{"id":62823,"date":"2022-08-13T22:36:00","date_gmt":"2022-08-13T20:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62823"},"modified":"2022-09-09T22:44:27","modified_gmt":"2022-09-09T20:44:27","slug":"hrvatski-umirovljenici-sve-vise-rade-rijec-je-mahom-o-trgovcima-znanstvenicima-i-inzenjerima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/hrvatski-umirovljenici-sve-vise-rade-rijec-je-mahom-o-trgovcima-znanstvenicima-i-inzenjerima\/","title":{"rendered":"Hrvatski umirovljenici sve vi\u0161e rade; rije\u010d je mahom o trgovcima, znanstvenicima i in\u017eenjerima"},"content":{"rendered":"\n<p>Promjene u mirovinskom sustavu omogu\u0107ile su velikom dijelu umirovljenika da se po\u010detkom 2019. godine vrate na tr\u017ei\u0161te rada, a zaposliti se mogu na pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje mirovine. Iako su kritike radni\u010dkih sindikata, a i velikog dijela umirovljenika, i\u0161le prema tome da \u0107e izmjene staviti mlade u nepovoljniji radni polo\u017eaj \u2013 to se nije dogodilo. Usprkos dodatnom impulsu koji je prije godinu dana omogu\u0107io i obiteljskim umirovljenicima ista prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski umirovljenici nisu pohrlili natrag na posao, unato\u010d sve ve\u0107oj potra\u017enji za njima, no ni brojka od gotovo 20 tisu\u0107a nije zanemariva. Naime, 19.767 ih se otprilike legalno vratilo na tr\u017ei\u0161te rada. Logi\u010dno, postavlja se pitanje u kojim djelatnostima i industrijama rade zaposleni umirovljenici.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima iz <strong>Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje<\/strong> (HZMO), 3.562 ih se zaposlilo u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala. Slijede znanstvene, stru\u010dne i tehni\u010dke djelatnosti u kojima je zaposleno 2.930 umirovljenika. Na tre\u0107em mjestu je prera\u0111iva\u010dka industrija s 2.586 umirovljenika prijavljenih na rad na pola radnog vremena. Umirovljenici su se najmanje zapo\u0161ljavali u djelatnostima opskrbe elektri\u010dnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji te djelatnostima opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom.<\/p><div id=\"mojev-644777261\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Slika \u0107e mo\u017eda biti jasnija ako analiziramo podatke iz HZMO-a o zanimanjima zaposlenih umirovljenika. Na prvom mjestu su stru\u010dnjaci i znanstvenici, slijede uslu\u017ena i trgova\u010dka zanimanja pa in\u017eenjeri, tehni\u010dari i srodna zanimanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dobre i lo\u0161e strane rada u mirovini<\/h3>\n\n\n\n<p>Starije osobe koje rade skra\u0107eno radno vrijeme nakon umirovljenja imaju manje ozbiljnih bolesti, kao \u0161to su visoki krvni tlak, dijabetes, karcinomi, mo\u017edani udari, infarkti i psihijatrijski problemi, ka\u017eu lije\u010dnici. Prednost je i dodatni novac. Zaposleni umirovljenici mogu si priu\u0161titi stvari koje ranije nisu mogli, mogu investirati u nove ili stare hobije, putovati.<\/p>\n\n\n\n<p>No tu su i rizici na koje upozoravaju lije\u010dnici. Ako odaberu pogre\u0161an posao koji \u0107e ih &#8220;puniti&#8221; stresom, starije osobe bi se mogle osje\u0107ati fizi\u010dki i emocionalno iscrpljene. Tu su i porezne implikacije pove\u0107anog prihoda, a i manje slobodnog vremena te \u017eivotni raspored kojim \u0107e djelomi\u010dno upravljati poslodavac.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Novi izra\u010dun mirovine?<\/h3>\n\n\n\n<p>Rad u mirovini omogu\u0107ava i ve\u0107e budu\u0107e mirovine. Naime, zaposlenim umirovljenicima poslodavci upla\u0107uju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju \u010dega oni stje\u010du pravo na pove\u0107anje mirovine, odnosno njezin ponovni izra\u010dun nakon \u0161to ostvare najmanje godinu dana novog radnog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p>Umirovljenici godinama mogu raditi i preko ugovora o djelu pa svi oni koji su, po\u010dev od 2017. godine kad je uvedeno pla\u0107anje doprinosa, rade\u0107i honorarno skupili najmanje godinu dana radnog sta\u017ea, odnosno ostvarili zaradu u visini prosje\u010dne godi\u0161nje pla\u0107e, mogu tra\u017eiti novi izra\u010dun mirovine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kakvo je stanje u Europskoj uniji?