{"id":62684,"date":"2022-08-10T22:54:00","date_gmt":"2022-08-10T20:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62684"},"modified":"2022-09-07T23:01:51","modified_gmt":"2022-09-07T21:01:51","slug":"mreza-podrske-gotovo-sedam-posto-starijih-gradana-hrvatske-nema-od-koga-zatraziti-pomoc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/mreza-podrske-gotovo-sedam-posto-starijih-gradana-hrvatske-nema-od-koga-zatraziti-pomoc\/","title":{"rendered":"Mre\u017ea podr\u0161ke: Gotovo sedam posto starijih gra\u0111ana Hrvatske nema od koga zatra\u017eiti pomo\u0107"},"content":{"rendered":"\n<p>Strukture obitelji i ku\u0107anstava u EU-u se mijenjaju, nisu vi\u0161e fiksno zadane i trend je da sve ve\u0107i broj starijih ljudi \u017eivi sam. To pak zna\u010di da \u0107e zajednica morati preuzeti neke funkcije koje je u desetlje\u0107ima iza nas imala obitelj te \u0107e morati osigurati starijima podr\u0161ku u jeseni njihova \u017eivota. Prema dostupnim podacima, gotovo jedna desetina starijih osoba u dobi od 75 ili vi\u0161e godina nema niti jednu osobu kojoj bi se mogla povjeriti i razgovarati o osobnim stvarima.<\/p>\n\n\n\n<p>Zadnje istra\u017eivanje koje je na tu temu proveo Eurostat, europski statisti\u010dki ured, datira u 2015. godinu, s najavom da \u0107e nove podatke objaviti u studenom 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U 2015. udio odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) bez ikog s kim bi razgovarao o osobnim stvarima bio je 6,2 &nbsp;posto. Taj je udio rastao ovisno o dobi: 8,2 posto starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) nije bilo s kim razgovarati o osobnim stvarima, kao i 9,6 posto onih u dobi od 75 ili vi\u0161e godina.<\/p><div id=\"mojev-4263750495\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Sli\u010dan obrazac primije\u0107en je u velikoj ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU-a. Starije osobe (u dobi od 75 godina ili vi\u0161e) op\u0107enito su najvjerojatnije bile bez ikoga s kim bi razgovarale o osobnim problemima. U 2015. bile su tri iznimke \u2014 Njema\u010dka, Irska i Italija. Udio starijih osoba u dobi od 75 ili vi\u0161e godina bez ikog s kim bi razgovarali o osobnim stvarima bio je relativno visok u Nizozemskoj (14,0 posto), Italiji (14,2 posto) i posebno u Francuskoj (20,6 posto) \u2014 iako te brojke zapravo odra\u017eavaju visoke ukupne udjele za cjelokupno odraslo stanovni\u0161tvo u te tri dr\u017eave \u010dlanice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mu\u0161karci imaju manju podr\u0161ku<\/h3>\n\n\n\n<p>Ra\u0161\u010dlanimo li te podatke po rodnom klju\u010du, dolazimo do zanimljivih podataka. U EU-27 u cjelini, stariji mu\u0161karci (u dobi od 65 do 74 godine i 75 ili vi\u0161e godina) vjerojatnije (od \u017eena u istim dobnim skupinama) ne\u0107e imati nikoga s kime bi mogli razgovarati o osobnim stvarima.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161i udjeli mu\u0161karaca u obje dobne skupine zabilje\u017eeni su u 14 dr\u017eava \u010dlanica EU-a. U Estoniji je primije\u0107en ve\u0107i udio za mu\u0161karce nego za \u017eene u dobnoj skupini koja obuhva\u0107a starije osobe u dobi od 75 ili vi\u0161e godina, dok su za starije osobe u dobi od 65 do 74 godine udjeli bili isti za oba spola. Sli\u010dna je situacija uo\u010dena u Portugalu, ali sa sli\u010dnim udjelima za stariju dobnu skupinu i vi\u0161im udjelima za mu\u0161karce me\u0111u starijim osobama u dobi od 65 do 74 godine. Drugdje, udio starijih \u017eena koje nemaju nikoga s kim bi mogle razgovarati o osobnim stvarima bio je ve\u0107i od udjela starijih mu\u0161karaca u barem jednoj od dvije dobne skupine:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>u Njema\u010dkoj, Poljskoj i Slova\u010dkoj udio \u017eena bio je ve\u0107i me\u0111u osobama u dobi od 65 do 74 godine;<\/li><li>u Gr\u010dkoj, Hrvatskoj, Litvi i Malti udio \u017eena bio je ve\u0107i me\u0111u osobama u dobi od 75 godina ili vi\u0161e;<\/li><li>u Bugarskoj, \u010ce\u0161koj, Ma\u0111arskoj i Rumunjskoj, udio \u017eena bio je ve\u0107i u obje dobne skupine koje obuhva\u0107aju starije osobe.