{"id":63049,"date":"2022-08-16T20:18:00","date_gmt":"2022-08-16T18:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63049"},"modified":"2022-09-28T10:49:43","modified_gmt":"2022-09-28T08:49:43","slug":"smrtnost-starijih-u-koroni-smanjila-je-ocekivani-zivotni-vijek-u-hrvatskoj-o-cem-u-on-jos-ovisi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/smrtnost-starijih-u-koroni-smanjila-je-ocekivani-zivotni-vijek-u-hrvatskoj-o-cem-u-on-jos-ovisi\/","title":{"rendered":"Smrtnost starijih u koroni smanjila je o\u010dekivani \u017eivotni vijek u Hrvatskoj. O \u010demu on jo\u0161 ovisi?"},"content":{"rendered":"\n

U travnju pro\u0161le godine objavljeno je da se o\u010dekivani \u017eivotni vijek pri ro\u0111enju u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica Europske unije smanjio i to zahvaljuju\u0107i epidemiji novog koronavirusa Sars-CoV-2. Naime u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a, o\u010dekivani \u017eivotni vijek rastao je za oko dvije godine po desetlje\u0107u, a u prvih 20 godina aktualnog stolje\u0107a porastao je \u010dak za 5 godina. No krivulja je sada u silaznoj putanji.<\/p>\n\n\n\n

Zemlje koje su imale najmanje smrtnih slu\u010dajeva izgubile su nekoliko mjeseci u statisti\u010dki prosje\u010dnom o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku, dok su zemlje s ve\u0107om smrtno\u0161\u0107u od COVID-a pale i za vi\u0161e od godine. Primjerice, \u0160panjolska je izgubila godinu i pol u izvje\u0161\u0107u iz 2021. godine. Godinu dana kasnije, u svibnju 2022. godine primat su preuzele Slova\u010dka i Bugarska koje su pale za vi\u0161e od dvije godine u odnosu na 2020. godinu.<\/p>\n\n\n\n

Ovoj zabrinjavaju\u0107oj statistici doprinio je pomor starijih generacija koji se uglavnom doga\u0111ao stara\u010dkim domovima i u COVID-bolnicama. Sva ranija istra\u017eivanja jasnu su pokazala da je dob daleko najja\u010di prediktor rizika od smrti kod zara\u017eene osobe. Pokazalo se da COVID-19 nije opasan samo za starije osobe nego i za one u srednjim pedesetima, \u0161ezdesetima i sedamdesetima.<\/p>\n\n\n\n

No neki su stru\u010dnjaci objasnili su da \u0161iru sliku oko pada o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka treba uvrstiti udio starih stanovnika u dru\u0161tvu, razvijenost zdravstvenog sustava i spremnost gra\u0111ana na cijepljenje. Prevedeno, obrazovanje gra\u0111ana, napori vlada u njihovoj edukaciji i ekonomska razvijenost, pokazale su se klju\u010dnim \u010dimbenicima koji utje\u010du na o\u010dekivani \u017eivotni vijek, utvrdila su istra\u017eivanja provedena prije pandemije bolesti COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatsko istra\u017eivanje: O\u010dekivani \u017eivotni vijek vezan je uz BDP<\/h3>\n\n\n\n

“Zdravlje je rezultat mnogih \u010dimbenika koji se me\u0111usobno isprepli\u0107u. Uvjeti u kojima ljudi \u017eive utje\u010du na njihovo zdravstveno stanje i doprinose stvaranju jaza me\u0111u socioekonomskim skupinama. Socioekonomske nejednakosti u zdravstvenom stanju prisutne su u svim zemljama svijeta, pa i u onim najrazvijenijim. Kako bi se stvorio odr\u017eiv i u\u010dinkovit zdravstveni sektor koji bi rezultirao \u017eeljenim zdravstvenim ishodima koji uklju\u010duju, izme\u0111u ostalog, du\u017ei \u017eivotni vijek, mora postojati suradnja izme\u0111u zdravstvenog sektora i drugih sektora u zemlji”, stoji u zaklju\u010dku rada hrvatskih znanstvenika pod nazivom “Odlu\u010duju\u0107i \u010dimbenici o\u010dekivanog trajanja \u017eivota pri ro\u0111enju u zemljama Europske unije”.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u ostalog, Bilas, Franc i Bo\u0161njak navode da njihovo istra\u017eivanje otkriva koje varijable odre\u0111uju o\u010dekivano trajanje \u017eivota. Rezultati pokazuju da su gospodarski razvoj, mjeren BDP-om po stanovniku, i dru\u0161tveni status mjeren razinom postignutog obrazovanja zna\u010dajno utjecali na \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a o\u010dekivana postotna promjena o\u010dekivanog trajanja \u017eivota pri porastu BDP-a po stanovniku za jedan posto, uz konstantnost postignute razine obrazovanja, utvr\u0111ena je 2009. godine. Najve\u0107a o\u010dekivana negativna postotna promjena o\u010dekivanog trajanja \u017eivota pri pove\u0107anju postignute razine obrazovanja za jedan posto, uz konstantan BDP po glavi stanovnika, prona\u0111en je 2010.<\/p>\n\n\n\n