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Europska unija sve br\u017ee provodi transformaciju tr\u017ei\u0161ta rada svjesna starenja stanovni\u0161tva i \u010dinjenice da \u0107e se gospodarstva sve vi\u0161e oslanjati na zaposlene umirovljenike i uvoznu radnu snagu. Tako se u Eurostatovom izvje\u0161\u0107u za 2019. godinu mogu prepoznati raniji napori donositelja politika da se umirovljenim radnicima ponude poslovi koje \u0107e mo\u0107i obavljati, ali i da se stariji radnici \u0161to du\u017ee zadr\u017ee u radnom odnosu.<\/p>\n\n\n\n<p>Poslodavcima se savjetuje da poku\u0161avaju stimulirati ponudu starijih osoba dostupnih za zapo\u0161ljavanje pobolj\u0161anjem radnih uvjeta; zaposlenici tako\u0111er mogu poku\u0161ati izbje\u0107i nagli prekid svog radnog vijeka. Navodi se i da u Europskoj uniji sve ve\u0107i broj starijih ljudi bira postupno umirovljenje (na primjer, prelazak s punog radnog vremena na 60 % ili 50 % svog normalnog radnog vremena prije trajnog odlaska u mirovinu), dok drugi stariji ljudi koji odu u mirovinu mogu naknadno preuzeti honorarni posao ili postati samozaposleni ili radnici u slobodnim profesijama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Model postupnog umirovljenja sve je popularniji u Europi<\/h3>\n\n\n\n<p>U 2019. gotovo jedna petina (18,3 posto) radne snage EU-27 u dobi od 15 do 64 godine bila je zaposlena na nepuno radno vrijeme, s puno ve\u0107im udjelom \u017eena (29,9 &nbsp;posto) nego mu\u0161karaca (8,4 posto). Zabilje\u017eene su relativno velike stope zaposlenosti na nepuno radno vrijeme me\u0111u osobama u dobi od 65 ili vi\u0161e godina. U 2019. godini gotovo polovica (47,6 posto) svih zaposlenih mu\u0161karaca u ovoj dobnoj skupini bili su zaposleni na nepuno radno vrijeme, dok je udio starijih \u017eena bio jo\u0161 ve\u0107i i iznosio je 60,2 posto. U otprilike polovici (13 od 27) dr\u017eava \u010dlanica EU vi\u0161e od 50,0 posto svih starijih osoba u dobi od 65 ili vi\u0161e godina koje su ostale zaposlene, radi na nepuno radno vrijeme, a taj udio prelazi 75,0 posto u Austriji i Nizozemskoj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vi\u0161e od dvije petine radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno<\/h3>\n\n\n\n<p>Samozapo\u0161ljavanje mo\u017ee ponuditi fleksibilnost koja poma\u017ee nekim starijim osobama da ostanu raditi. Primjerice, profesionalci poput ra\u010dunovo\u0111a mogu postati konzultanti ili u\u010ditelji mogu postati davatelji instrukcija. Bilo po vlastitom izboru ili kao posljedica nedostatka drugih opcija, \u010dini se da samozaposlene osobe kasnije umirovljuju. Ili se uop\u0107e ne umirovljuju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/radnici-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-622\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/radnici.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/radnici-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/radnici-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: BigStock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>2019. godine je oko 13,3 &nbsp;posto radne snage EU-27 u dobi od 25 do 54 godine bilo samozaposleno. Taj je udio bio znatno ve\u0107i za starije osobe: 41,6 posto radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno, dok je taj udio dosegao 58,4 posto za osobe u dobi od 75 ili vi\u0161e godina. Udio samozaposlenosti me\u0111u osobama u dobi od 65 do 74 godine bio je blizu dvije tre\u0107ine u Gr\u010dkoj, Rumunjskoj i Portugalu; to se mo\u017ee djelomi\u010dno povezati s velikim udjelom starijih poljoprivrednika koji su nastavili raditi, \u010desto na vrlo malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za vlastite potrebe. Vi\u0161e od polovice radne snage u dobi od 65 do 74 godine bilo je samozaposleno u Luksemburgu, Belgiji, Italiji, Finskoj, Irskoj i \u0160panjolskoj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jedna sedmina radne snage u dobi od 65 ili vi\u0161e godina obi\u010dno je radila od ku\u0107e<\/h3>\n\n\n\n<p>Diljem EU-27 u 2019., mu\u0161karci i \u017eene u dobi od 65 ili vi\u0161e godina imali su gotovo tri puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e prete\u017eno raditi kod ku\u0107e nego njihovi