{"id":63129,"date":"2022-06-15T16:01:00","date_gmt":"2022-06-15T14:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63129"},"modified":"2022-09-18T16:04:27","modified_gmt":"2022-09-18T14:04:27","slug":"umirovljenicka-udruga-pokusala-je-pokrenuti-raspravu-o-eutanaziji-izostala-je-reakcija-sire-javnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/umirovljenicka-udruga-pokusala-je-pokrenuti-raspravu-o-eutanaziji-izostala-je-reakcija-sire-javnosti\/","title":{"rendered":"Umirovljeni\u010dka udruga poku\u0161ala je pokrenuti raspravu o eutanaziji, izostala je reakcija \u0161ire javnosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Svaka vijest o legalizaciji eutanazije koju objavimo na na\u0161em portalu izazove burnu raspravu me\u0111u \u010ditateljima na na\u0161im dru\u0161tvenim mre\u017eama. Iz nje je jasno da bi starije generacije \u017eeljele makar da im ta mogu\u0107nost teoretski bude dostupna, no stavovi se drasti\u010dno mijenjaju kada se u fokus stave njihovi potomci ili djeca. Tako\u0111er, zamjetan je strah od mogu\u0107nosti zloupotrebe potencijalno legalne eutanazije, ali i protivljenje ozakonjenju motivirano religiozno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ja sam za eutanaziju. Svi ljudi bi radije odabrali smrt nego produ\u017eavali patnju i agoniju kada je smrt ionako blizu. Gledati najbli\u017ee kako se pate a nemo\u0107i im pomo\u0107i, pa \u0161ta ima gore od toga?&#8221;\u201c pita se na\u0161a \u010ditateljica Dijana dok druga \u010ditateljica Mirjana dodaje: &#8220;Dostojanstvena smrt? A mislite li da li je taj \u017eivot ako se uop\u0107e mo\u017ee nazvati \u017eivotom dostojanstven? Ponajprije, te osobe su izgubile dostojanstvo padaju\u0107i na milost i pa\u017enju uku\u0107anima jer su odjednom od pokretnih postali nepokretni i nedodirljivi za stvarnost i okolinu.&#8221; Vjernica Sonja pak ima druga\u010dije mi\u0161ljenje: &#8220;Dok god mozak radi nisam za eutanaziju. Bog je gospodar \u017eivota i smrti. Dok postoji kvalitetna mo\u017edana funkcija nikako!&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Po svojoj definiciji, eutanazija je okon\u010danje ne\u010dijeg \u017eivota kako bi mu se uklonila nepodno\u0161ljiva bol. Eutanazija, koju neki zovu i ubojstvom iz milosr\u0111a, je procedura u kojoj se osobi svjesno i namjerno prekida \u017eivot, i to samo kada joj je kvaliteta \u017eivota nepovratno pala ispod ljudske razine. Razlozi mogu biti nepovratan gubitak svijesti, neizdr\u017eivi bolovi i patnja koja nije spojiva s dostojanstvenim \u017eivotom.<\/p><div id=\"mojev-1640604564\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ka\u017eu zakoni<\/h3>\n\n\n\n<p><strong>Aktivna eutanazija<\/strong> podrazumijeva usmr\u0107ivanje pacijenta ubrizgavanjem smrtonosne supstance ili oralne aplikacije smrtonosnog lijeka, primjerice u slu\u010dajevima neizlje\u010divih bolesti zbog kojih ne postoji nada da \u0107e se kvaliteta \u017eivota pacijenta pobolj\u0161ati. Aktivna eutanazija regulirana je Kaznenim zakonom kojim je 1997. godine uvedeno u kaznenopravnu regulativu kazneno djelo usmr\u0107enja na zahtjev. Tako \u010dlanak 112. KZ propisuje: \u201cTko drugoga usmrti na njegov izri\u010dit i ozbiljan zahtjev, kaznit \u0107e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.\u201d Odredbom \u010dlanka 112. KZ propisana je bla\u017ea kazna nego za obi\u010dno ubojstvo jer je rije\u010d o privilegiranom ubojstvu. U slu\u010daju da se eutanazija izvr\u0161i iz milosr\u0111a nad osobom koja se nalazi u vegetativnom stanju i koja ne mo\u017ee manifestirati svoju volju, radit \u0107e se po obi\u010dnom ubojstvu za koje je predvi\u0111ena kazna od najmanje pet godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pasivna eutanazija<\/strong> odnosi se na uskra\u0107ivanje lije\u010denja koje za posljedicu ima smrt pacijenta, primjerice isklju\u010denjem respiratora ili prestankom hranjenja putem sonde koji terminalno bolesnu osobu odr\u017eavaju na \u017eivotu. Rije\u010d je o eutanaziji koja je u na\u0161oj zemlji dopu\u0161tena, prema mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka za kazneno pravo. Naime, 2015. godine izmjenama Obiteljskog zakona uvedena je mogu\u0107nost