Razlika u postignutom obrazovanju izme\u0111u promatranih zemalja od jedan posto zna\u010di razliku u o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku od – 0,055%, uz konstantan BDP po glavi stanovnika, a jedan posto razlike u BDP-u po glavi stanovnika me\u0111u promatranim zemljama zna\u010di razliku u o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku od 0,047%, kada je razina obrazovanja konstantna.<\/p>\n\n\n\n

Prevedeno, doma\u0107i znanstvenici su utvrdili da porast BDP-a utje\u010de pozitivno na o\u010dekivani \u017eivotni vijek, no suprotno nekim drugim izvorima i o\u010dekivanjima, vi\u0161i stupanj obrazovanja donosi kra\u0107i o\u010dekivani \u017eivoti vijek. Potencijalno obja\u0161njenje ovih empirijskih nalaza je pretpostavka da visokoobrazovani ljudi obavljaju odgovornije poslove i time su izlo\u017eeni ve\u0107em stresu.<\/p>\n\n\n\n

Kako stoji u zaklju\u010dku ove studije, dodatno testiranje endogenosti potvrdilo je da je u 60 posto slu\u010dajeva o\u010dekivani \u017eivotni vijek doista ovisna varijabla odre\u0111ena ekonomskim i dru\u0161tvenim \u010dimbenicima. Me\u0111utim, unutar zemalja na ni\u017eem stupnju razvoja bilo je slu\u010dajeva gdje se zaklju\u010dak o endogenosti nije mogao potvrditi, a unutar zemalja na vi\u0161em stupnju razvoja utvr\u0111eno je da promjena o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka ipak dolazi nakon promjene u postignutom obrazovanju ili BDP-u po stanovniku. \u0161to zna\u010di da posljednja dva faktora utje\u010du na \u017eivotni vijek stanovni\u0161tva. Istra\u017eivanje je, napominju autori, ograni\u010deno kratkim razdobljem promatranja i neuklju\u010divanjem drugih varijabli poput prehrambenih navika, kvalitete hrane ili bilo koje druge varijable koja predstavlja kvalitetu \u017eivota u modelu, zbog nedostatka dostupnih i usporedivih podataka.<\/p>\n\n\n\n

Nije sve u duljini \u017eivota, ne\u0161to je i u bogatstvu i zdravlju!<\/h3>\n\n\n\n

\u017divjeti dugo ili \u017eivjeti zdravo? Ovu raspravu \u010desto vode i na\u0161i \u010ditatelji na na\u0161oj Facebook stranici, kao da ne postoji mogu\u0107nost \u2013 \u017eivjeti zdravo i dugo.<\/p>\n\n\n\n

Bogati ljudi u odnosu na siroma\u0161ne imaju 9 zdravih godina vi\u0161e. Rije\u010d je o godinama bez invaliditeta i boli. Pokazalo je to opse\u017eno desetogodi\u0161nje istra\u017eivanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Dr\u017eavama, a koje je 2020. godine objavljeno u znanstvenoj publikaciji Journal of Gerontology<\/em>. Naime, znanstvenici su povezali socijalne i ekonomske \u010dimbenike sa sve lo\u0161ijim zdravljem kako starimo.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je obuhvatilo podatke 10.754 i 14.803 odrasle osobe u dobi od 50 i vi\u0161e godina iz engleske Longitudinalne studije starenja (ELSA) i ameri\u010dke Studije zdravlja i umirovljenja (HRS). Znanstvenici su ispitali koliko dugo ljudi u Engleskoj i Sjedinjenim Dr\u017eavama mogu o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e \u017eivjeti bez invaliditeta kao \u0161to je nemogu\u0107nost ulaska u krevet i ustajanja iz kreveta ili nemogu\u0107nosti kuhanja za osobne potrebe te u kojoj mjeri dru\u0161tveno-ekonomski \u010dimbenici igraju ulogu. Prvi podaci su prikupljeni 2002. godine godine i pra\u0107eni su 10 godina do 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su otkrili da su socioekonomske nejednakosti u o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku bez invaliditeta sli\u010dne u svim dobnim skupinama u Engleskoj i SAD-u, no najve\u0107a socioekonomska prednost u obje zemlje i u svim dobnim skupinama bilo je bogatstvo. Dr. Paola Zaninotto sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji, glavna autorica studije, to je objasnila rije\u010dima: “Iako je o\u010dekivani \u017eivotni vijek koristan pokazatelj zdravlja, kvaliteta \u017eivota kako starimo tako\u0111er je klju\u010dna. Mjerenjem o\u010dekivanog zdravog \u017eivota mo\u017eemo dobiti procjenu broja godina \u017eivota provedenih u povoljnom zdravstvenom stanju ili bez invaliditeta. Na\u0161a studija daje jedinstveni doprinos razumijevanju razina nejednakosti u o\u010dekivanom zdravlju izme\u0111u Engleske i SAD-a gdje su zdravstveni sustavi vrlo razli\u010diti.”<\/p>\n\n\n\n