kolege u dobi od 15 do 64 godine: treba imati na umu da navedene statistike pokrivaju razdoblje neposredno prije po\u010detka pandemije bolesti COVID-19. Udio zaposlenih mu\u0161karaca u dobi od 65 ili vi\u0161e godina koji uglavnom rade kod ku\u0107e bio je 14,8 posto, neznatno iznad odgovaraju\u0107eg udjela starijih \u017eena (13,8 posto). Izme\u0111u 2004. i 2019. udio radne snage EU-27 u dobi od 65 godina ili vi\u0161e koja obi\u010dno radi kod ku\u0107e (i mu\u0161karci i \u017eene) neznatno se pove\u0107ao s 13,6 posto na 14,4 posto. Ovaj se obrazac tako\u0111er ponovio za radno sposobno stanovni\u0161tvo (definirano kao oni u dobi od 15 do 64 godine), budu\u0107i da je njihov udio koji obi\u010dno radi kod ku\u0107e porastao s 4,8 posto 2004. na 5,4 posto do 2019.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji radnici su zadovoljniji na poslu<\/h3>\n\n\n\n<p>Kreatori politika prepoznali su da zadovoljstvo poslom igra va\u017enu ulogu u odnosu na aktivno starenje i produ\u017eavanje radnog vijeka. Uz pla\u0107u, zadovoljstvo poslom mo\u017ee se povezati s nizom drugih \u010dimbenika, uklju\u010duju\u0107i: radne uvjete, sigurnost posla, potporu i priznanje na poslu ili priliku za u\u010denje novih vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n<p>U 2019. pribli\u017eno 90 posto radno sposobnog stanovni\u0161tva EU-27 (15-64 godine) bilo je zadovoljno na poslu. Zadovoljstvo poslom za starije osobe (u dobi od 65 do 74 godine) bilo je \u010dak i ve\u0107e, 93,0 posto za starije \u017eene i 93,9 posto za starije mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tre\u0107ina starijih osoba koje su nastavile raditi dok su primale mirovinu radila je to iz nefinancijskih razloga<\/h3>\n\n\n\n<p>Dok neki ljudi \u010desto ma\u0161taju o zadnjem radnom danuprije odlaska u mirovinu, drugi koji ve\u0107 primaju mirovinu nastavljaju raditi. U 2012. vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (37,5 posto) ljudi u dobi od 50 do 69 godina u EU-28 koji su primili mirovinu, ali su nastavili raditi, u\u010dinili su to kako bi imali dovoljan prihod; daljnjih 14,6 posto u\u010dinilo je to kako bi imali dovoljan prihod i utvrdili\/pove\u0107ali svoja budu\u0107a mirovinska prava, a 6,8 posto u\u010dinilo je to isklju\u010divo kako bi uspostavili\/pove\u0107ali svoja budu\u0107a mirovinska prava. Ipak, gotovo tri desetine (29,2 posto) ljudi u EU-28 koji su primili mirovinu i nastavili raditi naveli su nefinancijske razloge za nastavak rada, primjerice, zbog zadovoljstva poslom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Konzervativno poimanje uloge mu\u0161karca<\/h3>\n\n\n\n<p>Stariji ljudi, pokazalo je to posebno istra\u017eivanje, \u010de\u0161\u0107e misle da je glavna uloga mu\u0161karca zara\u0111ivati novac. Naime, Eurobarometar 465 dao je informacije o stavovima o spolu i radu. U lipnju 2017. udio stanovni\u0161tva EU-27 koji smatra da je najva\u017enija uloga mu\u0161karca zara\u0111ivanje novca porastao je s dobi; oko 62 posto stanovni\u0161tva u dobi od 75 ili vi\u0161e godina slo\u017eilo se s ovom premisom. Suprotno tome, udio stanovni\u0161tva EU-27 koji je smatrao da je rodna ravnopravnost na poslu postignuta, (marginalno) je pao s dobi; oko 42 posto stanovni\u0161tva u dobi od 75 ili vi\u0161e godina slo\u017eilo se s ovom premisom.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-737869158\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rad u mirovini nije za svakoga, iako ga \u010desto povezujemo s aktivnim starenjem. Hrvatska je tek nedavno umirovljenicima dala pravo \u0161irokog sudjelovanja na tr\u017ei\u0161tu rada pa ne \u010dudi da je broj zaposlenih umirovljenika relativno malen. Za o\u010dekivati je da \u0107e se u narednim godinama sve ja\u010de poslodavci poticati na zapo\u0161ljavanje radnika u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":32539,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2339,1342],"class_list":["post-62823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-novo-vrijeme","tag-rad-uz-mirovinu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62823"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62823\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32539"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}