{"id":63107,"date":"2022-06-22T21:14:00","date_gmt":"2022-06-22T19:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63107"},"modified":"2022-09-17T21:18:44","modified_gmt":"2022-09-17T19:18:44","slug":"rak-debelog-crijeva-napada-uglavnom-starije-gradane-no-rijetki-se-odazovu-na-besplatno-testiranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/rak-debelog-crijeva-napada-uglavnom-starije-gradane-no-rijetki-se-odazovu-na-besplatno-testiranje\/","title":{"rendered":"Rak debelog crijeva napada uglavnom starije gra\u0111ane, no rijetki se odazovu na besplatno testiranje"},"content":{"rendered":"\n

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2019. godinu u Republici Hrvatskoj zabilje\u017eeno je 3.660 novooboljelih i 2.086 umrla od kolorektalnog karcinoma. Broj novooboljelih od kolorektalnog karcinoma u odnosu na ukupni broj novodijagnosticiranih zlo\u0107udnih bolesti kod mu\u0161karaca je dosegnuo 16 posto (2.111 novooboljela) \u0161to ga svrstava na tre\u0107e mjesto iza raka prostate i plu\u0107a. \u0160to se pak \u017eena ti\u010de, kolorektalni karcinom je po pojavnosti na drugome mjestu, odmah iza raka dojke. Prosje\u010dna dob prilikom oboljenja, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bila je 69 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ovu vrstu karcinoma karakterizira i vrlo velika smrtnost, u mu\u0161karaca je s 1.254 umrla na drugome mjestu uzroka smrti od zlo\u0107udne bolesti, odmah iza raka plu\u0107a. Tako\u0111er i u \u017eena, 832 preminule od kolorektalnog karcinoma stavljaju kolorektalni karcinom na drugo mjesto iza raka plu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Primjer Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije<\/h3>\n\n\n\n

Da je rije\u010d o bolesti koja poga\u0111a starije gra\u0111ane, uvjerili smo se i\u0161\u010ditavaju\u0107i podatke za Dubrova\u010dko-neretvansku \u017eupaniju. Naime, u toj su \u017eupaniji osobe stare 50 i vi\u0161e godina \u010dinile \u010dak 96,6 posto novooboljelih, s tim da je glavnina novooboljelih bila u dobnoj skupini od 50 do 74 godine. 33,3 posto novooboljelih bile su osobe starije od 74 godine. Me\u0111u umrlima je bilo najvi\u0161e onih u dobnoj skupini 75 i vi\u0161e godina \u2013 \u010dak 50,4 posto. Dok su umrli u dobi od 50 do 74 godine \u010dinili visokih 48 posto od ukupno 1.003 osobe umrle zbog raka debelog crijeva u Dubrova\u010dko neretvanskoj \u017eupaniji.<\/p>\n\n\n\n

Koji su \u010dimbenici rizika za obolijevanje od raka debelog crijeva?<\/h3>\n\n\n\n

Rizici rastu s godinama pa mo\u017eemo re\u0107i i da je starost jedan od rizika. Ostali rizici su upalna bolest crijeva kao \u0161to je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis; osobna ili obiteljska povijest kolorektalnog karcinoma ili kolorektalnih polipa; genetski sindrom kao \u0161to je obiteljska adenomatozna polipoza (FAP) ili nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (Lynchov sindrom).<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er i odre\u0111eni stilovi \u017eivota mogu pridonijeti razvoju raka debelog crijeva. Posebno opasnim pokazali su se nedostatak redovite tjelesne aktivnosti, prehrana s malo vo\u0107a i povr\u0107a, prehrana s malo vlakana i puno masti ili prehrana s visokim udjelom prera\u0111enog mesa, prekomjerna te\u017eina i pretilost, konzumacija alkohola i pu\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

Na koje simptome obratiti pozornost?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kolorektalni polipi (koji \u010desto prethode raku) i kolorektalni rak ne uzrokuju uvijek simptome, osobito u po\u010detku. Netko mo\u017ee imati polipe ili kolorektalni rak, a da to ne zna. Zato je tako va\u017eno redovito se pregledavati na rak debelog crijeva. Ako simptomi postoje, oni mogu uklju\u010divati promjena u navikama pra\u017enjenja crijeva, krv u ili na stolici, proljev, zatvor ili osje\u0107aj da se crijeva ne isprazne do kraja, bolovi u trbuhu, bolovi ili gr\u010devi koji ne prolaze, neobja\u0161njiv gubitak kilograma. No svi ovi simptomi mogu biti uzrokovani ne\u010dim drugim, a ne rakom. Jedini na\u010din da se saznaju uzroci jest posjet lije\u010dniku.<\/p>\n\n\n\n