U obje zemlje, ljudi u studiji podijeljeni su u tri skupine (tj. svaka je sadr\u017eavala 33 posto uzorka) na temelju ukupnog bogatstva ku\u0107anstva (zbroj neto financijskog bogatstva i neto stambenog bogatstva minus svi dugovi), a usporedbe su napravljene izme\u0111u najbogatije i najmanje bogate skupine.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati pokazuju da su u dobi od 50 godina najbogatiji mu\u0161karci u Engleskoj i SAD-u \u017eivjeli oko dodatnu 31 “zdravu” godinu u usporedbi s oko 22-23 godine za one u najsiroma\u0161nijim skupinama. \u017dene iz najbogatijih skupina iz SAD-a i Engleske \u017eivjele su oko dodatne 33 “zdrave” godine u usporedbi s 24,6 odnosno 24 godine iz najsiroma\u0161nijih skupina u Engleskoj, odnosno SAD-u.<\/p>\n\n\n\n

“Znamo da pobolj\u0161anje kvalitete i kvantitete godina za koje se o\u010dekuje da \u0107e pojedinci \u017eivjeti ima implikacije na javne izdatke za zdravlje, dohodak, dugotrajnu skrb za starije osobe i sudjelovanje u radu, a na\u0161i rezultati sugeriraju da kreatori politike i u Engleskoj i u SAD-u moraju ulo\u017eiti ve\u0107e napore u smanjenje zdravstvenih nejednakosti”, objasnila je Zaninotto koja je vodila me\u0111ukontinentalni tim sastavljen od znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji, Sveu\u010dili\u0161ta Turku, Nacionalnog instituta za zdravlje i socijalnu skrb u Finskoj, Sveu\u010dili\u0161ta Harvard, Sveu\u010dili\u0161ta Swansea, Inserma u Francuskoj i Sveu\u010dili\u0161ta Stockholm.<\/p>\n\n\n\n

Prema procjenama Eurostata, prosje\u010dni stanovnik Hrvatske ro\u0111en 2021. trebao bi do\u017eivjeti 76,8 godina, pri \u010demu je za mu\u0161karce o\u010dekivani \u017eivotni vijek tek 73,7 godina, a za \u017eene 79,9 godina. Ina\u010de, najvi\u0161i o\u010dekivani \u017eivotni vijek (83,3 godine) unutar Europske unije imaju stanovnici \u0160panjolske, a najni\u017ei (71,4 godine) \u017eitelji Bugarske. Kada je o samom kontinentu rije\u010d, najdu\u017ei o\u010dekivani \u017eivotni vijek imaju \u0160vicarc \u2013 \u010dak 84 godine.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je o\u010dekivano trajanje \u017eivota pri ro\u0111enju?<\/h3>\n\n\n\n

O\u010dekivano trajanje \u017eivota pri ro\u0111enju prosje\u010dan je broj godina koje bi novoro\u0111eno dijete \u017eivjelo da je podvrgnuto trenutnim uvjetima mortaliteta (stope smrtnosti promatrane za teku\u0107e razdoblje) tijekom ostatka \u017eivota. Me\u0111utim, treba imati na umu da je o\u010dekivano trajanje \u017eivota vremenski pokazatelj mortaliteta, koji pokazuje prosje\u010dni \u017eivotni vijek u populaciji podlo\u017enoj stopama mortaliteta za odabrano vremensko razdoblje. To zna\u010di da bi se gore procijenjeni \u017eivotni vijek primijenio ako uvjeti mortaliteta promatrani 2021., uklju\u010duju\u0107i pandemiju COVID-19, potraju sve sljede\u0107e godine do izumiranja kohorte ro\u0111ene 2021, objasnio je Eurostat.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divjeti dugo ili \u017eivjeti zdravo? Ovu raspravu \u010desto vode i na\u0161i \u010ditatelji na na\u0161oj Facebook stranici, kao da ne postoji mogu\u0107nost \u2013 \u017eivjeti zdravo i dugo. Bogati ljudi, pokazalo je to istra\u017eivanje, u odnosu na siroma\u0161ne imaju 9 zdravih godina vi\u0161e. Rije\u010d je o godinama bez invaliditeta i boli.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":63058,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64,2046,2339,237,814],"class_list":["post-63049","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-korona-virus","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-zivotni-vijek"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63049"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63049\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/63058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}