{"id":62848,"date":"2022-06-07T22:28:00","date_gmt":"2022-06-07T20:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62848"},"modified":"2022-09-25T18:29:41","modified_gmt":"2022-09-25T16:29:41","slug":"mudrost-utjece-na-kvalitetu-zivota-u-starosti-no-idu-li-mudrost-i-starost-ruku-pod-ruku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/mudrost-utjece-na-kvalitetu-zivota-u-starosti-no-idu-li-mudrost-i-starost-ruku-pod-ruku\/","title":{"rendered":"Mudrost utje\u010de na kvalitetu \u017eivota u starosti, no idu li mudrost i starost ruku pod ruku?"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Mladost ludost, starost mudrost.&#8221; Rije\u010di su to koje slu\u0161amo odmalena, zajedno s onom zimzelenom: &#8220;Da su mi dana\u0161nja pamet i onda\u0161nje godine.&#8221; Ove tvrdnje sugeriraju nam samo jedno \u2013 mudrost se stje\u010de godinama. Ili, gledano s druge strane, dok si mlad, ne mo\u017ee\u0161 biti mudar. No precjenjujemo li \u010desto proces starenja u kontekstu mudrosti?<\/p>\n\n\n\n<p>Pogledamo li samo nedavna policijska izvje\u0161\u0107a, \u010dini se da stvarnost demantira rado ponavljane fraze. Prisjetimo se 68-godi\u0161nje \u017eene koja je krajem srpnja uma\u0161koj policiji nasjela na neo\u010dekivano &#8220;nasljedstvo&#8221; pa je ostala bez nekoliko tisu\u0107a eura koje je poznala nepoznato osobi s kojom je komunicirala putem interneta. Ili slu\u010daj 69-godi\u0161njakinje koja je u lipnju telefonom la\u017eno dojavljivala o navodno postavljenim bombama, a o \u010demu je izvijestila istarska policija. Na koncu, uzmimo za primjer brojne umirovljenike koji su prevarama do\u0161li do mirovina, misle\u0107i da su izigrali sustav, a ipak su zavr\u0161ili na stranicama crnih kronika. <\/p>\n\n\n\n<p>No ipak, zaklju\u010divati se ne mo\u017ee na temelju nekoliko ekstremnih i izoliranih slu\u010dajeva pa su se znanstvenici u zadnjih \u010detrdesetak godina prihvatili posla i potvrdili da ima istine u po\u010detnim tvrdnjama, barem djelomice. Tako je 2011. godine dokazano da su starije osobe, u usporedbi s mla\u0111ima, bolje &#8220;opremljene&#8221; za rje\u0161avanje dru\u0161tvenih sukoba. Stariji su jedan problem mogli sagledati iz vi\u0161e uglova i pokazivali su ve\u0107i interes za kompromisna rje\u0161enja. Osim toga, spremnije su pokazivali da neke stvari ranije nisu znali. Sve to pokazuje da su ljudi stariji od 60 godina zaista mudriji od mla\u0111ih, zaklju\u010dili su znanstvenici psiholozi.<\/p><div id=\"mojev-1226092084\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji mudrije rje\u0161avaju sukobe<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudi su oduvijek mislili da su stariji ljudi mudriji&#8221;, rekao je predstavljaju\u0107i rezultate Richard Nisbett, profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru. Naime, on je vode\u0107i autor istra\u017eivanja objavljenog u znanstvenoj publikaciji <em>Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em>. &nbsp;&#8220;Sada imamo neke dokaze da je to istina. Neovisno o dru\u0161tvenoj klasi, stariji ljudi su mudriji, prema na\u0161oj definiciji, za grupne sukobe i pojedina\u010dne sukobe. I to je neovisno od razine njihove inteligencije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Za potrebe ovog istra\u017eivanja, znanstvenici su podijelili 247 sudionika u tri dobne skupine: od 25 do 40, od  41 do 59 i od 60 navi\u0161e. Potom su im predstavljene tri pri\u010de o dru\u0161tvenim sukobima. Jedna je pri\u010da, na primjer, opisala imigracijske napetosti izme\u0111u Kirgiza i Tad\u017eika u Tad\u017eikistanu u sredi\u0161njoj Aziji. Noviji doseljenici, Kirgizi, htjeli su sa\u010duvati svoje obi\u010daje, dok su starosjedioci Tad\u017eici \u017eeljeli da se Kirgizi asimiliraju.