{"id":62982,"date":"2022-08-05T13:58:00","date_gmt":"2022-08-05T11:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62982"},"modified":"2022-09-15T14:00:58","modified_gmt":"2022-09-15T12:00:58","slug":"dijabetes-je-medu-vodecim-uzrocima-smrti-starijih-u-hrvatskoj-a-moze-povecati-i-rizik-od-demencija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/dijabetes-je-medu-vodecim-uzrocima-smrti-starijih-u-hrvatskoj-a-moze-povecati-i-rizik-od-demencija\/","title":{"rendered":"Dijabetes je me\u0111u vode\u0107im uzrocima smrti starijih u Hrvatskoj, a mo\u017ee pove\u0107ati i rizik od demencija"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema relevantnim procjenama, u svijetu 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina \u017eivi sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u ili dijabetesom. \u010cak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti i ne lije\u010di ju. Me\u0111u ne\u0161to vi\u0161e od 6,7 milijuna osoba koje godi\u0161nje umru zbog \u0161e\u0107erne bolesti, svaka tre\u0107a osoba mla\u0111a je od 60 godina. Na svjetskoj razini, tro\u0161kovi zdravstvene za\u0161tite vezane uz \u0161e\u0107ernu bolest iznose 966 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je izvijestio <strong>Hrvatski zavod za javno zdravstvo<\/strong>, u Europi od \u0161e\u0107erne bolesti boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a tro\u0161kovi lije\u010denja i skrbi za \u0161e\u0107ernu bolest iznose 189 milijardi ameri\u010dkih dolara godi\u0161nje. Ipak, vi\u0161e od milijun osoba godi\u0161nje umre od njezinih posljedica.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima <strong>CroDiab Registra<\/strong> osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785&nbsp;&nbsp; osoba sa \u0161e\u0107ernom bolesti, a broj oboljelih pove\u0107ava se iz godine u godinu. Ranija istra\u017eivanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. \u0160e\u0107erna bolest je 3. vode\u0107i uzrok smrti sa udjelom od 8,2 posto u 2020. godini.<\/p><div id=\"mojev-948375046\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Definicija dijabetesa i tipovi<\/h3>\n\n\n\n<p>\u0160e\u0107erna bolest ili dijabetes (<em>diabetes mellitus<\/em>) je kroni\u010dna bolest u kojoj su razine glukoze (\u0161e\u0107era) u krvi povi\u0161ene. Ve\u0107ina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju na\u0161 organizam koristi za energiju. Gu\u0161tera\u010da (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu \u0161e\u0107era u krvi i to tako da omogu\u0107ava ulazak \u0161e\u0107era u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, vi\u0161ak \u0161e\u0107era pohranjuje se pomo\u0107u inzulina u mi\u0161i\u0107e i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, \u0161e\u0107er ne mo\u017ee u\u0107i u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povi\u0161ene razine \u0161e\u0107era u krvi i razvoja bolesti. Razlikujemo nekoliko tipova dijabetesa, no za javno zdravlje najzna\u010dajniji su dijabetes tip I te dijabetes tip II.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tip I<\/h3>\n\n\n\n<p>Tip 1 obi\u010dno nastaje zbog poreme\u0107aja imunolo\u0161kog sustava jer se stvaraju vlastita antitijela koja uni\u0161tavaju stanice gu\u0161tera\u010de zadu\u017eene za proizvodnju inzulina. Bolest se razvije kada 70 &#8211; 90 posto stanica bude o\u0161te\u0107eno. Obi\u010dno se javlja kod djece i mla\u0111ih osoba. Znanstvene spoznaje kazuju da neki genetski \u010dimbenici, okoli\u0161ni \u010dimbenici, starija dob \u017eene u vrijeme poro\u0111aja te izlaganje nekim virusnim infekcijama pove\u0107avaju rizik za obolijevanje. Manje od 10 posto osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u ima tip 1 bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tip II<\/h3>\n\n\n\n<p>Tip II je <strong>posebno va\u017ean u kontekstu osoba starije \u017eivotne dobi<\/strong>. To je naj\u010de\u0161\u0107i oblik \u0161e\u0107erne bolesti (globalno gledano oko 90 posto ljudi sa \u0161e\u0107ernom bolesti ima tip 2), koji se obi\u010dno otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stadiju &#8211; tek kada su se razvile komplikacije na drugim organima. Faktori rizika za ovaj tip dijabetesa su <strong>starija dob<\/strong>, pretilost, pozitivna obiteljska anamneza (srodnici prvog stupnja oboljeli od \u0161e\u0107erne bolesti), smanjena tolerancija na glukozu, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, povi\u0161ene vrijednosti triglicerida i sni\u017eene vrijednosti HDL kolesterola te trudni\u010dka \u0161e\u0107erna bolest.