anticipiranih punomo\u0107i i anticipiranih naredbi. Anticipirana punomo\u0107 je pisana izjava u kojoj pacijent za \u017eivota, dok je sposoban za rasu\u0111ivanje, bez ikakve prisile daje svoj izri\u010dit dobrovoljan zahtjev u kojem imenuje osobu od povjerenja za svoga punomo\u0107nika. Ta \u0107e se osoba, ako on zapadne u stanje da se vi\u0161e ne mo\u017ee o\u010ditovati, padne u komu ili dementno stanje, izjasniti, odnosno staviti zahtjev za pasivnu eutanaziju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanja<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako se radi o svojevrsnom dru\u0161tvenom tabuu, ne \u010dudi da je u Hrvatskoj proveden pali broj istra\u017eivanja koja se bave ovom temom. Jedan od zanimljivijih je izvorni znanstveni rad Dragutina Novakovi\u0107a s Medicinskog fakulteta u Zagrebu &#8220;Eutanazija i situacije umiranja&#8221;, a koji je objavljen 1990. godine. Istra\u017eivanje je bilo okrenuto k medicinskim djelatnicima pa je ispitano vi\u0161e od 2.200 medicinskih sestara i lije\u010dnika, onih koji su prirodom svojih profesija vezani za tu\u0111e umiranje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u0160to se desilo s umiranjem i smr\u0107u u posljednjih pedeset godina? Tko su novi thanatokrati? Umrijeti je uvijek bili te\u0161ko, bez obzira na kulturu i civilizaciju, na vrijeme i prostor. U \u010dasu umiranja svi smo pani\u010dno upla\u0161eni, bez obzira u kojoj mjeri to pokazujemo. Unazad tridesetak godina pojavila se nova znanost, thanatologija, koja poku\u0161ava istra\u017eiti smrt i umiranje. Mo\u017ee li se smrt pripitomiti, u\u010diniti prihvatljivom? Da li smo usvojili predod\u017ebe da je \u017eivot kona\u010dan ili se ra\u0111a nova metafizika \u017eivota?&#8221; filozofska su pitanja koja postavlja sam autor u uvodu ovog znanstvenog rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Pitanja su u ovom slu\u010daju jo\u0161 uvijek aktualna, iako je za o\u010dekivati da bi odgovori na ve\u0107inu njih danas bili pone\u0161to druga\u010diji s obzirom na retradicionalizaciju koja je u me\u0111uvremenu provedena, a koja se ogleda u, primjerice, \u0161irokoj upotrebi priziva savjesti me\u0111u lije\u010dnicima ginekolozima.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz opse\u017ene ankete koju je Novakovi\u0107 provodio na izravno pitanje o tome tko bi trebao obaviti eutanaziju pacijenata, vidljivo je da ve\u0107ina medicinskog osoblja smatra da ju ne bi trebao obavljati nitko. A ako bi ju ve\u0107 trebalo obaviti, 14 posto ispitanika misli da bi to trebao obaviti lije\u010dnik. Me\u0111u odgovorima su se na\u0161li i stru\u010dna komisija, sama osoba koja predla\u017ee eutanaziju, stru\u010dni kolegij lije\u010dnika pa \u010dak i profesionalni ubojica.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo 30 godina kasnije, srodno istra\u017eivanje, ali me\u0111u zagreba\u010dkim studentima, napravili su sociolozi Filip Trbojevi\u0107 i Bruno \u0160imac. U sredi\u0161te istra\u017eivanja stavljena je pasivna eutanazija, odnosno pomo\u0107 umiru\u0107em tako \u0161to mu se uskra\u0107uju terapija i sredstva kojim ga se odr\u017eava na \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako osoba koja trpi te\u0161ke bolove zatra\u017ei da se isklju\u010de aparati koji je odr\u017eavaju na \u017eivotu, 61,5 posto studenata sla\u017ee se ili potpuno sla\u017ee da je to opravdano u\u010diniti. Tako\u0111er, 61,1 posto studenata sla\u017ee se ili potpuno sla\u017ee da je pasivna eutanazija prihvatljiva ako je pacijent samostalno donio odluku o njezinu poduzimanju, pokazalo je istra\u017eivanje provedeno me\u0111u studentima Medicinskog, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Ekonomskog, Filozofskog, Pravnog i Katoli\u010dko-bogoslovnog fakulteta. Va\u017eno je re\u0107i da 58,6 posto studenata anketiranih od prosinca 2016. do o\u017eujka 2017. godine uvjereni su vjernici ili skloniji vjerovanju nego nevjerovanju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Palijativna sedacija nije eutanazija<\/h3>\n\n\n\n<p>Treba re\u0107i da se u posljednje vrijeme u rasprave oko eutanazije uvodi i palijativna sedacija, iako se zapravo radi o postupku koji u svojoj su\u0161tini nije eutanazija. Rije\u010d je o metodi kojom se pacijentu olak\u0161ava bol posljednjih nekoliko sati ili dana \u017eivota, obi\u010dno putem kontinuirane intravenske ili potko\u017ene infuzije sedativa. Ona predstavlja posljednje uto\u010di\u0161te za pacijente \u010diji simptomi ne mogu biti kontrolirani nekim drugim sredstvima.