{"id":62989,"date":"2022-06-09T13:09:00","date_gmt":"2022-06-09T11:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=62989"},"modified":"2022-09-16T13:17:35","modified_gmt":"2022-09-16T11:17:35","slug":"starenje-i-mediji-kako-se-perpetuiraju-predrasude-i-stereotipi-o-starenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/starenje-i-mediji-kako-se-perpetuiraju-predrasude-i-stereotipi-o-starenju\/","title":{"rendered":"Starenje i mediji: Kako se perpetuiraju predrasude i stereotipi o starenju"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Zaustavite starenje&#8221; &#8211; glavni je slogan kojim jedna kozmeti\u010dka kompanija \u017eeli privu\u0107i \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e kupaca da kupe njezin proizvod. Jer starenje nije po\u017eeljno i treba ga zaustaviti &#8211; kao da je to mogu\u0107e. Reklama se mo\u017ee vidjeti skoro svaki dan na svim nacionalnim televizijama. No kako takva poruka utje\u010de na starije osobe kojih u na\u0161em dru\u0161tvu ima najvi\u0161e?<\/p>\n\n\n\n<p>Gospo\u0111a <strong>Marija Toplak <\/strong>(72) iz Zagreba je umirovljena u\u010diteljica i po njenom mi\u0161ljenju reklama je gotovo uvredljiva. &#8220;Kako se mo\u017ee zaustaviti starenje? Pa jedini na\u010din da ne ostari\u0161 je da umre\u0161 mlad. A tko to \u017eeli? Dosad jo\u0161 nije izmi\u0161ljen na\u010din kako da se ima dug \u017eivot a da se ne ostari. Meni to smeta. Pogotovo zato \u0161to je jako ra\u0161ireno i svakodnevno&#8221;, ka\u017ee Marija.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Da su barem poru\u010dili da koristimo njihov proizvod ako \u017eelimo izgledati lijepo i njegovano, ali poru\u010divati da njihove kreme zaustavljaju starenje je istovremeno i neto\u010dno i bezobrazno. Niti me neka krema mo\u017ee ponovno pretvoriti u tridesetogodi\u0161njakinju, niti bih to \u017eeljela&#8221;, ka\u017ee.<\/p><div id=\"mojev-2937320650\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ljubica Grani\u0107<\/strong> (68), tako\u0111er iz Zagreba, sli\u010dnog je mi\u0161ljenja. &#8220;Nekako mi se \u010dini da mi takve reklame poru\u010duju da je \u010ditav moj \u017eivot i svo moje iskustvo koje sam dosad prikupila nepo\u017eeljno. Najbolje bi bilo imati 25 godina, a kad te mlade godine pro\u0111u bolje da te nema jer te ionako nitko ne \u017eeli vidjeti. Trebam se, valjda, sramiti toga kako izgledam. Ne svi\u0111a mi se to nimalo&#8221;, ka\u017ee Ljubica.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vjekoslav Novak<\/strong> (81) iz Zagreba u medijskom je prostoru primijetio ne\u0161to drugo, a tako\u0111er ima veze s negativnom percepcijom o starenju. &#8220;Primijetio sam da se kod izvje\u0161tavanja i prometnim nesre\u0107ama uvijek nagla\u0161ava ako je neki od sudionika nesre\u0107e imao puno godina. \u010covjek dobije dojam da samo stariji izazivaju nesre\u0107e i da su po\u0161ast na cesti, a sve statistike pokazuju da to nije tako. Daleko vi\u0161e nesre\u0107a izazivaju mla\u0111i &#8211; samo \u0161to se rijetko nagla\u0161ava koliko godina imaju. Stariji voze puno opreznije, sporije i imaju vi\u0161e iskustva u vo\u017enji i sudjeluju u zna\u010dajno manje prometnih nesre\u0107a. A ipak, kad se objavi da je neki stariji voza\u010d napravio kakav prekr\u0161aj, svi se okome na njega kao da starci ubijaju ljude na cesti svaki bo\u017eji dan&#8221;, revoltiran je Vjekoslav.<\/p>\n\n\n\n<p>Doista, stariji u medijima imaju nezavidan polo\u017eaj i tretira ih se kao manje vrijedne, \u0161to je problem kojega treba biti svjestan i na kojemu treba raditi, pogotovo zato \u0161to starijih osoba u dru\u0161tvu ima sve vi\u0161e i vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><em>Anti-age<\/em> kultura<\/h3>\n\n\n\n<p>Ne bi bilo pretjerivanje kada bismo rekli da \u017eivimo u pravoj <em>anti-age<\/em> kulturi koja cijeni samo mladost, a starost nije niti po\u017eeljna, niti lijepa i svakako je treba eliminirati. Mediji silno poma\u017eu takvoj percepciji i negativnoj slici dru\u0161tva o starijim osobama.