{"id":63011,"date":"2022-06-13T18:09:00","date_gmt":"2022-06-13T16:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63011"},"modified":"2022-09-28T21:22:24","modified_gmt":"2022-09-28T19:22:24","slug":"o-desetljecu-zdravog-starenja-u-hrvatskoj-se-malo-zna-unatoc-rapidnom-starenju-stanovnistva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/o-desetljecu-zdravog-starenja-u-hrvatskoj-se-malo-zna-unatoc-rapidnom-starenju-stanovnistva\/","title":{"rendered":"O Desetlje\u0107u zdravog starenja u Hrvatskoj se malo zna, unato\u010d rapidnom starenju stanovni\u0161tva"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska do\u017eivljava demografski slom, a zbog malog broj novoro\u0111enih i velikog broja odseljenih, uskoro bi trebala i doslovno postati zemlja starih ljudi. Unisona su to predvi\u0111anja hrvatskih demografa, a \u010dije ostvarenje svjedo\u010de i hrvatski umirovljenici budu\u0107i da se nepovoljan odnos radnika i umirovljenika reflektira u brutalno malim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuti hrvatski demograf An\u0111elko Akrap<\/strong> jo\u0161 je 2015. godine na panelu  Demografski slom Hrvatske iznio zabrinjavaju\u0107e podatke prema kojima udio stanovnika starih 65 i vi\u0161e godina porasti od 18 posto u 2011. godini na 31 posto u 2051. godini. Ova projekcija ne bi djelovala tako zloguko da se ne temelji na o\u010dekivanom padu broja stanovnika pa tako Akrap navodi da \u0107e broj stanovnika porasti samo u Zagreba\u010dkoj i Zadarskoj \u017eupaniji, dok \u0107e ostale \u017eupanije izgubiti i do 60 posto svoga stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska, dakako, nije jedina europska dr\u017eava u kojoj \u0107e stanovni\u0161tvo rapidno starjeti, ali jest me\u0111u najugro\u017eenijima. Ujedinjeni narodi (UN) svjesni ovog problema, izme\u0111u potrebe za zdravljem u starosti i maksimalnim aktiviranjem dostupnih ljudskih resursa, iznjedrili su Desetlje\u0107e zdravog starenja kako bi pripremilo \u010dlanice i ubla\u017eilo udar na javne sustave, a koje \u0107e izazvati sve ubrzanije starenje stanovni\u0161tva. Paradoksalno, iako je Hrvatska me\u0111u ugro\u017eenijim zemljama, a broj umirovljenika primakao se broju radnika, malo tko zna \u0161to je to Desetlje\u0107e pa smo zavirili u temeljni dokument ovoga projekta kako bismo saznali \u0161to su ciljevi i na \u010demu po\u010divaju.<\/p>\n\n\n\n

Desetlje\u0107e zdravog starenja po\u010delo je s 2020. godinom<\/h3>\n\n\n\n

Du\u017ei \u017eivoti jedno su od na\u0161ih najzna\u010dajnijih kolektivnih postignu\u0107a koji odra\u017eavaju napredak u dru\u0161tvenom i i gospodarskom razvoju. Posljedica je to i napretka u zdravstvu, posebno u suzbijanju fatalnih dje\u010djih bolesti, kao i svo\u0111enje smrti majke pri porodu na minimum. Ujedinjeni narodi upozoravaju nas da je \u017eivot resurs, a dug \u017eivot jo\u0161 ve\u0107i resurs, nevjerojatno vrijedan i neponovljiv.<\/p>\n\n\n\n

Zbog nabrojanih \u017eivotnih \u010dinjenica vrijeme je za revalorizaciju i promi\u0161ljanje starije \u017eivotne dobi koja se danas vi\u0161e ne mo\u017ee smatrati predvorjem umiranja, ali i godina koje nas vode prema tom cilju. Upravo je stoga UN desetlje\u0107e u kojem \u017eivimo posvetio zdravom starenju s nadom da \u0107e promijeniti globalne i dr\u017eavne politike na na\u010din da \u0107e starost postati kvalitetnija, a da \u0107e dru\u0161tvo iskoristiti potencijale koji le\u017ee u njegovim starijim \u010dlanovima.<\/p>\n\n\n\n

U strate\u0161kom dokumentu UN-a o Desetlje\u0107u zdravog starenja, navodi se da danas ve\u0107ina ljudi mo\u017ee o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e do\u017eivjeti 60 godina i vi\u0161e. Osoba stara 60 godina na po\u010detku Desetlje\u0107a zdravog starenja mo\u017ee o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e u prosjeku \u017eivjeti dodatne 22 godine, projicirano u budu\u0107nost \u2013 82. godine. U ovom trenutku, o\u010dekivani \u017eivotni vijek na globalnoj razini jest 73,2 godine (prema podacima Worldometra za 2022. godinu.)<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekivani \u017eivotni vijek u Hrvatskoj i regiji<\/h3>\n\n\n\n

