{"id":63061,"date":"2022-07-19T21:19:00","date_gmt":"2022-07-19T19:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63061"},"modified":"2022-09-16T21:21:20","modified_gmt":"2022-09-16T19:21:20","slug":"svaki-treci-hrvatski-umirovljenik-je-u-riziku-od-siromastva-uskracuje-si-meso-i-grijanje-a-o-ljetovanju-ni-ne-razmislja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/svaki-treci-hrvatski-umirovljenik-je-u-riziku-od-siromastva-uskracuje-si-meso-i-grijanje-a-o-ljetovanju-ni-ne-razmislja\/","title":{"rendered":"Svaki tre\u0107i hrvatski umirovljenik je u riziku od siroma\u0161tva, uskra\u0107uje si meso i grijanje, a o ljetovanju ni ne razmi\u0161lja"},"content":{"rendered":"\n<p>Prema podacima Ankete o dohotku stanovni\u0161tva, stopa rizika od siroma\u0161tva u 2021. godini u Republici Hrvatskoj iznosi 19,2 posto, \u0161to je za 0,9 postotnih bodova vi\u0161e u odnosu na 2020. godinu, priop\u0107io je Dr\u017eavni statisti\u010dki zavod. Kada je rije\u010d o stopi rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, u takvu je polo\u017eaju bilo 20,9 posto osoba, \u0161to je za 2,3 postotna boda manje nego \u0161to je bilo u 2020., kad je taj pokazatelj iznosio 23,2 posto, pokazalo je ovo istra\u017eivanje dr\u017eavnih statisti\u010dara<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U Hrvatskoj su siroma\u0161tvu najizlo\u017eeniji umirovljenici, a \u017eene su u bitno gorem polo\u017eaju<\/h3>\n\n\n\n<p>Stopa rizika od siroma\u0161tva prema dobi i spolu u 2021. najvi\u0161a je bila u osoba u dobi od 65 ili vi\u0161e godina te je iznosila 32,4posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najve\u0107a te je stopa rizika od siroma\u0161tva u \u017eena iznosila 37,0 posto, a u mu\u0161karaca 25,9 posto. Najni\u017ea je stopa rizika od siroma\u0161tva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 13,1 posto. U mu\u0161karaca te dobi iznosila je 13,9 posto, a u \u017eena 12,3 posto, stoji u javno dostupnim podacima.<\/p>\n\n\n\n<p>Anketa je utvrdila i pora\u017eavaju\u0107e \u010dinjenice materijalne deprivacije. \u010cak 5,7 posto osoba koje su \u017eivjele u ku\u0107anstvima nisu si mogle priu\u0161titi adekvatno grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima. Dosljedno tomu, 43,1 posto osoba koje \u017eive u ku\u0107anstvima nisu si mogle priu\u0161titi ni tjedan dana godi\u0161njeg odmora izvan ku\u0107e za sve \u010dlanove ku\u0107anstva.<\/p><div id=\"mojev-3038790624\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Porazno je da si 5,6 gra\u0111ana Hrvatske nisu mogle priu\u0161titi obrok koji sadr\u017ei meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a gotovo polovicu gra\u0111ana bi neo\u010dekivani financijski izdatak gurnuo na samo egzistencijalno dno. Naime, 46,5 posto osoba koje \u017eive u ku\u0107anstvima koja ne mogu podmiriti neo\u010dekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava .<\/p>\n\n\n\n<p>16,6 posto gra\u0111ana je u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih te\u0161ko\u0107a kasnilo s pla\u0107anjem obveza stambenoga kredita, najamnine, ra\u010duna za re\u017eije ili potro\u0161a\u010dkoga kredita.&nbsp; Zaklju\u010dno, 7,8 posto osoba \u017eivi u ku\u0107anstvima koja vrlo te\u0161ko spajaju kraj s krajem, 19,5 posto osoba koje \u017eive u ku\u0107anstvima koja te\u0161ko spajaju kraj s krajem, a 43,5 posto osoba koje \u017eive u ku\u0107anstvima koja spajaju kraj s krajem s malim te\u0161ko\u0107ama. Najmanji postotak osoba (1,6 posto) \u017eivi u ku\u0107anstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.<\/p>\n\n\n\n<p>U kontekstu podjele Hrvatske na \u010detiri statisti\u010dke regije, pokazatelj Osobe u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti za Panonsku Hrvatsku u 2021. iznosio je 28,6 posto, za Jadransku Hrvatsku 19,9 posto, za Grad Zagreb 13,3 posto, a za Sjevernu Hrvatsku 19,8 posto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">A kakvi su europski podaci?