{"id":62961,"date":"2022-06-12T20:49:00","date_gmt":"2022-06-12T18:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62961"},"modified":"2022-09-13T20:50:31","modified_gmt":"2022-09-13T18:50:31","slug":"svaki-deseti-gradanin-hrvatske-ima-ostecen-sluh-a-taj-problem-eskalira-u-starosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/svaki-deseti-gradanin-hrvatske-ima-ostecen-sluh-a-taj-problem-eskalira-u-starosti\/","title":{"rendered":"Svaki deseti gra\u0111anin Hrvatske ima o\u0161te\u0107en sluh, a taj problem eskalira u starosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Gubitak sluha povezan s godinama (presbiakuzija) je gubitak sluha koji se postupno javlja kod ve\u0107ine ljudi kako starimo. Problemi sa sluhom mogu ote\u017eati razumijevanje i pridr\u017eavanje savjeta lije\u010dnika, reagiranje na upozorenja i slu\u0161anje telefona, zvona na vratima i alarma za dim. Gubitak sluha tako\u0111er mo\u017ee ote\u017eati u\u017eivanje u razgovoru s obitelji i prijateljima, \u0161to dovodi do osje\u0107aja izoliranosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj oko 10 posto populacije ima odre\u0111eni stupanj o\u0161te\u0107enja sluha, a na godinu se rodi oko 300 djece s o\u0161te\u0107enim sluhom. Ipak 60 posto o\u0161te\u0107enja sluha u djetinjstvu mo\u017ee se prevenirati (komplikacije pri porodu ili u trudno\u0107i, infekcije, kori\u0161tenje nekih lijekova itd.).<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s o\u0161te\u0107enim sluhom kod kojih je utvr\u0111en invaliditet temeljem tog o\u0161te\u0107enja je 15.456 u 2020. godini, u Gradu Zagrebu 2.241. Glavni uzroci gubitka sluha su kroni\u010dne infekcije uha, rupture bubnji\u0107a, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehani\u010dka o\u0161te\u0107enja ili genetika, javlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<\/p><div id=\"mojev-1796833683\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Nakon 60. ro\u0111endana sluh obi\u010dno opada za oko 1 dB godi\u0161nje. Mu\u0161karci obi\u010dno imaju ve\u0107i gubitak sluha i raniji po\u010detak u usporedbi sa \u017eenama. Gubitak sluha od 25 dB ili vi\u0161e poga\u0111a oko 37 posto odraslih u dobi od 61 do 70 godina, 60 posto odraslih u dobi od 71 do 80 godina i vi\u0161e od 80 posto odraslih starijih od 85 godina. Nema dokaza koji podupiru dobnu granicu za pojavu gubitka sluha.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razvoj stara\u010dke nagluhosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Starosni gubitak sluha naj\u010de\u0161\u0107e je simetri\u010dan, javlja se na oba uha i podjednako ih zahva\u0107a. Budu\u0107i da je gubitak postupan, mnoge starije osobe zapravo vrlo kasno shvate da imaju o\u0161te\u0107eni sluh.<\/p>\n\n\n\n<p>Puno je uzroka gubitka sluha povezanog sa starenjem. Naj\u010de\u0161\u0107e nastaje zbog promjena u unutarnjem uhu, ali tako\u0111er mo\u017ee biti posljedica promjena u srednjem uhu ili slo\u017eenih promjena du\u017e \u017eiv\u010danih putova od uha do mozga. Odre\u0111ena medicinska stanja i lijekovi tako\u0111er mogu igrati zna\u010dajnu ulogu u gubitku sluha. Lije\u010dnici ka\u017eu da je te\u0161ko&nbsp; razlikovati gubitak sluha povezan s godinama od gubitka sluha do kojeg mo\u017ee do\u0107i iz drugih razloga, poput dugotrajne izlo\u017eenosti buci.<\/p>\n\n\n\n<p>Gubitak sluha izazvan bukom uzrokovan je dugotrajnom izlo\u017eeno\u0161\u0107u zvukovima koji su ili preglasni ili predugo traju. Ova vrsta izlo\u017eenosti buci mo\u017ee o\u0161tetiti osjetne dla\u010dice u uhu koje omogu\u0107uju da \u010dovjek \u010duje. Nakon \u0161to se te stanice dla\u010dica o\u0161tete, one vi\u0161e ne rastu i sposobnost sluha je smanjena. Znanstvenici isti\u010du da je potencijalno opasno za sluh svako du\u017ee izlaganje buci ve\u0107oj od 85 dB. \u00a0U normalnim razgovorima koriste se frekvencije od 500 do 3000 Hz pri 45 do 60 dB. Za ilustraciju, navodimo nekoliko zvukova iz svakodnevnog \u017eivota i njihovu jakost u decibelima:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>10 dB: normalno disanje<\/li><li>20 dB: \u0161aputanje s udaljenosti od 1,5 metara<\/li><li>30 dB: \u0161aputanje u blizini<\/li><li>40 dB: tihi zvukovi knji\u017enice<\/li><li>50 dB: hladnjak<\/li><li>60 dB: elektri\u010dna \u010detkica za zube<\/li><li>70 dB: perilica rublja<\/li><li>80 dB: budilica<\/li><li>90 dB: vlak podzemne \u017eeljeznice<\/li><li>100 dB: tvorni\u010dki strojevi<\/li><li>110 dB: automobilska sirena<\/li><li>120 dB: sirena hitne pomo\u0107i<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako prepoznati gubitak sluha?