{"id":62621,"date":"2022-06-11T18:15:00","date_gmt":"2022-06-11T16:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62621"},"modified":"2022-09-04T18:17:52","modified_gmt":"2022-09-04T16:17:52","slug":"kardiovaskularne-bolesti-su-glavni-uzrok-smrti-starijih-osoba-kako-u-svijetu-tako-i-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/kardiovaskularne-bolesti-su-glavni-uzrok-smrti-starijih-osoba-kako-u-svijetu-tako-i-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti starijih osoba, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kardiovaskularne bolesti (KVB) su vode\u0107i uzrok smrti u svijetu. Jer 17,7 milijuna osoba godi\u0161nje umire njih. SZO tako procjenjuje da je 31 posto od svih smrti u svijetu uzrokovano ovim bolestima. Vi\u0161e od tri milijuna umrlih bilo je u dobi ni\u017eoj od 60 godina, \u0161to ujedno govori o tome da su kardiovaskularne bolesti <strong>glavni ubojica ljudi u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi<\/strong>. I stanje \u0107e postajati gore, ka\u017ee SZO koji prognozira da \u0107e do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godi\u0161nje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Europa<\/h3>\n\n\n\n<p>Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 4,3 milijuna smrti godi\u0161nje u Europi. Europski statisti\u010dki ured <strong>Eurostat<\/strong> lani je objavio podatke za 2018. godinu iz kojih se mogu i\u0161\u010ditati podaci smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti u komparativnom obliku \u2013 broj smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Prosjek za Europsku uniju iznosi 370.2 smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrh ove ljestvice zauzela je Bugarska sa 1075,9 smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Prate ju Rumunjska (872,4), Latvija (818,2), Litva (782,2) i Ma\u0111arska (738,7). <strong>Hrvatska je na lo\u0161em \u0161estom mjestu sa 609,4<\/strong> smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika. Slovenija je na 11. mjestu (403,7). Najmanje smrti od kardiovaskularnih bolesti na 100.000 stanovnika bilje\u017ee Danska (235,7), \u0160panjolska (227,7) te na 27. mjestu Francuska (196,1).<\/p><div id=\"mojev-2323176498\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kardiovaskularne bolesti uzrokuju 40 posto smrt u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku u 2020. godini zabilje\u017een je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrlo je 5.229 osoba vi\u0161e. Od ukupno 57.023 umrlih u 2020. godini 28.093 ili 49,3 posto odnosilo se na mu\u0161ke, a 28.930 ili 50,7 posto na \u017eenske osobe. Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osoba, \u0161to je standardizirana stopa od 563,7 smrti na 100.000 stanovnika. U usporedbi s podacima 2018. godinu, zamjetan je slabiji pad smrtnosti u ovom segmentu.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u svojoj analizi iz srpnja 2021. godine navodi da unutar Republike Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako kontinentalni dio RH ima uglavnom ve\u0107e stope smrtnosti od priobalnog dijela (uz izuzetak Grada Zagreba i Me\u0111imurske \u017eupanije, gdje su stope smrtnosti sli\u010dne onima u priobalnom dijelu zemlje).<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je po svom zemljopisnom polo\u017eaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne smrtnosti Hrvatska se svrstava me\u0111u zemlje srednje i isto\u010dne Europe koje imaju visoki rizik za KVB.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mogu li se sprije\u010diti kardiovaskularne bolesti?<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Poznato je da su one u velikoj mjeri preventabilne, odnosno mogu\u0107e ih je sprije\u010diti ili odgoditi njihov po\u010detak i nastanak komplikacija djeluju\u0107i na \u010dimbenike rizika va\u017ene za nastanak bolesti kao \u0161to su pu\u0161enje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kao i boljom kontrolom i lije\u010denjem povi\u0161enog krvnog tlaka, \u0161e\u0107era i masno\u0107a&#8221;, navodi HZJZ.