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudionici su zamoljeni da razmisle o scenarijima. Njihovi su odgovori zatim ocjenjivani prema njihovoj mudrosti ili &#8220;sposobnosti kori\u0161tenja inteligencije za dru\u0161tveno dobro&#8221;, rekao je Nisbett. Konkretno, sudionici su ocjenjivani prema dobro prihva\u0107enim karakteristikama mudrosti: sposobnost sagledavanja gledi\u0161ta svake strane u sporu; shva\u0107anje da situacije rijetko ostaju stati\u010dne; mogu\u0107nost sagledavanja vi\u0161e na\u010dina na koje bi se sukob mogao odvijati; prepoznavanje granica vlastitog znanja; i pokazivanje spremnosti za tra\u017eenje rje\u0161enja sukoba i postizanje kompromisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su odgovori bili razli\u010diti, mudri odgovori bili su oni koji su ohrabrivali imigrante da se poku\u0161aju uklopiti u svoju novu zemlju, dok su tako\u0111er ohrabrivali domoroce da budu tolerantniji prema novoprido\u0161licama koje \u017eele zadr\u017eati poznato. Nerazboriti komentari uklju\u010divali su one poput: &#8220;Ako ne zna\u0161 govoriti jezik, ostani kod ku\u0107e ili se gubi odatle.&#8221; Sudionici u dobi od 60 i vi\u0161e godina imali su vi\u0161e ocjene mudrosti od bilo koje druge dvije dobne skupine, otkrili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-33900\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/zaposleni-penzioneri.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: bruce mars\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u017divotno iskustvo poma\u017ee sagledati stvari iz raznih uglova<\/h3>\n\n\n\n<p>U drugom eksperimentu, istra\u017eiva\u010di su zamolili sudionike da pro\u010ditaju pisma \u010ditatelja savjetnicima u \u010dasopisima, a koja uklju\u010duju osobne sukobe izme\u0111u supru\u017enika, prijatelja i bra\u0107e i sestara. Sudionici su upitani kako misle kako bi se sukob mogao odvijati tijekom vremena i \u0161to bi trebali u\u010diniti u toj situaciji. U prosjeku, stariji su ljudi tako\u0111er do\u0161li do mudrijih odgovora prema gotovo svim mjerilima.<\/p>\n\n\n\n<p>Psiholog Nisbett ka\u017ee da bi ova otkri\u0107a trebala biti dobra vijest, s obzirom na stalnu salvu informacija o fizi\u010dkim i mentalnim propadanjima koja mogu do\u0107i sa starenjem. &#8220;Stalno pronalazimo na\u010dine na koje su stariji ljudi kognitivno defektni. Svake godine postajem sve svjesniji granica svoje sposobnosti u\u010denja novih stvari&#8221;, obja\u0161njava. &#8220;Ali ako imate dru\u0161tveni sukob, potra\u017eite stariju osobu koja \u0107e vam dati savjet ili raspraviti o tome. One \u0107e imati perspektive o tome koje vam mogu pomo\u0107i da shvatite o \u010demu se to\u010dno u tom sukobu radi i kako bi se sukob mogao rije\u0161iti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>I neuropsiholozi su dali svoje tuma\u010denje ovog istra\u017eivanja. Ka\u017eu, odrasle osobe vi\u0161e koriste svoje frontalne re\u017enjeve za zadatke pam\u0107enja nego mla\u0111e odrasle osobe. Op\u0107enito se smatra da su prednji re\u017enjevi mozga klju\u010dni za apstraktno razmi\u0161ljanje, rje\u0161avanje problema, formiranje koncepata i obavljanje vi\u0161e zadataka. Mogu\u0107e je da starije odrasle osobe u\u010de koristiti vi\u0161e svojih frontalnih re\u017enjeva kako bi kompenzirali pad drugih kognitivnih sposobnosti. Ve\u0107a upotreba frontalnih re\u017enjeva im omogu\u0107uje da potpunije razmi\u0161ljaju o dru\u0161tvenim sukobima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kada smo najmudriji? Te\u0161ko je re\u0107i<\/h3>\n\n\n\n<p>I nije ovo jedino znanstveno istra\u017eivanje koje ka\u017ee da su stariji ljudi, generalno gledano, mudriji. No ipak, \u010dini se da ne mo\u017eemo o\u010dekivati linearan porast mudrosti s porastom starosnih godina pa se valja \u010duvati precjenjivanja fraza s po\u010detka teksta.<\/p>\n\n\n\n<p>Pregledni radovi pokazuju da kognitivna komponenta mudrosti dose\u017ee vrhunac u odre\u0111enoj dobi (od 50 do 55 godina), a nakon toga po\u010dinje opadati. S druge strane, refleksivne i emocionalne komponente mudrosti ne\u0107e opadati. Zbog rasta psihosocijalnog razvoja i sposobnosti zauzimanja perspektive, emocionalne regulacije i empatije ili suosje\u0107anja za druge \u0107e se \u010dak pove\u0107ati s godinama. Stoga starenje mo\u017eda nije nu\u017ean ili dovoljan uvjet za mudrost.