<\/p>\n\n\n\n<p>Poznajemo jo\u0161 i gestacijski dijabetes (dijabetes koji se javlja tijekom trudno\u0107e i nestaje najkasnije \u0161est tjedana nakon poroda).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Komplikacije su posebno opasne za starije osobe<\/h3>\n\n\n\n<p>Naju\u010destalije komplikacije \u0161e\u0107erne bolesti o\u010dituju na srcu, krvnim \u017eilama mozga, mre\u017enici oka, bubre\u017enim o\u0161te\u0107enjima te na perifernim \u017eivcima.<\/p>\n\n\n\n<p>Osobe koje imaju dijabetes, vi\u0161estruko \u010de\u0161\u0107e obolijevaj od angine pektoris i infarkta srca, a sr\u010dani udar je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti u osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u. No \u0161e\u0107erna bolest utje\u010de i na gubitak vida, budu\u0107i da uzrokuje o\u0161te\u0107enje krvnih \u017eila na o\u010dnoj pozadini (mre\u017enici). To stanje poznato je u medicini pod nazivom dijabeti\u010dka retinopatija. Ve\u0107ina osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u razvije bla\u017ei oblik tog poreme\u0107aja, ali kod nekih mo\u017ee uzrokovati i gubitak vida. Od ukupnog broja slijepih u svijetu oko 1 posto je uzrok \u0161e\u0107erna bolest.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/diabetes-prehrana-740x410.jpg\" alt=\"\u0160to izaziva dijabetes? \u0160to izaziva \u0161e\u0107ernu bolest?\" class=\"wp-image-5931\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/diabetes-prehrana.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/diabetes-prehrana-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/diabetes-prehrana-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: BigStock<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Visoke razine glukoze u krvi o\u0161te\u0107uju i bubrege. Posebno je poznato stanje nazvano dijabeti\u010dka nefropatija, a koje je posljedica dugotrajne povi\u0161ene razine \u0161e\u0107era u krvi. \u0160e\u0107erna bolest vode\u0107i je uzrok kroni\u010dnog bubre\u017enog zatajivanja. Bolest bubrega u svom po\u010detnom razdoblju ne daje nikakve simptome, a prvi znak o\u0161te\u0107enja bubrega u sklopu \u0161e\u0107erne bolesti je pojava bjelan\u010devina u mokra\u0107i. U kona\u010dnici ako se \u0161e\u0107erna bolest dugo neadekvatno lije\u010di i slabo kontrolira o\u0161te\u0107enje mo\u017ee uzrokovati zatajenje bubrega koje za posljedicu ima dijalizu oboljele osobe,<\/p>\n\n\n\n<p>O\u0161te\u0107enje perifernih \u017eivaca tako\u0111er je \u010desto u osoba oboljelih od \u0161e\u0107erne bolesti. \u0160tetno djelovanje povi\u0161ene razine \u0161e\u0107era u krvi na male krvne \u017eile dovodi i do o\u0161te\u0107enja \u017eivaca koje one opskrbljuju., upozoravaju iz HZJZ. Razvojem neosjetljivosti na bol nastaje sklonost ozljedama i ranama, a ponekad ukoliko se ne lije\u010di pravovremeno na odgovaraju\u0107i na\u010din mo\u017ee do\u0107i do stvaranja ulceracija, gangrene pa i do amputacije oboljelog stopala. Posebno zabrinjava i \u010dinjenica da dijabetes mo\u017ee bitno utjecati i na kognitivne funkcije a \u010dak i pove\u0107ati rizik od te\u0161kih demencija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dijabetes i pad kognitivnih sposobnosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Epidemija dijabetesa posebno je vidljiva u Sjedinjenim Dr\u017eavama, budu\u0107i da vi\u0161e od 34 milijuna Amerikanaca \u017eivi s tom bole\u0161\u0107u. Prema podacima koje je objavila Ameri\u010dka udruga za dijabetes, 25 posto ljudi u dobi od 65 i vi\u0161e godina u Sjedinjenim Dr\u017eavama ima dijabetes (dijagnosticiran i nedijagnosticiran), a oko polovica ima predijabetes. Upravo su ameri\u010dki znanstvenici uspjeli povezati \u0161e\u0107ernu bolest i pad kognitivnih funkcija. Iako lije\u010dnici jo\u0161 uvijek ne razumiju na koji su na\u010din kognitivno propadanje i dijabetes to\u010dno povezani, znaju da visoki \u0161e\u0107er u krvi ili inzulin mogu o\u0161tetiti mozak na nekoliko na\u010dina:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Dijabetes pove\u0107ava rizik od bolesti srca i mo\u017edanog udara, koji o\u0161te\u0107uju srce i krvne \u017eile. O\u0161te\u0107ene krvne \u017eile u mozgu mogu pridonijeti naru\u0161avanju kognitivnih sposobnosti.<\/li><li>Mozak ovisi o mnogim razli\u010ditim kemikalijama koje mogu biti neuravnote\u017eene zbog previ\u0161e inzulina. Neke od ovih promjena mogu potaknuti kognitivni pad.