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao dokaz za ovu tvrdnju HZJZ navodi da su zemlje koje su sustavno, kroz du\u017ee vremensko razdoblje provodile mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja i dokazale da je funkcionalne pote\u0161ko\u0107e i prijevremenu smrtnost od KVB mogu\u0107e smanjiti (Finska, Velika Britanija, SAD).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to pogoduje razvoju kardiovaskularnih bolesti?<\/h3>\n\n\n\n<p>U znanstvenim i medicinskim zapisima pronalazimo cijeli niz \u010dimbenika koji pospje\u0161uju razvoj kardiovaskularnih bolesti. No treba znati da se neki ljudi ra\u0111aju s predispozicijom za razvoj sr\u010dane udare i mo\u017edane udare. Ipak, kako tvrde u HZJZ-u, kod ve\u0107ine oboljelih od kardiovaskularnih bolesti do bolesti do\u0111e zbog kombinacije \u010dimbenika kao \u0161to su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pu\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to je ve\u0107i broj rizi\u010dnih \u010dimbenika kojima ste izlo\u017eeni, ve\u0107i je i rizik da \u0107ete razviti kardiovaskularnu bolest. Mnogi od rizi\u010dnih \u010dimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je su\u017eavanje i zadebljanje arterija, koja se razvija godinama bez da uzrokuje simptome. Mo\u017ee se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Pojavi li se u blizini srca, govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, a pojavi li se primjerice u nogama, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Su\u017eavanje i zadebljanje arterija doga\u0111a se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstancija na stijenkama krvnih \u017eila koje nazivamo plak. Puknu\u0107e plaka mo\u017ee dovesti do sr\u010danog ili mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n<p>Koliko je opasna ateroskleroza govori u svojem preglednom radu iz 2005. godine \u017deljko Reiner, prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu: &#8220;U vi\u0161e od 60 posto umrlih osoba starijih od 65 godina na obdukciji se na\u0111e ateroskleroza koronarnih arterija, \u0161to ukazuje na veliku u\u010destalost ovakvih promjena u starijoj \u017eivotnoj dobi. Me\u0111utim, \u010dinjenica da prosje\u010dno svega oko 25 posto osoba starijih od 65 godina ima simptome koronarne bolesti upu\u0107uje da u ovoj \u017eivotnoj dobi mnogi imaju asimptomatsku bolest. Treba tako\u0111er napomenuti kako mnogi stariji (\u010dak 25 posto starijih od 75 godina) imaju i perifernu vaskularnu bolest i jasno izra\u017eene simptome ateroskleroti\u010dnih su\u017eenja perifernih arterija, a zna se da su ove promjene u vrlo dobroj korelaciji s ateroskleroti\u010dnim promjenama koronarnih i karotidnih arterija.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, kardiovaskularne bolesti i njihove posljedice imaju velik utjecaj ne samo na preranu smrtnost, ve\u0107 i na kvalitetu \u017eivota starijih. Posljedice infarkta miokarda i mo\u017edanog udara \u2013 kongestivna bolest srca, angina pektoris, intermitentne klaudikacije, vaskularna demencija, promjene mre\u017eni\u010dnih \u017eila oka, zatajenje bubrega \u2013 sve ovo, osim na skra\u0107enje \u017eivota, itekako utje\u010de na kvalitetu \u017eivljenja starijih osoba, \u010dak i vi\u0161e nego onih mla\u0111e \u017eivotne dobi. Ova stanja bitno negativno utje\u010du na njihovu ionako smanjenu neovisnost u svakodnevnome \u017eivotu, kako fizi\u010dku tako i psihi\u010dku te na socijalizaciju istih.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Lije\u010denje visokog krvnog tlaka je va\u017eno i korisno<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako izbje\u0107i kardiovaskularnu bolest? Jednostavno, odricanjem od rizika koji dovode do njih i dr\u017eanjem pod kontrolom postoje\u0107ih stanja kao \u0161to je visoki tlak. Statistike koje smo ranije objavljivali pokazuju da je upravo hipertenzija jedna od naj\u010de\u0161\u0107e zanemarenih bolesti. Gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ni ne zna da ima povi\u0161eni krvni tlak, a pola onih koji znaju, ne poduzimaju ni\u0161ta, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju \u017eivotne navike. To zna\u010di da 75 posto populacije s povi\u0161enim krvnim tlakom na svjetskoj razini ima velik rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-740x444.jpg\" alt=\"Kako mjeriti tlak?