{"id":62648,"date":"2022-09-06T18:12:48","date_gmt":"2022-09-06T16:12:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62648"},"modified":"2022-09-06T18:14:04","modified_gmt":"2022-09-06T16:14:04","slug":"prije-tocno-500-godina-oplovljena-je-zemlja-ali-neki-i-danas-ne-vjeruju-da-je-okrugla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/09\/prije-tocno-500-godina-oplovljena-je-zemlja-ali-neki-i-danas-ne-vjeruju-da-je-okrugla\/","title":{"rendered":"Prije to\u010dno 500 godina oplovljena je Zemlja, ali neki i danas ne vjeruju da je okrugla"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije 500 godina je okon\u010dano prvo oplovljavanje oko svijeta koje je donijelo dokaz da je zemlja okrugla. Za neke je ovaj doga\u0111aj va\u017eniji od slijetanja na Mjesec. No neki i dan danas misle da je zemlja ravna, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/500-godina-magellana-i-spoznaje-da-je-zemlja-okrugla\/a-63025669\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>I &nbsp;500 godina nakon \u0161to su se posljednji ostaci ekspedicije Ferdinanda Magellana vratili&nbsp;u \u0160panjolsku i donijeli dokaz da je zemlja okrugla, samo u Brazilu preko 11 milijuna stanovnika vjeruje da je zemlja ravna plo\u010da. To barem proizlazi iz aktualnog ispitivanja instituta Datafolha.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Ravnozemlja\u0161i&#8221; ne vjeruju Magellanu<\/h3>\n\n\n\n<p>Nekoliko dana nakon \u0161to se obilje\u017eava 500 godina od kraja ekspedicije koja je dokazala da je zemlja okrugla, na \u0161panjolskom otoku Menorca se odr\u017eava kongres \u0161panjolskih &#8220;ravnozemlja\u0161a&#8221;. Zanimanje za ovaj kongres je toliko da su organizatori bili prisiljeni potra\u017eiti ve\u0107u dvoranu, ka\u017ee organizatorica ovog okupljanja <strong>Maria Llompart<\/strong>.<\/p><div id=\"mojev-365648713\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Llompart i njezini istomi\u0161ljenici \u0107e vjerojatno ignorirati dr\u017eavne sve\u010danosti u utorak 6. rujna kada \u0107e \u0161panjolski kralj Felipe VI. obilje\u017eiti 500 godina od povratka broda &#8220;Victoria&#8221;, jedinog od pet brodova koji se nakon trogodi\u0161nje Odiseje vratio u polaznu luku Sanlucar de Barrameda u Andaluziji. Ve\u0107ina od 239 mornara koji su 1519. krenuli prema Indiji u potrazi za za\u010dinima, nisu se vratili \u017eivi. Me\u0111u njima je bio i vo\u0111a ekspedicije <strong>Fernando Magellan<\/strong> (Fern\u00e3o de Magalh\u00e3es), Portugalac koji je plovio pod \u0161panjolskom zastavom i po kojem je nazvan i prolaz na krajnjem jugu ameri\u010dkoga kontinenta koji vodi iz Atlantskog u Tihi ocean.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Do otkri\u0107a zbog papra i cimeta<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovo putovanje je povijesno gledano va\u017enije od stupanja \u010dovjeka na Mjesec. To otkri\u0107e je tada prakti\u010dno promijenilo sve&#8221;, uvjeren je \u0161panjolski viceadmiral <strong>Horcada Rubio<\/strong> iz odbora za proslavu &#8220;Pet stolje\u0107a&#8221;, kako se u \u0160panjolskoj naziva obljetnica obilaska planeta Zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dnog je mi\u0161ljenja i Magellanov zemljak i predsjednik portugalskog parlamenta <strong>Augusto Santos Silva<\/strong> koji je prvo oplovljavanje svijeta nazvao &#8220;prvom globalnom akcijom&#8221;. Portugalska kruna me\u0111utim tada nije bila zainteresirana za Magellanovu ekspediciju prema zapadu jer je ve\u0107 isto\u010dnom rutom prema Indiji (koju je otkrio portugalski moreplovac Vasco de Gama) etablirala unosnu trgovinu za\u010dinima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Magellan ostavio kosti na Filipinima<\/h3>\n\n\n\n<p>Po Magellanu su nazvani pingvini, prolazi, sazvije\u017e\u0111a, teleskopi, ali on sam nije pre\u017eivio put oko svijeta. Magellan je 1521. poginuo u borbi s domorocima na Filipinima. Prema predaji, njega je otrovnom strelicom osobno ubio poglavica Lapu-Lapu kojeg na Filipinima danas slave kao nacionalnog heroja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tko \u017eeli, kopiju broda &#8220;Victoria&#8221; mo\u017ee obi\u0107i u luci Sanlucar. Povodom obljetnice je \u010dak i Netflix producirao jednu seriju o &#8220;Ekspediciji koja je promijenila svijet&#8221;. Jedno je gotovo sigurno: Llompart i njezina ravnozemlja\u0161ka ekipa sigurno ne\u0107e tro\u0161iti vrijeme gledaju\u0107i ovu seriju.<\/p>\n<div id=\"mojev-2683067628\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Magellan je 1521. poginuo u borbi s domorocima na Filipinima. Prema predaji, njega je otrovnom strelicom osobno ubio poglavica Lapu-Lapu kojeg na Filipinima danas slave kao nacionalnog heroja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":62650,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3281,1156,215],"class_list":["post-62648","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-magellan","tag-povijest","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62648"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62648\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}