<\/li><li>Visoki \u0161e\u0107er u krvi uzrokuje upale. To mo\u017ee o\u0161tetiti mo\u017edane stanice i izazvati razvoj demencije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kada se dijabetes ne kontrolira, previ\u0161e \u0161e\u0107era ostaje u krvi. S vremenom to mo\u017ee o\u0161tetiti organe, uklju\u010duju\u0107i mozak. Znanstvenici su prona\u0161li dodatne dokaze dokaze koji bi mogli povezati dijabetes tipa 2 s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u, naj\u010de\u0161\u0107im uzrokom demencije. Nekoliko istra\u017eivanja koja su pratila velike grupe tijekom mnogo godina sugeriraju da odrasli s dijabetesom tipa 2 imaju ve\u0107i rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to su pokazala istra\u017eivanja o odnosu izme\u0111u dijabetesa i propadanja kognitivnih funkcija?<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Osobe s dijabetesom tipa 1 izlo\u017eene su ve\u0107em riziku od demencije nego osobe koje nemaju dijabetes. Prema rezultatima jedne studije, dijabeti\u010dari tipa 1 imali su 93 posto ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e razviti demenciju. Studija iz 2021. za <em>Kaiser Permanente Northern California<\/em> je pokazala da starije odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 koje su bile hospitalizirani zbog visoke razine \u0161e\u0107era u krvi, bile su izlo\u017eeni ve\u0107em riziku od demencije. Pacijenti koji su bili hospitalizirani i zbog visokih i niskih vrijednosti imali su \u0161est puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e kasnije razviti demenciju.<\/li><li>Postoji jaka korelacija izme\u0111u Alzheimerove bolesti i visoke razine \u0161e\u0107era u krvi. Jedno je istra\u017eivanje pokazalo da ljudi s visokom razinom \u0161e\u0107era u krvi \u2014 poput onih povezan s dijabetesom tipa 2 \u2014 imao dramati\u010dno pove\u0107anje beta-amiloidnog proteina, jednog od obilje\u017eja Alzheimerove bolesti.<\/li><li>Osobe u ranoj fazi dijabetesa tipa 2 imaju znakove disfunkcije mozga. \u010cinjenica je da su sudionici jedne studije pokazali visoku razinu inzulinske rezistencije u mozgu i smanjenu sposobnost kori\u0161tenja glukoze za poticanje normalne funkcije mozga.<\/li><li>Pojedinci s dijabetesom tipa 2 pokazuju ubrzano kognitivno propadanje, konkretno u izvr\u0161noj funkciji i brzini obrade informacija. Druga studija je otkrila da oni \u010diji je po\u010detak dijabetesa tipa 2 bio u mla\u0111oj dobi imaju ve\u0107i rizik od demencija.<\/li><li>Rani u\u010dinci dijabetesa na mozak bili su povezani s razinama proteina u krvi nazvanog hemoglobin A1C (HbA1C). Znanstvenici su otkrili da \u010dak i ljudi koji su imali dijabetes kra\u0107e od 10 godina imaju tipi\u010dne poreme\u0107aje u funkciji pam\u0107enja povezana s podru\u010djem mozga koje se naziva hipokampus. Utvrdili su i da osobe s dijabetesom imaju manji hipokampus od ljudi bez dijabetesa. Tako\u0111er su otkrili da je smanjenje veli\u010dine hipokampusa povezano s HbA1C razine u krvi, \u0161to sugerira da bi se HbA1C mogao koristiti za indiciranje hipokampalne funkcije i\/ili po\u010detak gubitka pam\u0107enja.<\/li><li>Gen amiloidnog prekursorskog proteina, za koji se zna da je uklju\u010den u neke slu\u010dajeve Alzheimerove bolest, utje\u010de na inzulinski put. Prekid ovog puta je za\u0161titni znak dijabetesa. Istra\u017eivanje bi moglo ukazati na terapijski cilj za obje bolesti.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako smanjiti rizik od dijabetesa?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ameri\u010dka udruga za srce identificirala je promjene na\u010dina \u017eivota kako bi se postiglo bolje zdravlje kardiovaskularnog sustava i smanjenje rizika od dijabetesa i demencije. Jednostavnih sedam pravila &nbsp;uklju\u010duje:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Regulirajte krvi tlak<\/li><li>Regulirajte kolesterol<\/li><li>Smanjite \u0161e\u0107er u krvi<\/li><li>Aktivirajte se \u2014 budite fizi\u010dki aktivni svaki dan<\/li><li>Jedite bolje \u2014 u\u017eivajte u zdravoj prehrani s niskim udjelom masti<\/li><li>Smr\u0161avite<\/li><li>Prestanite pu\u0161iti<\/li><\/ul>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2876627172\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podacima CroDiab Registra, osoba sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785\u00a0\u00a0 osoba sa \u0161e\u0107ernom bolesti, a broj oboljelih pove\u0107ava se iz godine u godinu. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":63003,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[31,2339,1018],"class_list":["post-62982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dijabetes","tag-novo-vrijeme","tag-smrtnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62982"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62982\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/63003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}