{"id":62660,"date":"2022-06-06T23:06:00","date_gmt":"2022-06-06T21:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62660"},"modified":"2022-09-06T23:08:09","modified_gmt":"2022-09-06T21:08:09","slug":"druzenja-s-prijateljima-i-obitelji-gode-zdravlju-u-starosti-kakvo-je-stanje-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/druzenja-s-prijateljima-i-obitelji-gode-zdravlju-u-starosti-kakvo-je-stanje-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Dru\u017eenja s prijateljima i obitelji gode zdravlju u starosti. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?"},"content":{"rendered":"\n

Obitelj i prijatelji mre\u017ea su podr\u0161ke koju, uglavnom, svi trebamo kroz \u017eivot. Ove dvije zajednice, koje se \u010desto isprepli\u0107u i mijenjaju tijekom \u017eivota, postaju posebno va\u017ene u starosti. 2015. godine Sjedinjene Dr\u017eave provele su Anketu o starenju u SAD-u koja je u kona\u010dnici pokazala da su ove veze i odnosi ispitanicima bili va\u017eniji od novca i imutka.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, zna\u010daj obitelji je dublji od preferencija starijih osoba. Postoji jaka korelacija izme\u0111u zdravlja osobe i snage njenih obiteljskih odnosa. Pokazalo se da stariji koji su tje\u0161nje povezani s \u010dlanovima obitelji mogu o\u010dekivati du\u017ei \u017eivot. \u010cak i onima s kognitivnim o\u0161te\u0107enjem, prisutnost obitelji produljuje \u017eivot i pobolj\u0161ava kvalitetu preostalih godina.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, kod starijih osoba koje njeguju vezu s obitelji utvr\u0111en je i ja\u010di imunolo\u0161ki sustav. Starije osobe u dru\u0161tvu \u010desto imaju ja\u010di imunolo\u0161ki sustav, \u0161to je posebno va\u017eno za njihovu dobnu skupinu. Tu je i bolje mentalno zdravlje. Jer interakcija s obitelji i svijest da se netko o njima brine smanjuje osje\u0107aje depresije. Posljedi\u010dno, tu su i zdraviji mozgovi. Ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e oni koji su izjavili da su sretni i uklju\u010deni u dru\u0161tvene aktivnosti imati bolje pa\u0107enje i bolje funkcije razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n

Prijateljstvo u starosti postaje vrijednije<\/h3>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanjima “Povezanosti me\u0111u relacijskim vrijednostima, podr\u0161kom, zdravljem i dobrobiti tijekom cijelog \u017eivotnog vijeka odrasle osobe” koje je 2017. godine objavio William Chopi<\/strong>k, profesor osobne i dru\u0161tvene psihologije sa Sveu\u010dili\u0161tu u Michiganu, kako starimo, na\u0161i prijatelji po\u010dinju imati ve\u0107i utjecaj na na\u0161e zdravlje i dobrobit, \u010dak i vi\u0161e od obitelji.<\/p>\n\n\n\n

U studiji na 271.053 odrasle osobe, vrednovanje prijateljstva bilo je povezano s boljim funkcioniranjem, osobito me\u0111u starijim odraslim osobama, dok je vrednovanje obiteljskih odnosa “imalo stati\u010dni utjecaj na zdravlje i dobrobit tijekom cijelog \u017eivotnog vijeka”.<\/p>\n\n\n\n

“Kako starimo, odbacujemo neka prijateljstva koja su povr\u0161nija i nalik na poznanstva” i ostajemo “s onima koja su dublja i \u010dine nas sretnima\u201c, tvrdi profesor. Chopik tvrdi da se utjecaj prijateljstva na fizi\u010dko i mentalno zdravlje \u010desto zanemaruje kada se istra\u017euju stariji ljudi, jer se obiteljski odnosi \u010desto smatraju va\u017enijima za ovu dobnu skupinu. Ali \u010dlanovi obitelji obi\u010dno postaju njegovatelji starijih osoba, a ta uloga mo\u017ee stvoriti osje\u0107aj obveze. Iako su odnosi jo\u0161 vitalni, ka\u017ee Chopik, oni mo\u017eda ne pru\u017eaju toliko radosti u \u017eivotu starije osobe kao dugogodi\u0161nji prijatelji.<\/p>\n\n\n\n