<\/p>\n\n\n\n<p>Tu opciju treba razlikovati od eutanazije jer je cilj palijativne sedacije kontrola simptoma kroz umirenje, ali ne i skra\u0107enje pacijentova \u017eivota, dok je cilj eutanazije skratiti \u017eivot radi uklanjanja patnje. U slu\u010daju palijativne sedacije, pacijentu se administrira toliko sedativa koliko \u0107e ga uspavati da ne osje\u0107a bol, no strogo se pazi da se o\u010duva funkcija disanja i da se ne ubrza smrt. Smrt na kraju dolazi zbog same neizlje\u010dive bolesti, a ne zbog medikamenata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to Hrvatska ne bi bila predvodnica?<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je u studenom pitanje eutanazije u javni prostor poku\u0161ao uvesti Sindikat umirovljenika Hrvatske, do danas se nije razvila vidljiva rasprava koja bi i\u0161la prema zakonskoj regulaciji svojevoljnog napu\u0161tanja \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Za\u0161to Hrvatska ne bi bila me\u0111u prvim postsocijalisti\u010dkim zemljama koje bi, s obzirom da je udio stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina pre\u0161ao 21 posto, otvorila to pitanje? U Hrvatskoj treba poku\u0161ati otvoriti javnu raspravu jer populacija bitno stari. Zdravstveni sustav nije u stanju pratiti adekvatno sve bole\u0161tine starenja. Patnja se poja\u010dava pred umiranje, umjesto da jam\u010dimo dostojanstvenu smrt&#8221;, izjavila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Eutanazija nije jedino rje\u0161enje za ljudsku patnju<\/h3>\n\n\n\n<p>Podsjetimo, u prosincu pro\u0161le godine Glas umirovljenika objavio je zapa\u017een intervju s prof. dr. sc. Ivicom Kelamom, predstojnikom Hrvatskog bioeti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Bojim se da, ukoliko se legalizira eutanazija mo\u017eemo vrlo lako do\u0107i u situaciju da se eutanazija promovira kao rje\u0161enje za stariju populaciju, koja se u o\u010dima javnosti mo\u017ee percipirati kao beskorisna i teret dru\u0161tva, te bi bilo najbolje da ih uop\u0107e nema. Tako\u0111er je potrebno jako paziti da se ne promovira stav kako je eutanazija jedino rje\u0161enje za ljudsku patnju, da se ne bi doveli u apsurdnu situaciju da se eutanaziraju alkoholi\u010dari (koji smatraju da su neizlje\u010divi) kao \u0161to je bio prije nekoliko godina slu\u010daj u Nizozemskoj. Na\u017ealost, \u010dini se kako \u0107e se i o pita\u00adnju eutanazije rasprava u hrvatskom dru\u0161tvu svesti na uobi\u010dajene argumente dviju suprotstavljenih pozicija bez dovoljnog nastojanja obiju stranu u razumijevanju argumenata druge strane. Stoga je od iznimne va\u017enosti \u0161to prije otvoriti javnu raspravu, pogotovo \u0161to je i trenutna pandemija COVID-9 virusa u fokus javnosti stavila pitanje ranjivosti i nedovoljne za\u0161tite najstarijih \u010dlanova na\u0161ega dru\u0161tva&#8221;, kazao je Kelam.<\/p>\n\n\n\n<p>Eutanazija je legalizirana u Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Kolumbiji, Kanadi, \u0160panjolskoj i Novom Zelandu. U Hrvatskoj, godinu dana nakon impulsa kojeg je dala najagilnija umirovljeni\u010dka udruga, rasprava jo\u0161 nije ni po\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-3606588757\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eutanazija je legalizirana u Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Kolumbiji, Kanadi, \u0160panjolskoj i Novom Zelandu. U Hrvatskoj, godinu dana nakon impulsa kojeg je dala najagilnija umirovljeni\u010dka udruga, rasprava jo\u0161 nije ni po\u010dela.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":32064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[326,2339],"class_list":["post-63129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-eutanazija","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63129\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}