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem ima i svoj naziv &#8211; &#8220;dobizam&#8221;, koji je zapravo direktan prijevod engleskog izraza <em>ageizam<\/em>. Pojam ozna\u010dava netrpeljivost ili nesno\u0161ljivost prema starijim osobama, a iako se radi o jo\u0161 jednom negativnom &#8220;izmu&#8221;, njega hrvatsko zakonodavstvo uop\u0107e ne prepoznaje pa tako nema ni razvijenih mehanizama za njegovo eliminiranje kao \u0161to je u slu\u010daju rasizma ili seksizma &#8211; iako bi se dobizam \u010dak i mogao smatrati oblikom seksizma s obzirom na to da su starije osobe u najve\u0107em postotku \u017eene zbog toga \u0161to su biolo\u0161ki predisponirane da \u017eive du\u017ee od mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Poznati slovenski psiholog <strong>Vid Pe\u010djak<\/strong> koji se posebno bavio psihologijom starenja, u svojem je radu &#8220;Psihologija tre\u0107e \u017eivotne dobi&#8221; iz 2001. godine ponudio ovakvu definiciju dobizma: &#8220;Diskriminacija na osnovi kalendarske starosti. Odre\u0111ivanje sposobnosti i propisivanje dru\u0161tvenih uloga isklju\u010divo na temelju \u017eivotne dobi. Gledi\u0161te koje ne prihva\u0107a individualni pristup starijim osobama nakon odre\u0111enog broja godina.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>U svojem razmatranju starenja, psiholog Pe\u010djak je kazao da se razlikuju dvije vrste starenja: primarno i sekundarno, pri \u010demu bi primarno ili zdravo starenje bilo ono kad su ljudi aktivni, bave se sportom, imaju hobije ili jo\u0161 uvijek aktivno rade. Sekundarno ili bolesno starenje je kad su ljudi bolesni i nemo\u0107ni te im je potrebna pomo\u0107 drugih u obavljanju dnevnih aktivnosti poput obavljanja osobne higijene, prehrane, odijevanja ili obavljanja fiziolo\u0161kih potreba.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako velik broj starijih osoba \u017eivi posve neovisno, dobrog su zdravlja i aktivni su \u010dlanovi dru\u0161tva, uvrije\u017eena je predrasuda da se radi o osobama koje stalno trebaju ne\u010diju pomo\u0107. Zbog takvih se predrasuda o starijim osobama formiraju stereotipna mi\u0161ljenja pa mnogi ljudi misle da su sve starije osobe nemo\u0107ne i nesamostalne.<\/p>\n\n\n\n<p>Predrasudama i stereotipima bavio se hrvatski psiholog <strong>Ivan \u0160iber<\/strong> koji je pojmove ovako definirao: &#8220;Predrasude su izrazito apriorni stavovi, doneseni prije rasu\u0111ivanja, koji se temelje na sna\u017enom emocionalnom odnosu, naj\u010de\u0161\u0107e negativni i te\u0161ko promjenjivi, a stereotipi su generalizirana shva\u0107anja o osobinama pripadnika pojedinih dru\u0161tvenih grupa.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pozitivni stereotipi o starenju<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako su \u010de\u0161\u0107i negativni stereotipi vezani uz starenje, ima i onih pozitivnih &#8211; iako ne\u0161to manje. Ameri\u010dki gerontolog <strong>Erdman B. Palmore<\/strong> me\u0111u negativne stereotipe o starenju ubrojao je bole\u017eljivost, starost, ru\u017eno\u0107u, umno nazadovanje, gubljenje pam\u0107enja, beskorisnost, izoliranost, siroma\u0161tvo i depresiju, dok su pozitivni ljubaznost, mudrost, pouzdanost, bogatstvo, politi\u010dki utjecaj, sloboda, vje\u010dna mladost i sre\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, pozitivni stereotipi o starijim osobama \u010desto su u sjeni onih negativnih i dru\u0161tvo generalno \u010de\u0161\u0107e o starenju ima negativan