<\/h3>\n\n\n\n<p>Europski statisti\u010dki ured \u2013 Eurostat, procjenjuje da je pro\u0161le godine vi\u0161e od petine gra\u0111ana Eurospke unije bilo u opasnosti od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti. No detaljnije brojke ujedno odra\u017eavaju i koliko su hrvatski umirovljenici izlo\u017eeniji rizicima od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti u odnosu na ve\u0107inu europskih umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Procjenjuje se da je 2021. u EU-u bilo 95,4 milijuna ljudi u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, \u0161to je bilo 21,7 posto ukupnog stanovni\u0161tva. Broj ljudi u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti odgovara zbroju osoba koje su (u riziku od siroma\u0161tva (kao \u0161to je nazna\u010deno njihovim raspolo\u017eivim dohotkom); i\/ili suo\u010deni s ozbiljnom materijalnom i dru\u0161tvenom deprivacijom (procijenjeno njihovom sposobno\u0161\u0107u da si priu\u0161te skup unaprijed definiranih materijalnih stavki ili dru\u0161tvenih aktivnosti); i\/ili \u017eive u ku\u0107anstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sastavni pokazatelji koji doprinose analizi rizika od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Analiza dostupnih Eurostatovih podataka pokazuje da je me\u0111u procijenjenih 95,4 milijuna stanovnika unutar EU-a koji su bili suo\u010deni s rizikom od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u 2021., oko 5,9 milijuna \u017eivjelo je u ku\u0107anstvima koja su istovremeno pro\u017eivljavala sva tri rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, u 2021. godini zabilje\u017eeno je 12,2 milijuna ljudi u EU-u koji su \u017eivjeli u riziku od siroma\u0161tva i u ku\u0107anstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, ali nisu bili ozbiljno materijalno i socijalno uskra\u0107en. U tre\u0107oj skupini je 8,5 milijuna europskih gra\u0111ana u riziku od siroma\u0161tva, a koji su istovremeno zbiljno materijalno i socijalno uskra\u0107eni i pri tom ne \u017eive u ku\u0107anstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. U \u010detvrtoj skupini je gotovo 2 milijuna europskih gra\u0111ana koji \u017eive u ku\u0107anstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, do\u017eivljavali su ozbiljnu materijalnu deprivaciju, ali nisu bili u opasnosti od siroma\u0161tva).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tko je europski gra\u0111anin u riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Podaci pokazuju da \u0107e to \u010de\u0161\u0107e biti \u017eene, mlade odrasle osobe, osobe s niskom razinom obrazovanja i nezaposlene osobe. Naime, kada se analizira po spolu, rizik od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u EU-u bio je ve\u0107i za \u017eene 2021. nego za mu\u0161karce (22,7 posto u usporedbi s 20,7 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Velike su razlike &nbsp;rizika od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti prema dobi<\/p>\n\n\n\n<p>I dok su u Hrvatskoj na fronti siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti najve\u0107im dijelom umirovljenici, ponajvi\u0161e zbog alarmantno niskih mirovina, europski presjek je pone\u0161to druga\u010diji. Gledano prema dobi, najve\u0107i rizik od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u 2021. godini u EU zabilje\u017een je za mlade odrasle osobe u dobi od 18 do 24 godine (27,3 posto), dok je <strong>najmanji rizik<\/strong> zabilje\u017een za osobe u dobi od 65 i vi\u0161e godina (19,6 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ove dvije dobne skupine, rizik od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti bio je 20,2 posto za osobe u dobi od 25 do 49 godina i 21,9 posto me\u0111u populacijom od 50 do 64 godine. Relativno visok rizik imala je i najmla\u0111a dobna skupina, osobe do 18 godina (24,4 posto).