Za Hrvatsku je deklarirani \u017eivotni vije 79.02 godine (82.02 godine za \u017eene, 75.95 godina za mu\u0161karce). Gra\u0111ani Bosne i Hercegovine u ovom trenutku imaju o\u010dekivani \u017eivotni vijek od 77,93 godine, a Srbije 76,47 godina. Kada govorimo krajnjim vrijednostima, za stanovnike Hong Konga se o\u010dekuje prosje\u010dnih 85,29 godina, a za Srednjeafri\u010dku Republiku tek 54,36 godina. Bez obzira na razlike, svjetsko stanovni\u0161tvo stari te se pove\u0107ava udio stanovnika koji su na pragu tre\u0107e \u017eivotne dobi ili su ve\u0107 u njoj.<\/p>\n\n\n\n

Primjeri koje smo naveli pokazuju velika nejednakost u dugovje\u010dnosti prema dru\u0161tvenoj i ekonomskoj pripadnosti. Tako fakultetski obrazovan gra\u0111anin neke od dr\u017eava \u010dlanica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) mo\u017ee o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e \u017eivjeti 7,5 godina du\u017ee od svog vr\u0161njaka s kra\u0107im obrazovanjem. Za \u017eene je ta razlika 4,6 godina. Zemlje u razvoju bilje\u017ee jo\u0161 ve\u0107e razlike.<\/p>\n\n\n\n

Porast broja i udjela ljudi u dobi od 60 i vi\u0161e godina raste dosad nevi\u0111enom brzinom, a UN upozorava da \u0107e ubrzanje rasti u idu\u0107im godinama, posebno u zemljama u razvoju. Starenje stanovni\u0161tva i dalje \u0107e utjecati na sve aspekte dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i tr\u017ei\u0161te rada i financija, potra\u017enju za robom i uslugama, kao \u0161to su obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, dugotrajna skrb, socijalna za\u0161tita, prijevoz, informiranje i komunikacija, a utjecat \u0107e i na obiteljske strukture i me\u0111ugeneracijske veze.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos dominantnom diskursu, UN tvrdi da je  globalno malo dokaza da su stariji ljudi danas boljeg zdravlja nego prija\u0161nje generacije. Nadalje, dobro zdravlje u starijoj \u017eivotnoj dobi nije ravnomjerno raspore\u0111eno izme\u0111u ili unutar populacija. Na primjer, me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavama postoji prosje\u010dna razlika od 31 godine o\u010dekivanog zdravog \u017eivotnog vijeka pri ro\u0111enju i 11 godina za zdrav \u017eivotni vijek sa 60 godina.<\/p>\n\n\n\n

Dobro zdravlje dodaje \u017eivot godinama<\/h3>\n\n\n\n

Prilike koje proizlaze iz pove\u0107anja dugovje\u010dnosti jako ovise o zdravom starenju. Ljudi koji do\u017eive dodatne godine \u017eivota u dobrom zdravlju i nastavljaju biti sastavni dio obitelji ja\u010daju zajednicu i dru\u0161tvo u cjelini. S druge strane, ako dodanim godinama dominiraju lo\u0161e zdravlje, dru\u0161tvena izolacija ili ovisnost o skrbi, implikacije za starije osobe i dru\u0161tvo mnogo su negativnije.<\/p>\n\n\n\n