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to smo rekli, gubitak sluha je proces koji traje, zbog \u010dega problem uo\u010de prije uo\u010de osobe iz okoline, nego sama osoba koja gubi sluh. Ovo su neki znaci:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Pote\u0161ko\u0107e u razumijevanju svakodnevnog razgovora<\/li><li>Osje\u0107aj da mo\u017eete \u010duti, ali ne i razumjeti<\/li><li>Morate poja\u010dati TV ili radio<\/li><li>Tra\u017eenje od drugih da \u010desto ponavljaju<\/li><li>Vi\u0161e ne \u010dujete pjev ptica ili ga \u010dujete rijetko<\/li><li>Izbjegavanje dru\u0161tvenih situacija koje su nekad bile ugodne<\/li><li>Osje\u0107aj iscrpljenosti nakon dana slu\u0161anja drugih ljudi, poznat kao umor od slu\u0161anja<\/li><li>Pove\u0107ane pote\u0161ko\u0107e u komunikaciji u bu\u010dnim situacijama poput restorana, \u017eivahnih obiteljskih okupljanja, u automobilu ili na grupnim sastancima<\/li><li>Tinitus ili zvonjava i\/ili zujanje u u\u0161ima<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ubrzava propadanju sluha?<\/h3>\n\n\n\n<p>Stanja koja su \u010de\u0161\u0107a kod starijih ljudi, poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa, mogu doprinijeti gubitku sluha. Lijekovi koji su toksi\u010dni za osjetne stanice u u\u0161ima (na primjer, neki lijekovi za kemoterapiju) tako\u0111er mogu uzrokovati gubitak sluha.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki znanstveni izvori navode da otprilike jedna polovica sklonosti gubitku sluha povezanom sa starenjem mo\u017ee biti genetski odre\u0111ena. Nekoliko gena mo\u017ee biti uklju\u010deno u proces gubitka sluha.<\/p>\n\n\n\n<p>Rijetko, gubitak sluha povezan sa starenjem mo\u017ee biti uzrokovan abnormalnostima vanjskog ili srednjeg uha. Takve abnormalnosti mogu uklju\u010divati smanjenu funkciju bubne opne (bubnji\u0107a) ili smanjenu funkciju tri si\u0107u\u0161ne ko\u0161\u010dice u srednjem uhu koje prenose zvu\u010dne valove od bubne opne do unutarnjeg uha.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina starijih ljudi koji do\u017eive gubitak sluha imaju kombinaciju gubitka sluha povezanog s dobi i gubitka sluha uzrokovanog bukom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017ee li se sprije\u010diti propadanje sluha?<\/h3>\n\n\n\n<p>Za sada znanstvenici ne znaju kako sprije\u010diti gubitak sluha povezan sa starenjem. Me\u0111utim, mo\u017eemo \u00a0se za\u0161tititi od gubitka sluha izazvanog bukom tako da za\u0161titimo u\u0161i od zvukova koji su preglasni i predugo traju. Va\u017eno je biti svjestan mogu\u0107ih izvora \u0161tetne buke, kao \u0161to su glasna glazba, vatreno oru\u017eje, vatrometi, kosilice i motorne pile. Izbjegavanje glasne buke, smanjenje vremena u kojem smo izlo\u017eeni glasnoj buci i za\u0161tita u\u0161iju \u010depi\u0107ima za u\u0161i ili \u0161titnicima za u\u0161i, jednostavne su stvari koje mo\u017eemo u\u010diniti kako bismo za\u0161titili sluh i smanjimo koli\u010dinu sluha koju bismo mogli izgubiti kako starimo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stara\u010dka nagluhost i depresija<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje iz 2014. godine objavljeno u publikaciji <em>The Journal of the American Medical Association<\/em> utvrdilo je da su unipolarni depresivni poreme\u0107aji prijavljeni kao vode\u0107i uzrok, a o\u0161te\u0107enje sluha u odrasloj dobi kao drugi vode\u0107i uzrok godina \u017eivota pro\u017eivljenih s invaliditetom me\u0111u odraslim osobama u zemljama s visokim dohotkom. Nadalje, depresija i o\u0161te\u0107enje sluha povezani su s osobnim, dru\u0161tvenim i ekonomskim teretom.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo istra\u017eivanje objavljeno 2009. godine u stru\u010dnoj web publikaciji Ameri\u010dkog slu\u0161nog udru\u017eenja <em>Ear and Hearing Online<\/em> ka\u017ee da se vjerojatnost razvoja depresije pove\u0107ala za 5 posto sa svakim padom inkrementalne sposobnosti sluha (omjer signal-\u0161um; SNR) za odrasle mla\u0111e od 70 godina. Povezanost izme\u0111u gubitka sluha i depresije posebno je upe\u010datljiva za starije osobe s o\u0161te\u0107enim sluhom: otprilike jedan od pet ima simptome klini\u010dke depresije, prema studiji iz 2019.