I neka druga istra\u017eivanja pokazuju da \u0107e umirovljenici koji su zaposleni, oni koji odr\u017eavaju odnose i druge dru\u0161tvene interakcije,  vjerojatnije biti sretniji i zadovoljni \u017eivotom. Promjene u obiteljskim strukturama zna\u010de sve ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e starije osobe \u017eivjeti same i\/ili na znatnoj udaljenosti od svoje obitelji. Kao takvi, kontakti s drugim ljudima i \u0161irom zajednicom postaju sve va\u017eniji za dobrobit starijih osoba. Kakvi su ti kontakti u Hrvatskoj i Europskoj uniji, istra\u017eio je Eurostat 2105. godine, iste godine kada je provedeno spomenuto veliko ameri\u010dko istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n

\u017dene vi\u0161e cijene kontakt s obitelji<\/h3>\n\n\n\n

\u017dene su sklonije redovnom svakodnevnom kontaktu s obitelji i rodbinom nego mu\u0161karci. U 2015. godini 29,2 posto starijih \u017eena (u dobi od 65 do 74 godine) u EU-27 imalo je svakodnevni kontakt s obitelji i rodbinom. Odgovaraju\u0107i udio za starije mu\u0161karce bio je ni\u017ei – 20,7 posto. Udio starijih osoba u EU-27 koji su imali svakodnevni kontakt sa svojom obitelji i rodbinom bio je uglavnom sli\u010dan prosjeku za cjelokupno odraslo stanovni\u0161tvo (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e, oba spola zajedno).<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno je relativno visok udio starijih osoba u dobi od 75 i vi\u0161e godina bio bez ikakvog kontakta s obitelji i rodbinom. Za osobe iz ove dobne skupine je vjerojatnije (od prosjeka za cijelu populaciju) da nisu imale nikakav kontakt s obitelji i ro\u0111acima tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije Eurostatova istra\u017eivanja. Pro tome su mu\u0161karci prednja\u010dili u neimanju. Naime, 6,6 posto starijih mu\u0161karaca i 6,0 posto starijih \u017eena u EU-27 izjavilo je da nisu imali kontakta s obitelji i rodbinom tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istra\u017eivanju. Udio starijih \u017eena koje nisu imale kontakta s obitelji i rodbinom bio je 2,7 puta ve\u0107i od prosjeka svih odraslih \u017eena, dok je kod starijih mu\u0161karaca bio 2,0 puta ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eavaju li hrvatski umirovljenici kontakte s prijateljima i obitelji?<\/h3>\n\n\n\n

Prema podacima Eurostata, 19 posto hrvatskih gra\u0111ana starijih 65 i vi\u0161e godina svakodnevno je kontaktiralo s obitelji i ro\u0111acima. 38.9 posto ih je to radilo na tjednoj razini, a 10,5 posto na mjese\u010dnoj. Istovremeno je 22.3 posto ispitanika iz ove dobne skupine kontaktiralo s obitelji i ro\u0111acima nekoliko puta mjese\u010dno, a 4,8 posto ih nije bilo u kontaktu \u010dak godinu dana. 4,5 posto ispitanika odgovorilo je da kontaktiraju s obitelji i prijateljima barem jednom godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se prijatelja ti\u010de, hrvatski gra\u0111ani stari 65 i vi\u0161e godina, u 12,7 posto slu\u010dajeva svakodnevno kontaktiraju s prijateljima, a njih 38,1 posto \u010dini to na tjednoj bazi. \u010cak 8.7 posto ispitanika prijatelje nije kontaktiralo u proteklih 12 mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

Susreti u\u017eivo<\/h3>\n\n\n\n

Ipak, valja razlikovati kontakte od stvarnih susreta, u\u017eivo. Europsko istra\u017eivanje je pokazalo da su se starije osobe (u dobi od 75 godina ili vi\u0161e) vi\u0161e okupljale s obitelji ili rodbinom svaki dan nego \u0161to je to tipi\u010dno za odraslu populaciju (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) u cjelini. U 2015. dnevni kontakti zabilje\u017eeni su za vi\u0161e od jedne petine (21,4 \u00a0posto) starijih osoba u EU-27, u usporedbi s prosjekom od 16,8 posto za cijelu odraslu populaciju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: leah hetteberg\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Udio starijih osoba (u dobi od 75 godina ili vi\u0161e) koje se svakodnevno dru\u017ee s obitelji ili rodbinom obi\u010dno je ve\u0107i u ju\u017enim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. To je bilo u skladu s op\u0107im obrascima uo\u010denim za ukupnu populaciju (budu\u0107i da je ve\u0107i udio ljudi u ju\u017enoj Europi sklon dru\u017eenju), pri \u010demu Cipar (60,5  posto) i Gr\u010dka (43,8  posto) bilje\u017ee najvi\u0161e udjele starijih osoba u dobi od 75 godina ili vi\u0161e, a koji se susre\u0107u s obitelji i rodbinom svakodnevno.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tome, postojalo je pet dr\u017eava \u010dlanica u kojima je udio starijih ljudi koji se svakodnevno dru\u017ee s obitelji ili rodbinom bio ni\u017ei od prosjeka zabilje\u017eenog za cijelu populaciju: taj je obrazac primije\u0107en u Slova\u010dkoj, Njema\u010dkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i posebice Rumunjskoj (18,8  posto za starije osobe u dobi od 75 godina ili vi\u0161e u usporedbi s prosjekom od 25,3 posto za sve odrasle osobe).<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Koliko se umirovljeni Hrvati vi\u0111aju s obitelji i prijateljima?<\/h3>\n\n\n\n

