. Na koncu, valja razlikovati nenamjerno i namjerno mr\u0161avljenje, budu\u0107i da je u ovoj populaciji nenamjerni gubitak te\u017eine \u010desto prete\u010da slabosti i smrti, no znanstvenici se spore i oko toga.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, neki medicinski izvori ka\u017eu da pretilost \u0161titi starije osobe od te\u0161kih i mogu\u0107e fatalnih lomova kostiju, budu\u0107i da prekomjerno masno tkivo amortizira udarce prilikom padova. Sve ranije navedeno govori da pretilost nije problem jednozna\u010dan problem kojega je lako rije\u0161iti u poznim godinama te da zdravu tjelesnu masu valja odr\u017eavati kroz cijeli \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bero\u0161: Izgubili smo previ\u0161e gra\u0111ana<\/h3>\n\n\n\n<p>Nakon objave poraznih podataka za Hrvatsku, a prema kojoj gotovo dvije tre\u0107ine na\u0161ih gra\u0111ana ima problem s debljinom, oglasio se i ministar zdravstva Vili Bero\u0161.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-36032\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/vili-beros.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Vili Bero\u0161 (screenshot: HRT)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Smirivanjem epidemije COVID-19 imamo priliku vratiti fokus na va\u017enost prevencije u o\u010duvanju zdravlja na\u0161ih gra\u0111ana pa tako i u aspektu prevladavaju\u0107e prekomjerne te\u017eine u na\u0161oj odrasloj populaciji. Na tom tragu, u Ministarstvu zdravstva smo osnovali Radnu skupinu koja \u0107e sveobuhvatnim, multisektorskim pristupom kontinuirano raditi na Akcijskom planu za prevenciju debljine te dodatno doprinijeti osvje\u0161tavanju javnosti o va\u017enosti zdravih navika za spre\u010davanje kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i ostalih kroni\u010dnih bolesti koje su vode\u0107i uzrok smrtnosti na\u0161ih gra\u0111ana&#8221;, istaknuo je Bero\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovaj veliki javnozdravstveni problem prisutan je u svim dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije, no ipak najve\u0107i udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom zabilje\u017een je u Hrvatskoj i Malti \u0161to je podatak s kojim se ne \u017eelimo miriti. Previ\u0161e smo izgubili na\u0161ih gra\u0111ana uslijed kroni\u010dnih bolesti povezanih s debljinom koje su se, u kombinaciji s COVID-19, pokazale kobnima. Stoga smo odlu\u010dni, u zajedni\u010dkom djelovanju te udru\u017eivanju cjelokupnog <em>know-how-a<\/em>, prevencijom smanjiti rizik od debljine kod mla\u0111e populacije, a starije gra\u0111ane podsjetiti na zdrave navike koje i sam \u010desto gubim iz vida u stresnoj svakodnevici&#8221;, zaklju\u010duje ministar Bero\u0161 navode\u0107i da je debljina va\u017ean zdravstveni, a ne estetski problem te da kao dru\u0161tvo stvorimo pretpostavke za rano uo\u010davanje, prevenciju i lije\u010denje debljine, pritom imaju\u0107i na umu socioekonomsku podlogu u nastanku debljine, ra\u0161irenu stigmatizaciju debljine te potrebu za multisektorskim djelovanjem.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n\n\n\n<p><br><\/p>\n<div id=\"mojev-2691451107\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovaj veliki javnozdravstveni problem prisutan je u svim dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije, no ipak najve\u0107i udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom zabilje\u017een je u Hrvatskoj i Malti \u0161to je podatak s kojim se ne \u017eelimo miriti, ka\u017ee ministar zdravstva.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":30204,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2339,391,2113],"class_list":["post-62459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-pretilost","tag-vili-beros"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62459"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62459\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30204"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}