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-62967\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/slusni-aparatic.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Mark Paton\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Sa\u017eeto, ono \u0161to se \u010dini kao znak starenja; te\u0161ko pra\u0107enje razgovora, udaljavanje od dru\u0161tvenih zbivanja, ili da\u0161ak paranoje &#8211; moglo bi biti rezultat gubitka sluha. Zbog toga je za starije odrasle osobe posebno va\u017eno provjeravati sluh.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dno, gubitak sluha utje\u010de na komunikaciju i funkcionalnu sposobnost te je sna\u017eno povezan sa smanjenom kvalitetom \u017eivota, kognitivnim padom i depresijom. Unato\u010d svojoj prevalenciji i morbiditetu, gubitak sluha nedovoljno je prepoznat i nedovoljno lije\u010den. Mo\u017ee biti nedovoljno prepoznat jer je polagano razvojnog problema ili zbog uvjerenja da je gubitak sluha normalan dio starenja. Nedovoljno lije\u010denje mo\u017ee biti posljedica lo\u0161eg razumijevanja opcija za pobolj\u0161anje sluha ili otpora pacijenta ili nemogu\u0107nosti kori\u0161tenja slu\u0161nih pomagala i pomo\u0107nih ure\u0111aja za slu\u0161anje. Tro\u0161ak i dru\u0161tvena stigma glavni su \u010dimbenici u dijagnozi i lije\u010denju gubitka sluha.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Me\u0111unarodni dan sluha<\/h3>\n\n\n\n<p>Od 2007. godine se 3. o\u017eujka obilje\u017eava Me\u0111unarodni dan sluha. Ovaj dan je posve\u0107en podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Pozornost se \u017eeli skrenuti na gubitke sluha prouzro\u010dene bukom, posebno kori\u0161tenjem slu\u0161alica i pametnih telefona, ali i na izlo\u017eenost glasnoj glazbi na zabavama, u kafi\u0107ima i no\u0107nim klubovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakav rekreacijski gubitak sluha mo\u017ee dovesti do ozbiljnijih posljedica za zdravlje pojedinca. Jedno od naj\u010de\u0161\u0107ih senzori\u010dkih o\u0161te\u0107enja kod \u010dovjeka je o\u0161te\u0107enje sluha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s o\u0161te\u0107enim sluhom \u010dine vi\u0161e od 10 % svjetske populacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj obilje\u017eavanja ovog dana je privu\u0107i pozornost dr\u017eavne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javnosti o va\u017enosti odr\u017eavanja normalnog sluha, ali i podizanja razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je do\u0161lo do njegovog o\u0161te\u0107enja. Prema istra\u017eivanju koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Journal of Applied Health Sciences), u okviru provedbe Nacionalne strategije za izjedna\u010davanje mogu\u0107nosti osoba s invaliditetom, osobe s te\u017eim oblicima o\u0161te\u0107enja sluha \u017eive ni\u017eom kvalitetom \u017eivota od prosjeka za populaciju RH, \u0161to dodatno ukazuje na va\u017enost obilje\u017eavanja ovog dana. Ovakva doga\u0111anja tako\u0111er omogu\u0107uju ve\u0107e osvje\u0161tavanje samih osoba s o\u0161te\u0107enjem sluha, bolju upoznatost s vlastitim potrebama i sposobnostima te njihovu razmjenu iskustava.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2906983130\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako gubitak sluha u zrelim godinama do\u017eivljavamo kao ne\u0161to normalno, rije\u010d je o ozbiljnom invaliditetu koji pogoduje socijalnoj izolaciji, razvoju depresije i paranoje. Starosni gubitak sluha naj\u010de\u0161\u0107e je simetri\u010dan, javlja se na oba uha i podjednako ih zahva\u0107a. Budu\u0107i da je gubitak postupan, mnoge starije osobe zapravo vrlo kasno shvate da imaju o\u0161te\u0107eni sluh.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":62965,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1631,2339,1630,3293],"class_list":["post-62961","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-gluhoca","tag-novo-vrijeme","tag-sluh","tag-staracka-nagluhost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62961\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}