\u0160to se vi\u0111anja u\u017eivo ti\u010de, hrvatski gra\u0111ani stari 65 i vi\u0161e godina obitelj i rodbinu vi\u0111aju svakodnevno u 26,2 posto slu\u010dajeva, a 26,6 posto ih to \u010dini na tjednoj bazi. 12.9 posto ispitanika ima susret s rodbinom i obitelji barem jednom godi\u0161nje, dok 3 posto njih nije vidjelo obitelj ni rodbinu najmanje 12 mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o vi\u0111anju prijatelja, 21,3 posto hrvatskih ispitanika susre\u0107e se s njima svakodnevno, a 30, 3 posto tjedno. Mjese\u010dne prijateljske susrete prijavilo je 10, 6 posto ispitanika. \u010cak 6 posto ispitanika prijatelje nije vidjelo najmanje godinu dana.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

U mirovini se opet okre\u0107emo prijateljima<\/h3>\n\n\n\n

U 2015. oko 15,5 posto odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) svakodnevno se dru\u017eilo s prijateljima. Kako ljudi stare, njihov se krug prijatelja smanjuje, dok poslovne i obiteljske obveze \u010desto ote\u017eavaju dru\u017eenje. Udio stanovni\u0161tva EU-27 u dobi od 50 do 64 godine koji se svaki dan dru\u017eio s prijateljima bio je 9,9 posti. Umirovljenici obi\u010dno imaju vi\u0161e slobodnog vremena nego ljudi na kraju svoje radne karijere i to bi mogao biti jedan od razloga za\u0161to se ve\u0107i udio starijih ljudi (nego ljudi u dobi od 50 do 64 godine) svakodnevno dru\u017eio s prijateljima \u2014 11,3  me\u0111u onima u dobi od 65-74 godine i 11,0  posto me\u0111u onima u dobi od 75 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, velik dio ih \u017eivi u izolaciji<\/h3>\n\n\n\n

U 2015. godini gotovo jedna desetina (9,3 \u00a0posto) starijih osoba u dobi od 75 godina ili vi\u0161e u EU-27 nije se uspjela okupiti s prijateljima tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istra\u017eivanju; taj je udio bio ne\u0161to vi\u0161e od tri puta ve\u0107i od prosjeka za cjelokupno odraslo stanovni\u0161tvo (2,9 \u00a0posto). Dok su ju\u017ene dr\u017eave \u010dlanice EU-a zabilje\u017eile neke od najve\u0107ih udjela starijih osoba u dobi od 75 godina ili vi\u0161e koje se svakodnevno dru\u017ee s prijateljima, one su tako\u0111er zabilje\u017eile neke od najve\u0107ih udjela starijih osoba koje se nisu okupljale s prijateljima tijekom 12 mjesecima koji su prethodili istra\u017eivanju \u2014 na primjer, na Malti (32,2 posto), Italiji (17,4 \u00a0posto) ili \u0160panjolskoj (14,9 posto). Naime, dok su stariji ljudi u tim zemljama \u010desto imali vi\u0161u razinu kontakta i potencijalne podr\u0161ke obitelji, postojala je i zna\u010dajna skupina starijeg stanovni\u0161tva koja je imala malo dru\u0161tvenih kontakata izvan kruga svoje obitelji.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obiteljske i prijateljske veze razlikuju se po obavezama koje same po sebi nose, no \u010dini se ih ni\u0161ta ne mo\u017ee zamijeniti. U Hrvatskoj se, utvrdio je Eurostat, osobe tre\u0107e \u017eivotne dobi manje dru\u017ee s obitelji na svakodnevnoj bazi, a u usporedbi s prosjekom Europske unije. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":30843,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2339,198,3282],"class_list":["post-62660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-obitelj","tag-prijatelji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62660"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62660\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}