\" class=\"wp-image-15986\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/tlakomjer-najbolji.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Rainer je o lijekovima za regulaciju tlaka napisao da je nekoliko velikih istra\u017eivanja isklju\u010divo na starijim bolesnicima pokazalo da oni imaju smisla. &#8220;Lije\u010denje hipertoni\u010dara starije \u017eivotne dobi smanjit \u0107e u ovoj skupini bolesnika rizik mo\u017edanog udara za \u010dak 47 posto, velike kardiovaskularne doga\u0111aje za 40posto, a ukupnu smrtnost za 43 posto. Ova su opa\u017eanja potvr\u0111ena i metaanalizama istra\u017eivanja lije\u010denja izolirane sistoli\u010dke hipertenzije u starijih, koje su potvrdile kako lije\u010denje antihipertenzivima ovih bolesnika zna\u010dajno smanjuje rizik mo\u017edanog udara, koronarnih zbivanja te kardiovaskularnu i op\u0107u smrtnost Pokazano je tako\u0111er da lije\u010denje antihipertenzivima smanjuje pojavu vaskularne demencije u starijih bolesnika, a ve\u0107 se otprije zna kako je arterijska hipertenzija va\u017ean \u010dimbenik rizika za vaskularnu demenciju.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>O ekonomskim efektima na zdravstveni sustav navodi se: &#8220;Ispitivanja su pokazala kako se i u starijih posti\u017ee bolja kvaliteta \u017eivljenja ja\u010dim sni\u017eavanjem arterijskoga tlaka pa tako, primjerice, sni\u017eavanje dijastoli\u010dkog tlaka na 70 mmHg ne nosi nikakav ve\u0107i rizik. \u0160to se pak tro\u0161kova ti\u010de, pokazano je da je lije\u010denje arterijske hipertenzije u starijoj \u017eivotnoj dobi \u010dak &#8216;isplativije&#8217; od lije\u010denja mla\u0111ih hipertoni\u010dara, odnosno da se uz podjednak utro\u0161ak sredstava posti\u017eu ve\u0107i zdravstveni probici.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prestanak pu\u0161enja zaustavlja napredak bolesti<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako ste se pitali ima li u starijim godinama smisla pretsti pu\u0161iti, odgovor je potvrdan. Jer prestanak pu\u0161enja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg o\u0161te\u0107enja krvnih \u017eila, a rizik od bolesti srca smanjuje se \u010dak na pola. Jer pu\u0161enje je bitan \u010dimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija \u0160tamper, poznato je da duhanski dim sadr\u017ei preko 4000 razli\u010ditih kemijskih sastojaka. Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povi\u0161enje krvnog tlaka, pove\u0107ava broj sr\u010danih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih \u017eila. Brojni sastojci duhanskog dima o\u0161te\u0107uju stijenke krvnih \u017eila. Pu\u0161enje je jedan od najutjecajnijih rizika pojave ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim \u017eilama. Pu\u0161a\u010di su \u010detiri puta izlo\u017eeniji sr\u010danom udaru od nepu\u0161a\u010da. Prevalencija svakodnevnih pu\u0161a\u010da zabilje\u017eena je kod 34 posto mu\u0161karaca i vi\u0161e od 20 posto \u017eena (Prvi hrvatski zdravstveni projekt 1995-1997: u dobi od 18 do 65 godina 32 posto mu\u0161karaca i 4 posto \u017eena; Hrvatska zdravstvena anketa 2003: u dobi iznad 18 godina 46 posto mu\u0161karaca i 43 posto \u017eena).<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-3277888567\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako ste se pitali ima li u starijim godinama smisla pretsti pu\u0161iti, odgovor je potvrdan. Jer prestanak pu\u0161enja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg o\u0161te\u0107enja krvnih \u017eila, a rizik od bolesti srca smanjuje se \u010dak na pola. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":31140,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[32,2339,63,1018,870],"class_list":["post-62621","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-kardiovaskularne-bolesti","tag-novo-vrijeme","tag-pusenje","tag-smrtnost","tag-visoki-tlak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62621"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62621\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}