{"id":62806,"date":"2022-08-07T11:46:00","date_gmt":"2022-08-07T09:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62806"},"modified":"2022-09-08T23:50:13","modified_gmt":"2022-09-08T21:50:13","slug":"stariji-hrvati-prednjace-po-nezadovoljstvu-zivotom-na-suprotnoj-strani-su-irci-i-danci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/stariji-hrvati-prednjace-po-nezadovoljstvu-zivotom-na-suprotnoj-strani-su-irci-i-danci\/","title":{"rendered":"Stariji Hrvati prednja\u010de po nezadovoljstvu \u017eivotom, na suprotnoj strani su Irci i Danci"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako nas zarana u\u010de kako smo najsretniji u dvadesetima ili \u010dak ranom \u0111a\u010dkom dobu, \u010dini se da sre\u0107a nije istozna\u010dna mladosti. Naime, prema velikom istra\u017eivanju nacionalnog blagostanja provedenom u Ujedinjenom Kraljevstvu, ljudi su najsretniji izme\u0111u 65. i 79. godine \u017eivota. Bila je to vijest koju su prenijeli gotovo svi mediji odbacuju\u0107i diktat mladosti i daju\u0107i &#8220;slu\u017ebeno pravo&#8221; starijim osobama da budu sretne i zadovoljne svojim \u017eivotima.<\/p>\n\n\n\n<p>U sa\u017eetku tog izvje\u0161\u0107a objavljenog 2016. godine stoji da su podaci prikupljani \u010dak tri godine te da je u istra\u017eivanju sudjelovalo vi\u0161e od 300.000 tisu\u0107a osoba. Najzanimljiviji naglasci izvje\u0161\u0107a ka\u017eu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>oni u dobi od 65 do 79 godina iskazivali su najvi\u0161e prosje\u010dne razine osobnog blagostanja<\/li><li>ocjene zadovoljstva \u017eivotom i sre\u0107e bile su najni\u017ee u prosjeku za one u dobi od 45 do 59 godina<\/li><li>ocjene blagostanja pale su me\u0111u najstarijim dobnim skupinama (oni u dobi od 75 i vi\u0161e godina)<\/li><li>oni u dobi od 90 i vi\u0161e godina izvijestili su o ve\u0107em zadovoljstvu \u017eivotom i sre\u0107i u usporedbi s ljudima u srednjim godinama<\/li><li>prosje\u010dne ocjene anksioznosti porasle su tijekom ranih i srednjih godina, dosegnuv\u0161i vrhunac izme\u0111u 45. i 59. godine. Potom padaju i ostaju relativno nepromijenjene za osobe u dobi od 65 i vi\u0161e godina<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je zapravo blagostanje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Jednoglasno prihva\u0107ene definicije nema, no postoji op\u0107e slaganje da dobrobit u najmanju ruku uklju\u010duje prisutnost pozitivnih emocija i raspolo\u017eenja (npr. zadovoljstvo i &nbsp;sre\u0107a), odsutnost negativnih emocija (npr. depresije i tjeskobe), <strong>zadovoljstvo \u017eivotom<\/strong>, ispunjenost i pozitivno funkcioniranje. Jednostavno re\u010deno, dobrobit se mo\u017ee opisati kao pozitivno prosu\u0111ivanje \u017eivota i dobar osje\u0107aj. Za svrhe javnog zdravlja, fizi\u010dka dobrobit (npr. osje\u0107ati se vrlo zdravo i puno energije) tako\u0111er se smatra klju\u010dnim za op\u0107u dobrobit. Znanstvenici su do sada istra\u017eivali brojne aspekte blagostanja kao \u0161to su fizi\u010dko, ekonomsko, socijalno, razvojno, emocionalno, psiholo\u0161ko, \u017eivotno\u2026 <\/p><div id=\"mojev-3087148023\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>A kako stanovnici Hrvatske i Europske unije procjenjuju svoju sre\u0107u i svoje blagostanje, istra\u017eio je i usporedio Eurostat, statisti\u010dki ured europske unije, 2017. i 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sre\u0107a i zadovoljstvo \u017eivotom u brojkama<\/h3>\n\n\n\n<p>Krajem 2017. istra\u017eivanje javnog mnijenja diljem EU-27 pokazalo je da ni\u017ei udjeli starijih ljudi (u usporedbi s cjelokupnom odraslom populacijom u dobi od 15 ili vi\u0161e godina) smatraju da su sretni. Nadalje, ni\u017ei udio starijih ljudi (od odrasle populacije op\u0107enito) smatra da su globalizacija ili imigracija dobre stvari.<\/p>\n\n\n\n<p>No Eurostat se koncentrirao na gore spomenutu kategoriju zadovoljstva \u017eivotom da bi se vidjelo kako gra\u0111ani Europske unije procjenjuju svoje \u017eivot u cjelini. Kako stoji u obja\u0161njenju, rije\u010d je o \u0161irokoj refleksnoj procjeni koju osoba daje o svom \u017eivotu, pri \u010demu pojam \u017eivot obuhva\u0107a sve sfere \u010dovjekovog postojanja. Ispitivalo se kako se osobe osje\u0107aju u trenutku ispitivanja kako bi se procijenila njihova razina zadovoljstva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to utje\u010de na zadovoljstvo \u017eivotom?<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema znanstvenim izvorima, utjecaj na zadovoljstvo \u017eivotom imaju: zdravlje, socijalno-ekonomski status i dru\u0161tveni odnosi, stresne situacije &nbsp;te brojni drugi \u010dimbenici. Doga\u0111aji koji su obilje\u017eili \u017eivot osobe utje\u010du na njezino zadovoljstvo njime.