Kako sprije\u010diti rak debelog crijeva?<\/h3>\n\n\n\n

Testiranjem i izbjegavanjem gore navedenih rizika. Prekomjerna tjelesna te\u017eina ili pretilost pove\u0107avaju rizik od raka debelog crijeva i kod mu\u0161karaca i kod \u017eena, no \u010dini se da je veza ja\u010da kod mu\u0161karaca. Odr\u017eavanje zdrave te\u017eine mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107a tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva i polipa. Redovita umjerena do sna\u017ena aktivnost mo\u017ee smanjiti rizik. Ograni\u010davanje vremena sjedenja i le\u017eanja tako\u0111er mo\u017ee smanjiti rizik. Pove\u0107anje koli\u010dine i intenziteta tjelesne aktivnosti mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito, prehrana bogata povr\u0107em, vo\u0107em i cjelovitim \u017eitaricama, a siroma\u0161na crvenim i prera\u0111enim mesom, vjerojatno smanjuje rizik od raka debelog crijeva, iako nije sasvim jasno koji su \u010dimbenici va\u017eni. Mnoga su istra\u017eivanja otkrila vezu izme\u0111u crvenog mesa (govedina, svinjetina i janjetina) ili prera\u0111enog mesa (kao \u0161to su hrenovke, kobasice) i pove\u0107anog rizika od raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Posljednjih su godina neke velike studije pokazale proturje\u010dne dokaze da vlakna u prehrani vjerojatno smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Istra\u017eivanja u ovom podru\u010dju jo\u0161 su u tijeku. Me\u0111utim, nedavne studije koje se posebno bave unosom cjelovitih \u017eitarica pokazuju da rizik od raka debelog crijeva opada kako se prehrani dodaje vi\u0161e cjelovitih \u017eitarica. Ukratko, ograni\u010denje crvenog i prera\u0111enog mesa te jedenje vi\u0161e povr\u0107a, vo\u0107a i cjelovitih \u017eitarica mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika.<\/p>\n\n\n\n

Najbolje je ne piti alkohol. Ljudi koji piju ne bi trebali popiti vi\u0161e od jednog pi\u0107a dnevno za \u017eene ili dva pi\u0107a dnevno za mu\u0161karce. Nekonzumiranje alkohola mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika, kao i nepu\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

Vitamini<\/h3>\n\n\n\n

Neka istra\u017eivanja sugeriraju da svakodnevno uzimanje multivitamina koji sadr\u017ee folnu kiselinu ili folat mo\u017ee smanjiti rizik od raka debelog crijeva. No postoje i istra\u017eivanja koja su nagovijestila da bi folna kiselina mogla pomo\u0107i u rastu postoje\u0107ih tumora pa je potrebno sa\u010dekati vi\u0161e dokaza za dono\u0161enje kona\u010dnog suda.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, neka istra\u017eivanja tvrde da bi vitamin D, koje tijelo mo\u017ee proizvesti pri izlaganju ko\u017ee suncu, u odre\u0111enoj hrani ili u vitaminskim tabletama, mogao smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Istra\u017eivanja su pokazala da su niske razine vitamina D povezane s pove\u0107anim rizikom od raka debelog crijeva, kao i drugih vrsta raka. Zbog zabrinutosti da prekomjerno izlaganje suncu mo\u017ee uzrokovati rak ko\u017ee, ve\u0107ina stru\u010dnjaka sun\u010danje u ovom trenutku ne preporu\u010duje kao na\u010din smanjenja rizika od raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, znanstvenici su povezali niske razine kalcija u prehrani s pove\u0107anim rizikom od raka debelog crijeva. Neka istra\u017eivanja pokazuju da pove\u0107anje unosa kalcija mo\u017ee smanjiti rizik od raka debelog crijeva. No zbog mogu\u0107eg pove\u0107anog rizika od raka prostate kod mu\u0161karaca s visokim unosom kalcija\/mlije\u010dnih proizvoda i mogu\u0107eg ni\u017eeg rizika od drugih vrsta raka poput raka debelog crijeva i dojke, stru\u010dnjaci nisu suglasni oko preporuke u vezi s konzumacijom mlije\u010dne hrane za prevencija raka.<\/p>\n\n\n\n