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tra\u017eenje pomo\u0107i<\/h3>\n\n\n\n<p>U 2015. udio odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) koja nije imala nikoga od koga bi zatra\u017eila pomo\u0107 iznosio je 5,8 &nbsp;posto. Ova mjera izolacije skromno je porasla kako je populacija progresivno starjela do vrhunca od 7,4 posto za osobe u dobi od 65 do 74 godine, dok je ne\u0161to ni\u017ei udio (7,2 posto) starijih osoba u dobi od 75 godina ili vi\u0161e bio bez ikoga za koga bi mogao tra\u017eiti pomo\u0107. Najve\u0107i udio starijih osoba u dobi od 75 i vi\u0161e godina bez ikoga za pomo\u0107 zabilje\u017een je u Italiji (15,2 posto), Luksemburgu (15,8 posto) i Nizozemskoj (21,6 posto).<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ka\u017eu podaci za Hrvatsku?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema Eurostatovim podacima za 2015. godinu, 94,5 posto hrvatskih gra\u0111ana izjasnilo se da imaju od koga zatra\u017eiti pomo\u0107 u slu\u010daju nevolje. Kada se radi o osobama starijim od 65 godina, taj postotak je tek ne\u0161to manji \u2013 93,2. Pri tome su se hrvatski stariji mu\u0161karci osje\u0107ali bespomo\u0107nije od \u017eena. Naime, 92,5 posto mu\u0161karaca u ovoj dobnoj skupini ka\u017ee da ima od koga zatra\u017eiti pomo\u0107, dok je 93,8 posto \u017eena izjavilo isto.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mu\u0161karcima nema tko pomo\u0107i<\/h3>\n\n\n\n<p>U EU-27 u cjelini vjerojatnije je da stariji mu\u0161karci (u dobi od 65 do 74 godine i 75 ili vi\u0161e godina) (od \u017eena u istim dobnim skupinama) ne\u0107e imati koga zatra\u017eiti pomo\u0107. Vi\u0161i udjeli mu\u0161karaca u obje dobne skupine zabilje\u017eeni su u 22 dr\u017eave \u010dlanice EU-a. U Estoniji i na Malti udio \u017eena koje nemaju nikoga za pomo\u0107 ve\u0107i je od udjela mu\u0161karaca me\u0111u osobama u dobi od 65 do 74 godine. U Nizozemskoj, Rumunjskoj i \u0160vedskoj udio \u017eena bio je ve\u0107i (od udjela mu\u0161karaca) u obje dobne skupine koje obuhva\u0107aju starije osobe.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 2015. Nizozemska je bila jedina dr\u017eava \u010dlanica EU-a u kojoj je udio starijih osoba u dobi od 75 ili vi\u0161e godina bez ikoga za pomo\u0107 prema\u0161io prosjek za sve odrasle osobe za najmanje 10 postotnih bodova. Nasuprot tome, bilo je sedam dr\u017eava \u010dlanica EU-a u kojima je udio starijih osoba u dobi od 75 godina ili vi\u0161e bez ikoga za pomo\u0107 bio ni\u017ei od prosjeka za cjelokupno odraslo stanovni\u0161tvo: \u0160panjolska, Malta, Cipar, Slova\u010dka, Portugal, Irska i Njema\u010dka .<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u017dene u dobi izme\u0111u 55 i 64 godine naj\u010de\u0161\u0107e su pru\u017eale neformalnu ku\u0107nu njegu<\/h3>\n\n\n\n<p>Me\u0111ugeneracijsku solidarnost mo\u017eemo definirati kao dru\u0161tvenu koheziju me\u0111u razli\u010ditim dobnim skupinama koje povezuje uzajamno prihva\u0107eno razumijevanje pojmova kao \u0161to su pravednost i reciprocitet. Pru\u017eanje neformalne ku\u0107ne skrbi dobar je primjer, jer skrb, transferi i dru\u0161tveni kapital mogu te\u0107i od starijih prema mla\u0111ima ili obrnuto, definira Eurostat.<\/p>\n\n\n\n<p>Oni pojedinci koji odlu\u010de pru\u017eati neformalne usluge ku\u0107ne njege vjerojatno \u0107e iskusiti utjecaj na svoj radni \u017eivot, kao i na svoju financijsku sigurnost i op\u0107enito na svoju dobrobit (nepla\u0107eni njegovatelji mogu se osje\u0107ati usamljeno ili dru\u0161tveno izolirano kao rezultat svojih obaveza skrbi).<\/p>\n\n\n\n<p>Prema statistikama \u0107e \u017eene op\u0107enito, vjerojatnije nego mu\u0161karci, pru\u017eati neformalne usluge ku\u0107ne njege. U 2016. godini teret pru\u017eanja ovih usluga naj\u010de\u0161\u0107e su preuzele \u017eene u dobi od 55 do 64 godine, budu\u0107i da je vi\u0161e od jedne desetine \u017eena u ovoj dobnoj skupini pru\u017ealo neformalne usluge ku\u0107ne njege u svom i tu\u0111em ku\u0107anstvu, 5,5 posto pru\u017ea takve usluge u svom ku\u0107anstvu, a 0,7 posto pru\u017ea takve usluge u drugom ku\u0107anstvu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-62691\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/zena-selo.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto:  Dmitry Vechorko\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Zanimljivo, mu\u0161karci \u0161to su bili stariji, \u010de\u0161\u0107e su njegovali nekoga u svom ku\u0107anstvu. Vrhunac ove pojave bilje\u017ei se u dobi od 75 i vi\u0161e godina. Za \u017eene vrijedi obrnuto. U najstarijoj dobnoj skupini (obuhva\u0107a osobe od 75 i vi\u0161e godina) taj je udio ve\u0107i za mu\u0161karce (5,9 posto) nego za \u017eene (4,9 posto), dok je u dvije mla\u0111e dobne skupine obrnuto.