Kako doznajemo u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, Ministar je naglasio da je u fokusu interesa njegovog ministarstva, uz zadr\u017eavanje odr\u017eivosti mirovinskog sustava, na prvom mjestu izboriti se za \u0161to bolju adekvatnost mirovina. Potvrdio je da se za prijedloge i tra\u017eenja umirovljeni\u010dkih predstavnika ve\u0107 rade financijske analize i procjene. Dio prijedloga, izjavio je, biti \u0107e uklju\u010den na dnevni red predstoje\u0107e radne skupine koja \u0107e analizirati ukupno stanje mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n
“Za\u017eeli” ide dalje<\/h3>\n\n\n\n
Ministar Pileti\u0107 je na Sjednici Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe najavio daljnja ulaganja projekt Za\u017eeli, projekte za poticanje aktivnosti starijih osoba u dru\u0161tvu, ali i zna\u010dajan iznos za izgradnju 800 novih le\u017eajeva u smje\u0161tajnim kapacitetima u domovima.<\/p>\n\n\n\n
Na sastanku je sudjelovala i ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita \u010ci\u010dak<\/strong>. Ona je pak prezentirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje su ve\u0107 pro\u0161le prvu javnu raspravu, a poglavito se odnose na tri glavna segmenta: pove\u0107anje obiteljske mirovine sa 70 na 77 posto (za dvije osobe sa 80 na 88, a tri sa 90 na 100 posto); omogu\u0107avanje kori\u0161tenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu i to 27 posto obiteljske; te, najposlije, pove\u0107anje najni\u017ee mirovine za ukupno 3 posto, i to u dva obroka, 2023. i 2025.<\/p>\n\n\n\n Podsjetimo, to\u010dno dvadeset dana ranije premijer Andrej Plenkovi\u0107<\/strong> predstavio je ovu mirovinsku reformu i to u dru\u0161tvu saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje<\/strong> koji je svoju podr\u0161ku vladi uvjetovao ubrzavanjem rje\u0161avanja goru\u0107ih umirovljeni\u010dkih problema. Tada je obja\u0161njeno da osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navr\u0161enih 65 godina, biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati propisane uvjete za obiteljsku mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Iznos dijela obiteljske mirovine odre\u0111uje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najni\u017ei i najvi\u0161i iznos. Predvi\u0111eni najvi\u0161i iznos predla\u017ee se da bude 5.850 kuna, odnosno kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne mogu prije\u0107i taj iznos. Me\u0111utim, objasnio je resorni ministar, do dono\u0161enja zakona o\u010dekuje se indeksacija pa taj iznos mo\u017ee biti ne\u0161to ve\u0107i, pa i prije\u0107i 6000 kuna.<\/p>\n\n\n\n Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, na tom je predstavljanju mirovinskih novina, poru\u010dio kako su puno ra\u010dunali i vidjeli pravo stanje obiteljskih mirovina i na temelju toga do\u0161li do kompromisa izme\u0111u pravi\u010dnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu. “Nisam eufori\u010dan, ali sam zadovoljan jer su to primjereni koraci onome \u0161to smo politi\u010dki dogovorili da \u0107emo napraviti i onome \u0161to je Ministarstvo planiralo u\u010diniti na bazi obiteljskih mirovina koje smo okarakterizirali najni\u017eima u odnosu na upla\u0107ene doprinose tijekom radnog vijeka bra\u010dnih drugova”, rekao je Hrelja.