Testiranja su besplatna, no odaziv nije zadovoljavaju\u0107i<\/h3>\n\n\n\n

Kako je rije\u010d o zna\u010dajnom javnozdravstvenom problemu, ne \u010dudi da je odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Naime, rak debelog crijeva razvija se godinama, a otkriven u ranoj fazi izlje\u010div je bez ve\u0107ih kirur\u0161kih zahvata. Metodama koje se koriste u ranom otkrivanju raka debelog crijeva mogu\u0107e je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Na taj na\u010din, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspje\u0161no se sprje\u010dava nastanak raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Svake dvije godine pismom se pozivaju sve \u017eene i mu\u0161karci u dobi od 50. do navr\u0161ene 74. godine da naprave karti\u010dni gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upu\u0107uju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i na\u010din provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.<\/p>\n\n\n\n

No, iako se radi o iznimno opasnoj i \u010destoj bolesti, odaziv je daleko ispod o\u010dekivanog. Ovisno o \u017eupaniji, na test za koji se uzorak uzima u ku\u0107nim uvjetima i \u0161alje besplatno po\u0161tom na analizu, odaziv je od 25 do 46 posto. “Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21 posto. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi \u0161to predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU”, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Znakovito, u o\u017eujku 2022. godine priop\u0107eno je kako se po \u017eupanijama slab odaziv na rano otkrivanje raka debelog crijeva poklapa sa slabim odazivom na cijepljenje protiv koronavirusa. Najslabiji odaziv zabilje\u017een je u priobalnim \u017eupanijama, izuzev Zadarske.<\/p>\n\n\n\n

Potresi i koronavirus prekinuli su testiranja<\/h3>\n\n\n\n

Kako se doznaje iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potresi i pandemija koronavirusa postavili su prepreke pred provo\u0111enje programa ranog otkrivanja budu\u0107i da je pozivanje na testiranje prekinuto po\u010detkom o\u017eujka 2020. godine. Veliki problem je \u0161to su pacijenti naru\u010deni za kolonoskopije morali odgoditi svoje preglede, a zbog posebnog re\u017eima rada bolnica u pandemiji, nije bilo mogu\u0107e dogovoriti nove. Velik dio gra\u0111ana sam je, zbog straha od zaraze, otkazivao dijagnosti\u010dke preglede. S po\u010detkom pandemije zabilje\u017een je smanjeni broj ukupnih redovitih kolonoskopija jer su se gotovo tri mjeseca radile samo hitne i prioritetne.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to u\u010diniti kada vam na ku\u0107nu adresu stigne test?<\/h3>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju, u va\u0161em je interesu upotrijebiti ga. Otvorite i pozorno pro\u010ditajte naputak proizvo\u0111a\u010da testa te po njemu postupite tako da na svaki od tri karton\u010di\u0107a, tri uzastopna dana nanosite uzorke stolice uzete s razli\u010ditih mjesta, kako bi se \u0161to bolje obavilo testiranje.<\/p>\n\n\n\n

Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavno je, sve \u0161to je potrebno napraviti je nanijeti tj. razmazati uzorak stolice na test kartone. Nakon nano\u0161enja stolice, test-kartone treba kratko ostaviti otvorene da se uzorak osu\u0161i na zraku, zatvoriti u prilo\u017eenu PVC vre\u0107icu, ulo\u017eiti u prilo\u017eenu kuvertu, a zatim i tu kuvertu zatvoriti u prilo\u017eenu adresiranu i frankiranu kuvertu, te ju ubaciti u po\u0161tanski sandu\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rak debelog i zavr\u0161nog crijeva me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im je zlo\u0107udnim bolestima u Hrvatskoj. Godi\u0161nje prosje\u010dno oboli oko 3.600 osoba, od \u010dega oko 60 posto \u010dine mu\u0161karci. Tako\u0111er, godi\u0161nje od njega umire oko 2.100 osoba, tako\u0111er 60 posto mu\u0161karaca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1 posto godi\u0161nje u posljednjih 20 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":63113,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[43,3296,2339],"class_list":["post-63107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-karcinom","tag-karcinom-debelog-crijeva","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63107"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63107\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/63113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}