<\/p>\n\n\n\n<p>Rastave li se Eurostatovi podaci po rodnom klju\u010du u skupini od 65 do 74 godine, 4,1 posto mu\u0161karaca pru\u017ealo je njegu unutar svog ku\u0107anstva, dok je za \u017eene taj postotak iznosio 5,2. U gotovo svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, udio zabilje\u017een za starije mu\u0161karce bio je ni\u017ei od udjela zabilje\u017een za starije \u017eene. Dr\u017eave u kojima je situacija bila obrnuta su Malta, \u0160vedska, Litva, Ma\u0111arska i Danska. Udjeli su tako\u0111er bili ve\u0107i za mu\u0161karce nego za \u017eene u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norve\u0161koj. Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama, najve\u0107i udjeli zabilje\u017eeni su u \u0160panjolskoj: 10,1 posto starijih mu\u0161karaca u dobi od 65 do 74 godine pru\u017ealo je neformalne usluge ku\u0107ne njege nekome u istom ku\u0107anstvu kao i 12,4 posto \u017eena u istoj dobnoj skupini. Najni\u017ei udjeli ljudi u dobi od 65 do 74 godine koji pru\u017eaju usluge ku\u0107ne njege nekome u istom ku\u0107anstvu zabilje\u017eeni su u Rumunjskoj za mu\u0161karce (0,8 posto) i \u0160vedskoj za \u017eene (1,1 posto).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Neke dr\u017eave pla\u0107aju mla\u0111ima koji brinu o starijem \u010dlanu obitelji<\/h3>\n\n\n\n<p>Diljem dr\u017eava \u010dlanica EU usluge neformalne skrbi sve se vi\u0161e prepoznaju kao dio sustava dugotrajne skrbi, a ne kao ne\u0161to \u0161to se odvija u izolaciji obiteljskih domova. Neki reformski projekti pokrenuli su i gotovinska pla\u0107anja neformalnim njegovateljima. Rije\u010d je o nagradi za va\u017ean rad koji omogu\u0107uje starijim osobama da ostanu kod ku\u0107e umjesto da budu institucionalizirani.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koliko se skrbi pru\u017ea u obitelji?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema Eurostatovim podacima za 2016. godinu, oko 2,3 posto odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) pru\u017ealo je najmanje 20 sati neformalne usluge ku\u0107ne njege tjedno Ovaj teret pru\u017eanja neformalnih usluga ku\u0107ne njege bio je osobito o\u010dit kod starijih osoba (od 55 godina navi\u0161e). <\/p>\n\n\n\n<p>3,6 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine pru\u017ealo je najmanje 20 sati skrbi tjedno, s tim da je taj udio ne\u0161to manji me\u0111u osobama u dobi od 65 do 74 godine (3,5 posto) i onima u dobi od 75 godina ili vi\u0161e (3,4 posto). Ovaj obrazac \u2014 ne\u0161to ve\u0107i udio ljudi u dobi od 55 do 64 godine (od onih u dobi od 65 do 74 godine ili 75 ili vi\u0161e godina) koji pru\u017eaju najmanje 20 sati neformalne usluge ku\u0107ne njege \u2014 ponovio se u pribli\u017eno polovici (13) \u010dlanica EU-a dr\u017eava. \u0160panjolska je zabilje\u017eila najve\u0107e udjele ljudi koji pru\u017eaju najmanje 20 sati neformalne usluge ku\u0107ne njege, a najve\u0107i udio zabilje\u017een je kod osoba u dobi od 75 i vi\u0161e godina (9,8 posto).<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1480979695\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako Hrvatska te\u017ei skandinavskom modelu prema kojem starijim osobama treba omogu\u0107iti \u017eivot u domovima za stare i nemo\u0107ne, u Europi postoji i trend deinstitucionalizacije. Neke dr\u017eave pla\u0107aju mla\u0111im \u010dlanovima obitelji da brinu o starijima, jer se pokazalo da je boravak u vlastitom domu u obiteljskom okru\u017eenju \u2013 blagotvoran. Ipak, iz istra\u017eivanja koje je objedinio Eurostat, proizlazi da velik dio europskih gra\u0111ana tre\u0107e \u017eivotne dobi nema s kime porazgovarati o svojim problemima, a ne treba zanemariti ni manji dio njih koji nema koga nazvati u nevolji. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62690,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[574,3283,2339,1868],"class_list":["post-62684","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europska-unija","tag-mreza-podrske","tag-novo-vrijeme","tag-skrb-za-starije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62684"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62684\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}