stav nego pozitivan &#8211; iako je starenje, zapravo, jedini na\u010din da si osiguramo dug \u017eivot. Va\u017eno je naglasiti da takav negativan stav o starijim osobama i starenju silno utje\u010de na sliku starijih osoba o sebi samima zbog \u010dega su \u010desto nezadovoljni i depresivni te \u017eele promijeniti tu biolo\u0161ku datost &#8211; \u0161to starenje svakako jest &#8211; i prikazivati se mla\u0111ima. Zato \u010desto pribjegavaju neistinitim prikazivanjem svojih godina (mnogi \u0107e rado re\u0107i da imaju koju godinu manje, iako je poznata izjava modne dizajnerice <strong>Coco Chanel <\/strong>koja je kazala kako na pitanje koliko joj je godina uvijek ka\u017ee da ima vi\u0161e kako bi joj sugovornik udijelio kompliment da izgleda mla\u0111e), bojanjem kose, obla\u010denjem izrazito mladena\u010dke odje\u0107e i odlaskom estetskom kirurgu kako bi &#8220;izbrisali godine&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav odnos dru\u0161tva prema starenju, a onda i odnos starijih osoba prema sebi samima, utje\u010de i na odnos koji prema osobama tre\u0107e \u017eivotne dobi imaju mladi ljudi i djeca. No upravo dru\u017eenje razli\u010ditih generacija, zajedni\u010dko poduzimanje aktivnosti i me\u0111usobni razgovor zna\u010dajno doprinose boljem razumijevanju mla\u0111ih i starijih generacija. Na tome se ipak u posljednje vrijeme malo vi\u0161e radi te se me\u0111ugeneracijskom integracijom bave brojne udruge civilnog dru\u0161tva i zaklade, me\u0111u kojima se isti\u010de Zaklada Zajedni\u010dki put iz Zagreba koja organizira brojne radionice i susrete na kojima sudjeluju sve generacije te stoje iza istra\u017eivanja Narativi o dostojanstvu u starijoj \u017eivotnoj dobi iz 2016. godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mediji oblikuju javno mnijenje<\/h3>\n\n\n\n<p>No na oblikovanje javnog mnijenja u dana\u0161nje vrijeme ipak najve\u0107i utjecaj imaju mediji &#8211; ponajvi\u0161e i dalje televizija, ali sve vi\u0161e i internet. Me\u0111utim, hotimice ili ne, upravo na njima le\u017ei odgovornost za \u010desto negativnu percepciju starijih osoba u dru\u0161tvu propagiranjem ideje da starenje nije po\u017eeljno i treba ga zaustaviti, te da starije osobe nisu korisni \u010dlanovi dru\u0161tva. Zamjetno je to na televiziji, u reklamama, filmovima, stripovima, knjigama, ali i crti\u0107ima. Jedan od primjera je epizoda animirane serije Peppa Pig u kojoj dvojica djedova vode svoje unuke na izlet brodom, no tijekom izleta se dvojica djedova stalno sva\u0111aju i prepiru \u010dime perpetuiraju stav o starijim osobama kao neugodnima i netrpeljivima.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem prikazivanja starijih osoba u crti\u0107ima nije nov i zapazila ga je i komparatistica <strong>Nada Kujund\u017ei\u0107<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ona je analizirala prikazivanje starijih \u017eenskih likova u 43 Disneyeva filma i zaklju\u010duje da ondje postoji pet glavnih tipova \u017eenskih uloga koje mladim recipijentima poma\u017eu u usvajanju predrasuda o osobama odre\u0111ene dobi. Tako imamo vje\u0161tice, dobre vile, mudre starice, bri\u017ene bake i komi\u010dne starice. Vje\u0161tica je uvijek stara i ru\u017ena, dobra vila mo\u017ee biti i mlada i stara, ali ako je stara onda je neprivla\u010dna i aseksualna, bri\u017ena baka je draga i dobra, ali je bespomo\u0107na, komi\u010dna starica je karikatura i tako dalje. Osim toga, stariji su likovi naj\u010de\u0161\u0107e sporedni i oni tek poma\u017eu glavnim likovima i odvijanju radnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Na taj na\u010din ve\u0107 od najranije dobi djeca bivaju izlo\u017eena stereotipima o starijim osobama i o njima gaje predrasude koje \u0107e biti te\u0161ko razbiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ni filmski sadr\u017eaj za ne\u0161to starije mlade ljude ne napu\u0161ta stereotipe o starijim osobama. Tako su Robinson, Callister i Magoffin u svom radu iz 2009. godine analizirali filmove za mlade u periodu od 1980. do 2006. te su ustanovili da je u tim filmovima vi\u0161e od tre\u0107ine starijih likova prikazano negativno, a karakteristike kojima su opisani naj\u010de\u0161\u0107e su: lo\u0161i voza\u010di, staromodni i stalno prigovaraju.