<\/p>\n\n\n\n<p>U obzir treba uzeti i druge mikro-\u010dimbenike kao \u0161to su \u017eivotni izazovi, kriti\u010dni \u017eivotni doga\u0111aji i dru\u0161tvene promjene u \u017eivotnom tijeku pojedinca. Tu su i vanjski \u010dimbenici koji mogu promicati razvoj mudrosti u starijoj dobi &#8211; &nbsp;psiholo\u0161ki resursi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mudrost je va\u017ena za kvalitetu \u017eivljenja<\/h3>\n\n\n\n<p>Mudrost mo\u017ee zna\u010dajno i pozitivno predodrediti kvalitetu \u017eivota starih te pomo\u0107i starim osobama u postizanju \u017eivotnih ciljeva i osje\u0107aja kontrole. A to pak zna\u010dajno utje\u010de na njihovu dobrobit. Mudrost tako\u0111er mo\u017ee prigu\u0161iti ili smanjiti utjecaj negativnih \u010dimbenika na \u017eivotno zadovoljstvo i dobrobit starih, ubla\u017eiti osje\u0107aje usamljenosti, depresije i dru\u0161tvene otu\u0111enosti u starosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici upozoravaju da za razumijevanje mudrosti valja provesti jo\u0161 puno istra\u017eivanja i odgovoriti na brojna pitanja. No sla\u017eu se da mudrost treba promicati, jer je neraskidivo vezana s konceptom uspje\u0161nog starenja.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je to mudrost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Mudrost (gr\u010dki <em>\u03c3\u03bf\u03c6\u03af\u03b1<\/em>, latinski <em>sapientia<\/em>), u izvornom filozofijskom smislu, nastojanje oko stjecanja pravoga znanja, odn. oko stjecanja uvida u ono \u0161to jest poradi uvida samoga. Ve\u0107 u V. st. pr. Kr. mudrost dobiva i svoje prakti\u010dno zna\u010denje: ona je znanje, poznavanje, sposobnost ili umje\u0161nost u obrtu ili upoznatost (prisnost) s nekom stvari, a u istaknutom smislu i razboritost (\u03c6\u03c1\u03cc\u03bd\u03b5\u03c3\u03b9\u03c2), sposobnost prosudbe i prakti\u010dnoga postupanja u bitnim stvarima koje se ti\u010du svagdanjega \u017eivota, prije svega u politi\u010dkom podru\u010dju. Mudar je \u010dovjek onaj koji skrbi i o vlastitoj naobrazbi, prou\u010davanju i istra\u017eivanju. Stoga je mudrost obuhva\u0107ala ne samo ono \u0161to se danas razumijeva pod filozofijom nego i geometriju, glazbu, astronomiju i druge tada poznate znanosti i umije\u0107a. Nastojanje oko pravoga znanja zahtijeva \u010dovjekov \u017eivotni anga\u017eman, tj. \u017eivot koji je sukladan tomu nastojanju, \u0161to u krajnjem obliku predstavlja spremnost na tjelesnu smrt radi obrane vlastita uvida, kao \u0161to je to bio slu\u010daj sa Sokratom. Od Aristotela i Tome Akvinskoga mudrost se razumije kao poznavanje zadnjih uzroka bivstvuju\u0107eg, tj. znanje o zadnjim razlozima i svrhama bivstvuju\u0107eg, prosudba onoga kona\u010dnog i vremenskog pod vidom vje\u010dnosti (sub specie aeternitatis), \u010dime se posti\u017ee jedinstvo mi\u0161ljenja i djelovanja. Dok I. Kant razumije mudrost kao suglasnost volje o kona\u010dnoj svrsi, A. Schopenhauer smatra da mudrost ozna\u010duje ne samo teorijsku nego i prakti\u010dnu savr\u0161enost, tj. ona je potpuno ispravna spoznaja stvar\u00ee koja u toj mjeri pro\u017eima ljude da ih potpuno vodi i u njihovu djelovanju. Ruski religijski pisci XIX. i XX. st. (A. V. Solovjev, P. A. Florenski i S. N. Bulgakov) razvili su poseban filozofijsko-teologijski nauk o mudrosti, sofiologiju. <em>(Hrvatska enciklopedija)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2082292527\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mudrost i uspje\u0161no starenje toliko su povezani da razmi\u0161ljamo o kori\u0161tenju sintagme &#8216;mudro starenje&#8217;. Jer mudrost, dokazano, utje\u010de na kvalitetu \u017eivota. Ona je i znanje i \u017eivotno iskustvo i empatija i sposobnost u\u010denja i priznavanja vlastitih pogre\u0161aka. I treba je promicati, ka\u017eu znanstvenici.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62853,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[354,2339,80,3271],"class_list":["post-62848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-mudrost","tag-novo-vrijeme","tag-starenje","tag-uspjesno-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62848"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62848\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62853"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}