Zdravo starenje mo\u017ee biti stvarnost za sve, i\u0161\u010ditava se iz temeljnog dokumenta Desetlje\u0107a zdravog starenja.  To \u0107e zahtijevati promjenu fokusa s razmatranja zdravog starenja kao odsutnosti bolesti za poticanje funkcionalne sposobnosti koja omogu\u0107uje starijim ljudima da budu i da rade ono \u0161to vole. Akcije za pobolj\u0161anje zdravog starenja bit \u0107e potrebne na vi\u0161e razina i u vi\u0161e sektora kako bi se prevenirale bolesti, promicalo zdravlje odr\u017ealo intrizi\u010dne kapacitete i omogu\u0107ilo funkcionalnu sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d predvidljivosti starenja stanovni\u0161tva i njegovom ubrzanom tempu, pripravnost na novu situaciju razlikuje se od dr\u017eave do dr\u017eave. Mnogi dana\u0161nji stariji ljudi nemaju pristup osnovnim potrebnim resursima za smislen i dostojanstven \u017eivot. Mnogi drugi svakodnevno se suo\u010davaju s preprekama koje ih sprje\u010davaju da do\u017eive zdravlje, blagostanje i potpunu uklju\u010denost u dru\u0161tvo. Ove pote\u0161ko\u0107e se pogor\u0161avaju u osjetljivim okru\u017eenjima i hitnim slu\u010dajevima, gdje su resursi ograni\u010deniji, a prepreka je vi\u0161e. Zbog toga, smatraju kreatori Desetlje\u0107a zdravog starenja, dru\u0161tva moraju imati plan, moraju biti spremna odgovoriti na potrebe sada\u0161njih i budu\u0107ih starijih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjeni\u010dno stanje<\/h3>\n\n\n\n
  • Do kraja Desetlje\u0107a zdravog starenja (2020. \u2013 2030.) broj ljudi u dobi od 60 godina i starijih bit \u0107e 34 posto ve\u0107i. Pove\u0107at \u0107e se s 1 milijarde u 2019. na 1,4 milijarde. Do 2050. godine globalna populacija starijih ljudi \u0107e se vi\u0161e nego udvostru\u010diti, na 2,1 milijardu.<\/li>
  • Vi\u0161e je starijih nego djece do 5 godina. 2020. godine, prvi put u povijesti, ljudi u dobi od 60 godina ili vi\u0161e nadma\u0161ili su broj djece mla\u0111e od 5 godina. Do 2050. godine bit \u0107e dvostruko vi\u0161e ljudi starijih od 60 godina nego djece mla\u0111e od 5 godina. Do 2050. godine ljudi u dobi od 60 godina ili vi\u0161e nadma\u0161it \u0107e broj adolescenata i mladih u dobi od 15 do 24 godine.<\/li>
  • Ve\u0107ina starijih ljudi \u017eivi u zemljama u razvoju. U 2019. godini 37 posto  starijih ljudi \u017eivjelo je u isto\u010dnoj i jugoisto\u010dnoj Aziji, 26 posto u Europi i Sjevernoj Americi, 18 posto u srednjoj i ju\u017enoj Aziji, 8 posto u Latinskoj Americi i na Karibima, 5 posto u subsaharskoj Africi, 4posto u sjevernoj i zapadnoj Africi i 0,7 posto u Oceaniji.<\/li>
  • Broj ljudi u dobi od 60 i vi\u0161e godina najbr\u017ee \u0107e rasti u zemljama u razvoju, sa 652 milijuna u 2017. na 1,7 milijardi u 2050., dok \u0107e razvijenije zemlje vidjeti porast od 310 milijuna do 427 milijuna. Broj starijih osoba najbr\u017ee raste u Africi, a slijede Latinska Amerika, Karibi i Azija. Projekcije pokazuju da \u0107e gotovo 80 posto starijeg svjetskog stanovni\u0161tva \u017eivjeti u manje razvijenim zemljama 2050.<\/li>
  • U ve\u0107ini zemalja udio starijih osoba u stanovni\u0161tvu \u0107e se pove\u0107ati, s jedne od osam osoba u dobi od 60 ili vi\u0161e godina u 2017. na jednu od \u0161est do 2030. i jednu od pet do 2050.<\/li>
  • \u017dene imaju tendenciju \u017eivjeti dulje od mu\u0161karaca. Godine 2017. \u017eene su \u010dinile 54 posto svjetske populacije u dobi od 60 godina ili vi\u0161e i 61 posto onih u dobi od 80 godina ili vi\u0161e. Izme\u0111u 2020. i 2025. o\u010dekivano trajanje \u017eivota \u017eena pri ro\u0111enju prema\u0161it \u0107e ono kod mu\u0161karaca za 3 godine.<\/li>
  • Tempo starenja stanovni\u0161tva se ubrzava. Dana\u0161nje zemlje u razvoju moraju se mnogo br\u017ee prilagoditi populaciji koja stari od mnogih razvijenih zemalja, ali \u010desto imaju mnogo ni\u017ei nacionalni dohodak i infrastrukturu te manje kapacitete za zdravstvenu i socijalnu skrb od zemalja koje su se razvile puno prije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Zbog svega navedenog, desetlje\u0107e zdravog starenja nadovezuje se na globalne obveze i pozive na djelovanje i odgovara na njih. Temelji se na Globalnoj strategiji i akcijskom planu o starenju i zdravlju (2016. \u2013 2030.), koji je sastavljen kroz opse\u017ene konzultacije o Svjetskom izvje\u0161\u0107u o starenju i zdravlje Globalna strategija uklju\u010duje multisektorsko djelovanje za pristup zdravom tijekom cijelog \u017eivota kako bi se potaknuo dulji i zdraviji \u017eivot. Desetlje\u0107e se nadovezuje na Madridski me\u0111unarodni akcijski plan o starenju i popunjava praznine u zdravlju i dobrobiti ja\u010danjem multisektorskih pristupa zdravom starenju. Kao globalna strategija Desetlje\u0107e podr\u017eava realizaciju Agende 2030. i njezinih 17 odr\u017eivih razvojnih ciljeva. Agendom 2030 dano je globalno obe\u0107anje da nitko ne\u0107e biti izostavljen i da \u0107e svako ljudsko imati priliku ostvariti svoj potencijal u dostojanstvu i jednakosti.<\/p>\n\n\n\n

    \nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Vrijeme je za revalorizaciju i promi\u0161ljanje starije \u017eivotne dobi koja se danas vi\u0161e ne mo\u017ee smatrati predvorjem umiranja, ali i godina koje nas vode prema tom cilju. Upravo je stoga UN desetlje\u0107e u kojem \u017eivimo posvetio zdravom starenju s nadom da \u0107e promijeniti globalne i dr\u017eavne politike na na\u010din da \u0107e starost postati kvalitetnija, a da \u0107e dru\u0161tvo iskoristiti potencijale koji le\u017ee u njegovim starijim \u010dlanovima.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":25770,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[205,2339,80,3294],"class_list":["post-63011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-demografija","tag-novo-vrijeme","tag-starenje","tag-zdravo-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}