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Obrazovanje je zna\u010dajan faktoru za izbjegavanje siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti<\/h3>\n\n\n\n<p>U 2021. vi\u0161e od jedne tre\u0107ine (34,8 posto) svih osoba u dobi od 18 godina i vi\u0161e s niskom razinom obrazovanjau EU-u bilo je izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, u usporedbi s 10,3 posto osoba u istoj dobnoj skupini s tercijarnom (visokom) razinom obrazovanja Odgovaraju\u0107i postotak za osobe sa srednjom razinom obrazovanja bio je 19,8 posto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nezaposlene osobe su u posebno velikom riziku<\/h3>\n\n\n\n<p>U EU-u, gotovo dvije tre\u0107ine (64,5 posto) nezaposlenih u dobi od 18 godina i vi\u0161e bile su izlo\u017eene riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u 2021. Neaktivne osobe (osim onih u mirovini) suo\u010dene su s drugim najve\u0107im rizikom na temelju analize prema statusu aktivnosti, s 42,3 posto u riziku. Usporedbe radi, udio umirovljenika koji su bili u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti bio je 18,6 posto, a udio zaposlenih 11,1 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>U EU kao cjelini, rizik od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti za ku\u0107anstva s uzdr\u017eavanom djecom bio je malo ve\u0107i nego za ona bez djece. U 2021. vi\u0161e od jedne petine (22,5 posto) ljudi koji \u017eive u ku\u0107anstvima s uzdr\u017eavanom djecom u EU-u bilo je izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, \u0161to je bilo blizu odgovaraju\u0107eg udjela me\u0111u ku\u0107anstvima bez uzdr\u017eavane djece (20,9 posto). Unato\u010d tome, te su stope znatno varirale me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. Za ljude koji \u017eive u ku\u0107anstvima s uzdr\u017eavanom djecom, stopa se kretala od visokih 35,4 posto u Rumunjskoj, 31,7 posto u Gr\u010dkoj i 31,5 posto u \u0160panjolskoj do 11,4 posto u Finskoj, 10,7 posto u \u010ce\u0161koj i 9,9 posto u Sloveniji.. Za one u ku\u0107anstvima bez uzdr\u017eavane djece, stope su varirale od 33,8 posto u Bugarskoj, 33,4 posto u Latviji i 33,3 posto u Rumunjskoj do 13,9 posto u Slova\u010dkoj i 10,8 posto u \u010ce\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">O \u010demu ovisi rizik od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Rizik od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti ne ovisi isklju\u010divo o razini prihoda ku\u0107anstva, jer tako\u0111er mo\u017ee odra\u017eavati nezaposlenost, nizak intenzitet rada, radni status ili niz drugih socioekonomskih karakteristika. Za izra\u010dun broja ili udjela ljudi koji su u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti kombiniraju se tri odvojene mjere koje obuhva\u0107aju one osobe koje su u barem jednoj od ove tri situacije:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>osobe koje su u riziku od siroma\u0161tva. Drugim rije\u010dima, s ekvivalentnim raspolo\u017eivim dohotkom koji je ispod praga rizika od siroma\u0161tva;<\/li><li>osobe koje pate od ozbiljne materijalne i socijalne deprivacije. Drugim rije\u010dima, one koje si ne mogu priu\u0161titi najmanje sedam od trinaest stavki deprivacije (\u0161est vezanih uz osobne potrebe i sedam vezanih uz ku\u0107anstvo) koje ve\u0107ina ljudi smatra po\u017eeljnima ili \u010dak potrebno za vo\u0111enje odgovaraju\u0107e kvalitete \u017eivota.;<\/li><li>osobe (mla\u0111e od 65 godina) koje \u017eive u ku\u0107anstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Drugim rije\u010dima, one koje \u017eive u ku\u0107anstvima u kojima su odrasli radili jednako ili manje od 20 posto svog ukupnog kombiniranog &nbsp;potencijalnog radnog vremena tijekom prethodnih dvanaest mjeseci.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-4165495917\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umirovljenici su, uz samohrane roditelje, skupina u najve\u0107em riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti u Hrvatskoj. Pokazali su to svje\u017ee objavljeni rezultati Ankete o dohotku stanovni\u0161tva provedene u 2021, a koju je proveo Dr\u017eavni statisti\u010dki zavod. Naime, anketom su utvr\u0111ena dva pokazatelja; stopa rizika od siroma\u0161tva i stopa rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":42440,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[2339,237,2782],"class_list":["post-63061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-socijalna-iskljucenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63061"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63061\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}