<\/p>\n\n\n\n Kako doznajemo, umirovljeni\u010dke udruge su na sjednici Nacionalnog vije\u0107a izrazile zadovoljstvo \u0161to su njihovi dugogodi\u0161nji napori oko obiteljske mirovine u dijelu naslje\u0111ivanja dijela mirovine preminulog partnera kona\u010dno urodili zakonskim prijedlozima kao i to \u0161to je uva\u017eavana dimenzija solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Sindikat umirovljenika Hrvatske je ipak poslao kritiku u smjeru saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje koji je javnosti model naslje\u0111ivanja mirovine prikazao kao univerzalni europski model, no umirovljeni\u010dki aktivisti isti\u010du da je to neistina te da je rije\u010d o samo nekoliko europskih dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n “Ipak, rije\u010d je u hvalevrijednom pomaku u mirovinskom sustavu koji \u0107e za 136 tisu\u0107a obiteljskih umirovljenika omogu\u0107iti porast mirovine za deset posto, a za daljnjih 155 tisu\u0107a stjecanje vlastite i dijela obiteljske mirovine i to od prosje\u010dno 510 kuna povi\u0161ice. Komplementarno tome \u0107e dio obiteljskih mirovina profitirati i zbog porast najni\u017eih mirovina”, poru\u010duju iz Sindikata.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to se za sada zna jest da su u slu\u010daju naslje\u0111ivanaj djela mirovine odre\u0111eni minimalni i maksimalni iznos za kumuliranu mirovinu. Minimalna visina dijela obiteljske mirovine iznosi najmanje 3 AVM (aktualne vrijednosti mirovine), \u0161to od 1.1.2022. iznosi 219,39 kuna, ali ne vi\u0161e od 50 posto obiteljske mirovine. Maksimalna visina dijela obiteljske mirovine, tj. zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine mo\u017ee iznositi najvi\u0161e 80 AVM (od 1.1.2022. iznosi 5.850 kuna).<\/p>\n\n\n\n “U po\u010detku se, istina, \u010dinilo da bi mogle pro\u0107i i pomalo nesocijalni prijedlozi poput uvo\u0111enja imovinskog cenzusa, vrednovanja duljine u\u017eivanja mirovine, npr. oni koji \u017eive kra\u0107e, njihove bi partnerice dobile vi\u0161e mirovine, ali se uspjelo izna\u0107i kvalitetnije rje\u0161enje, koje je me\u0111u boljima u EU, iza njema\u010dkog, austrijskog i jo\u0161 ponekog modela”, ka\u017eu u Sindikatu.<\/p>\n\n\n\n Ipak, umirovljeni\u010dke udruge iznose i kritiku na uvo\u0111enje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadr\u017eavanje vlastite.<\/p>\n\n\n\n “Nema logike da se uvodi dodatni dobni kriterija, uz ve\u0107 postoje\u0107i za stjecanje obiteljske mirovine. SUH i MUH su predlo\u017eili da se umjesto dosada\u0161njih 50 godina \u017eivota dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine pove\u0107a na 55 godina, s obzirom na pove\u0107an \u017eivotni vijek \u017eena, a ne da se omogu\u0107ava stjecanje prijevremene starosne mirovine \u017eenama sa 58 godina i 33 godine radnog sta\u017ea, a onda moraju \u010dekati na dio obiteljske mirovine jo\u0161 sedam godina! Gdje tu logika?\u201c pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se postupnog dodatnog pove\u0107anja mirovine ti\u010de, planirano je najni\u017ee mirovine dignuti za tri posto. S prvim danom idu\u0107e godine rasti \u0107e 1,5 posto, a potom \u0107e se podignuti za isti postotak prvoga dana 2015. godine. To bi, obja\u0161njeno je na sjednici, trebalo obuhvatiti vi\u0161e od 287.000 korisnika, za \u0161to je potrebno izdvojiti oko 99 milijuna kuna samo u 2023. godini. Papirologija s umirovljeni\u010dke strane nije predvi\u0111ena, mirovine \u0107e se podi\u0107i bez podno\u0161enja zahtijeva, a umirovljenici \u0107e je na ra\u010dunima primijetiti u o\u017eujku 2023. godine kada \u0107e biti ispla\u0107ene mirovine za sije\u010danj.<\/p>\n\n\n\n Umirovljeni\u010dke udruge iznijele su stav kako je “rije\u010d o sramotno niskom iznosu koji naprosto poni\u017eava umirovljenike s najni\u017eim mirovinama, a posebno je nevjerojatno da se ispla\u0107uju s razmakom od dvije godine”. Smatraju da se radi o tako niskom iznosu da ga je mogu\u0107e isplatiti jednokratno, pogotovo s obzirom na ubrzavanje inflacije i divljanje cijena, \u0161to \u0107e osjetiti upravo umirovljenici s najni\u017eim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n Kako je izvijestio Sindikat umirovljenika Hrvatske, u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju uklju\u010den je i poseban status vatrogasnim umirovljenicima, koji \u0107e, poput policijskih, vojnih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogu\u0107nost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadr\u017eavanje pola mirovine.