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom da su godinama izlo\u017eeni medijima koji negativno prikazuju starije osobe, ne treba \u010duditi da i adolescenti stereotipiziraju starije ljude.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Starije osobe u informativnim emisijama<\/h3>\n\n\n\n<p>\u0160to se ostalog medijskog sadr\u017eaja ti\u010de, sli\u010dno je i u informativnim emisijama \u0161to je potvrdilo i istra\u017eivanje iz 2009. autorica s Fakulteta politi\u010dkih znanosti <strong>Tene Peri\u0161in<\/strong> i <strong>Valentine Kufrin<\/strong>, koje su analizirale na koji su na\u010din starije osobe prikazane u sredi\u0161njim informativnim emisijama vode\u0107ih hrvatskih televizijskih ku\u0107a (HRT, RTL i Nova TV).<\/p>\n\n\n\n<p>Autorice su analizirale priloge objavljene u razdoblju od tri tjedna te poku\u0161ale detaljnije istra\u017eiti zastupljenost ageizma i stereotipne slike o starijim osobama. Rezultati istra\u017eivanja pokazuju kako je ageizam zastupljen u glavnim informativnim emisijama medijskih ku\u0107a, a \u0161to se o\u010dituje kroz slabu zastupljenost starijih osoba u informativnim emisijama i prilozima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pregledale su ukupno 938 priloga, a starije osobe se prikazuju u njih 58, \u0161to je samo 6,2 posto svih priloga &#8211; jako mali postotak s obzirom na postotak starijih osoba u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Starije se osobe naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju prilikom komentiranja odre\u0111ene situacije, s naglaskom na njihovo nezadovoljstvo skupim uslugama, odlukama politi\u010dara i sl. Tako\u0111er, \u010desto se pojavljuju u ulozi \u017ertve ili kao siroma\u0161ne osobe kojima je te\u0161ko. Me\u0111u analiziranim prilozima, vrlo je malo bilo onih koji su starije osobe prikazivali kao aktivne \u010dlanove dru\u0161tva, \u0161to tako\u0111er podupire stereotip o starima kao bole\u017eljivim, siroma\u0161nim i nezadovoljnim osobama kojima stalno treba pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se to promijenilo, potrebno je osigurati vi\u0161e medijskog prostora za prikazivanje pozitivnih strana starijih osoba i starenja kao takvog \u0161to se u posljednje vrijeme ipak po\u010delo mijenjati pojavom internetskih posrtala specijaliziranih za starije osobe koji se temom starenja bave na \u0161iri na\u010din i nagla\u0161avaju da je starenje doista privilegija tek odabranih.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1614726460\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne bi bilo pretjerivanje kada bismo rekli da \u017eivimo u pravoj anti-age kulturi koja cijeni samo mladost, a starost nije niti po\u017eeljna, niti lijepa i svakako je treba eliminirati. Mediji silno poma\u017eu takvoj percepciji i negativnoj slici dru\u0161tva o starijim osobama. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28388,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1185,516,2339,80],"class_list":["post-62989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-ageizam","tag-mediji","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62989"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62989\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}