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je kvaliteta \u017eivljenja povezana sa tjelesnim zdravljem, ne ovisi nu\u017eno o zdravstvenim faktorima. Neki stari ljudi procjenjuju svoj \u017eivot kvalitetnim unato\u010d slabom zdravlju. Stoga osim zdravstvenih faktora va\u017eni su i faktori: samopo\u0161tovanje, kontrola nad vlastitim \u017eivotom i dostojanstvo.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati Eurostatova istra\u017eivanja pokazuju da zadovoljstvo \u017eivotom ima tendenciju pada u srednjim godinama kako se ljudi pribli\u017eavaju mirovini, kraju svoje radne karijere. U obzir treba uzeti da je to razdoblje u \u017eivotu mnogih ljudi kada se moraju brinuti i na kraju suo\u010diti sa smr\u0107u vlastitih roditelja. Nakon toga, zadovoljstvo \u017eivotom ima tendenciju stabilizacije ili pove\u0107anja kod starijih osoba (barem do trenutka kada po\u010dnu slabiti ili patiti od invaliditeta ili kroni\u010dne bolesti).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mladi naj\u010de\u0161\u0107e misle da su zadovoljni \u017eivotom<\/h3>\n\n\n\n<p>U 2018. prosje\u010dna ocjena zadovoljstva \u017eivotom, na ljestvici od 0 (nisko) do 10 (visoko), za cijelu odraslu populaciju EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) bila je 7,3. Prosje\u010dno zadovoljstvo \u017eivotom palo je s visokih 7,8 me\u0111u osobama u dobi od 16 do 24 godine na 7,1 me\u0111u osobama u dobi od 50 do 64 godine. Nakon toga je do\u0161lo do skromnog pove\u0107anja zadovoljstva \u017eivotom za starije osobe (u dobi od 65 do 74 godine; 7,2), nakon \u010dega je uslijedio daljnji pad na 6,9 me\u0111u osobama u dobi od 75 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok je vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (34,8 posto) osoba u dobi od 16 do 24 godine izvijestilo o visokoj razini zadovoljstva, to je bio slu\u010daj s ne\u0161to vi\u0161e od jedne petine osoba u dobi od 50 do 64 godine (21,9 &nbsp;posto) ili 65 do 74 godine (22,3 posto) i manje od jedne petine (18,7 posto) me\u0111u onima u dobi od 75 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, najvi\u0161e razine zadovoljstva \u017eivotom me\u0111u starijim osobama zabilje\u017eene su u Irskoj, nordijskim dr\u017eavama \u010dlanicama, Austriji i Nizozemskoj. Irska i Finska prijavile su najvi\u0161e prosje\u010dne ocjene zadovoljstva \u017eivotom me\u0111u osobama u dobi od 50- 64 godine (oboje 8,1) i me\u0111u onima u dobi od 65-74 godine (oboje 8,3), dok je Irska tako\u0111er imala drugu najve\u0107u prosje\u010dnu ocjenu \u017eivotnog zadovoljstva me\u0111u osobama u dobi od 75 godina ili vi\u0161e (8,0), odmah iza Danske (8,1). Za sve tri dobne skupine najni\u017ee prosje\u010dne ocjene zadovoljstva \u017eivotom zabilje\u017eene su u Bugarskoj.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/sreca-umirovljenik-740x410.jpg\" alt=\"Kako dobiti mirovinu?\" class=\"wp-image-12962\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/sreca-umirovljenik.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/sreca-umirovljenik-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/sreca-umirovljenik-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Detaljnije od gra\u0111anima Europske unije od 65 do 74 godine<\/h3>\n\n\n\n<p>Ve\u0107i udio ljudi u ovoj dobnoj skupini u EU-27 izjasnio se da je vrlo zadovoljan svojim \u017eivotom (22,3 posto) nego udio onih koji su imali nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom (19,2 posto), dok su preostale tri petine (58,5 posto) iskazale srednju razinu zadovoljstva \u017eivotom. Na temelju ove tri razine zadovoljstva mo\u017ee se identificirati nekoliko skupina dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n<p>U Bugarskoj, Litvi i <strong>Hrvatskoj<\/strong> ve\u0107i udio ljudi u dobi od 65 do 74 godine imao je nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom nego \u0161to je imao srednju ili visoku razinu zadovoljstva, pri \u010demu apsolutna ve\u0107ina (65,8 posto) u Bugarskoj ima nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dobro je znati<\/h3>\n\n\n\n<p>Osobe starije \u017eivotne dobi u Hrvatskoj, uklju\u010dene u razli\u010dite rekreativne tjelesne aktivnosti izra\u017eavaju ve\u0107i stupanj zadovoljstva \u017eivotom u odnosu na starije osobe koje nisu uklju\u010dene u neke od rekreativnih tjelesnih aktivnosti (Lepan i Leutar, 2012).