<\/p>\n\n\n\n Predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong> i Vi\u0161nja Fortuna<\/strong>, protive se takvim izmjenama i predla\u017eu da se zakonom dopusti pravo rada svih pod istim uvjetima, i to na na\u010din da sami, ili u dogovoru s poslodavcem, biraju ho\u0107e li raditi pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje cijele mirovine, ili cijelo radno vrijeme uz pola mirovine. “Neprihvatljivo je da u uvjetima kad u Hrvatskoj radi samo 1,5 posto umirovljenika, a u europskim zemljama oko 20 posto, neke kategorije umirovljenika budu privilegirane, a druge diskriminirane”, ka\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Na sastanku s predstavnicima ministarstva, dr\u017eavnog mirovinskog i zdravstvenog osiguravatelja, umirovljeni\u010dke udruge su jo\u0161 jednom zatra\u017eile da im se omogu\u0107i sastanak s ministrom financija u vezi dugogodi\u0161njeg zahtjeva za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovine te za pove\u0107anje osobnog odbitka na 5.000 kuna.<\/p>\n\n\n\n Iako u raspravi s na\u0161im \u010ditateljima \u010desto \u010dujemo da \u201eeuropski umirovljenici naslje\u0111uju mirovinu supruga ili supruge\u201c, to nije to\u010dno. U Europskoj uniji tek je nekoliko dr\u017eava s takvim modelom obiteljskih mirovina.<\/p>\n\n\n\n U Njema\u010dkoj to pravo imaju osobe starije od 45 godina, s tim da \u0107e se postupno do 2029. godine ta granica podi\u0107i na 47 godina. Pre\u017eivjeli partner dobiva 55 posto mirovine preminulog, bez obzira prima li ili ne vlastitu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Talijani mogu dobiti i do 60 posto mirovine preminulog partnera. To\u010dan iznos ovisi o visini dohotka pre\u017eivjelog.<\/p>\n\n\n\n U Austriji pravo na obiteljsku mirovinu na neograni\u010deno vrijeme ima osoba koja je s preminulim imala dijete ili bila najma\u00adnje 10 godina u braku\/partnerskoj vezi, a ako ispuni te uvjete u mirovinu mo\u017ee ve\u0107 sa 35 godina \u017eivota. U suprotnom, obiteljska mirovina je ograni\u010dena na dvije i pol godine. Maksimalni iznos naslije\u0111ene mirovine mo\u017ee biti 60 posto.<\/p>\n\n\n\n U Sloveniji udovci ili udovice imaju pravo izbora da zadr\u017ee vlastitu mirovinu i dobiju do 15 posto obiteljske mirovine, s tim da taj iznos ne smije prelaziti 11,7 posto minimalne (najni\u017ee) mirovinske osnovice.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\n indikat umirovljenika Hrvatske je ipak poslao kritiku u smjeru saborskog zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje koji je javnosti model naslje\u0111ivanja mirovine prikazao kao univerzalni europski model, no umirovljeni\u010dki aktivisti isti\u010du da je to neistina te da je rije\u010d o samo nekoliko europskih dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":31588,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[684,3231,583,1116,2339,553,167],"class_list":["post-63097","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-jasna-petrovic","tag-marin-piletic","tag-matica-umirovljenika-hrvatske","tag-mirovinska-reforma","tag-novo-vrijeme","tag-silvano-hrelja","tag-sindikat-umirovljenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63097","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63097"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63097\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63097"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63097"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63097"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Hrelja obmanjuje javnost”<\/h3>\n\n\n\n
“Nema logike!”<\/h2>\n\n\n\n
“Sramotno niska povi\u0161ica”<\/h3>\n\n\n\n
Naslje\u0111ivanje mirovina nije pravilo u Europi<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"