<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<p>Na drugoj su krajnosti bile Irska i Danska, gdje je ve\u0107i udio ljudi u dobi od 65 do 74 godine imao visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom nego onih koji su imali nisku ili srednju razinu zadovoljstva, pri \u010demu apsolutna ve\u0107ina (53,1 posto) u Danskoj ima visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom. Relativna ve\u0107ina tako\u0111er je imala visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom u Norve\u0161koj, a apsolutna ve\u0107ina u \u0160vicarskoj (50,5 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ove dvije skupine bile su 22 dr\u017eave \u010dlanice, od kojih su sve imale barem relativnu ve\u0107inu (a \u010desto i apsolutnu ve\u0107inu) ljudi u dobi od 65 do 74 godine sa srednjom razinom zadovoljstva \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n<p>U 12 od njih, ve\u0107i udio ljudi imao je nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom, najvi\u0161e u Ma\u0111arskoj, Gr\u010dkoj i Portugalu. U preostalih 10 dr\u017eava \u010dlanica, ve\u0107i udio ljudi imao je visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom, najvi\u0161e u Finskoj, \u0160vedskoj, Austriji, Nizozemskoj i Luksemburgu. Isti je slu\u010daj zabilje\u017een i u tada\u0161njoj \u010dlanici Europske unije \u2013 Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Detaljnije od gra\u0111anima Europske unije starim 75 i vi\u0161e godina<\/h3>\n\n\n\n<p>Manji dio unutar ove skupine u EU-27 izjasnio se da je vrlo zadovoljan svojim \u017eivotom (18,7 posto). Ne\u0161to vi\u0161e ljudi prijavilo je nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom (24,4 posto), dok je preostali udio (56,9 posto) izvijestio o srednjoj razini zadovoljstva. Ponovno se mo\u017ee identificirati nekoliko skupina dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n<p>U Bugarskoj, Hrvatskoj, Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj, Portugalu i Litvi, zamjetno je da je prema udjelima vode\u0107i udio ljudi u dobi od 75 godina ili vi\u0161e imao nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom. Najnezadovoljniji su bili stari gra\u0111ani Bugarske (76,6 posto) i Hrvatske (57,0 posto) &nbsp;koji su iskazali nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n<p>Na drugoj je krajnosti bila Danska, gdje je vode\u0107i udio ljudi u dobi od 75 godina ili vi\u0161e imao visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom (48,5 posto). Relativna ve\u0107ina tako\u0111er je imala visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom u \u0160vicarskoj (49,1 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ove dvije skupine bilo je 20 dr\u017eava \u010dlanica, od kojih su sve imale barem relativnu ve\u0107inu (a \u010desto i apsolutnu ve\u0107inu) ljudi u dobi od 75 godina ili vi\u0161e sa srednjom razinom zadovoljstva \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n<p>U 10 od njih, relativno ve\u0107i udio ljudi imao je nisku razinu zadovoljstva \u017eivotom u Gr\u010dkoj, Latviji i Rumunjskoj. U preostalih 10 dr\u017eava \u010dlanica, relativno ve\u0107i udio ljudi imao je visoku razinu zadovoljstva \u017eivotom u Irskoj, Finskoj i \u0160vedskoj. To je tako\u0111er bio slu\u010daj u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norve\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razli\u010dite regije u Hrvatskoj, razli\u010dito zadovoljstvo \u017eivotom<\/h3>\n\n\n\n<p>Rezultati usporedbe razli\u010ditih parametara kvalitete \u017eivljenja izme\u0111u stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim \u017eivotom, zadovoljniji odnosima u obitelji i me\u0111u prijateljima, osje\u0107ajem pripadnosti svojoj okolini i osje\u0107ajem sigurnosti u budu\u0107nosti. Tako\u0111er, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su vi\u0161e razine povjerenja u pravosu\u0111e, policiju, \u0161kolstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upu\u0107uju na zaklju\u010dak da je op\u0107enita razina kvalitete \u017eivljenja u nekim aspektima vi\u0161a u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske.(Kaliterna-Lipov\u010dan i Braj\u0161a-\u017dganec, 2017)<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1220842867\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema Eurostatovom istra\u017eivanju osje\u0107aja zadovoljstva \u017eivotom u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, Hrvati su u skupini najnezadovoljnijih. Neka druga istra\u017eivanja pokazuju da postoje regije Hrvatske su zadovoljnije od ostatka zemlje.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11776,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[574,2339,35,3288],"class_list":["post-62806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europska-unija","tag-novo-vrijeme","tag-sreca","tag-zadovoljstvo-zivotom"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62806"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62806\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}