S produljenjem o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka, sve je vi\u0161e ljudi oko nas koji su dosegli dob u kojoj ih pogor\u0161ano fizi\u010dko i mentalno zdravlje \u010dini ovisnima o pomo\u0107i drugih. To utje\u010de na izdatke za dugotrajnu skrb, a oni rastu br\u017ee od izdataka za zdravstvo i mirovine.<\/p>\n\n\n\n
Tako je europski statisti\u010dki ured izra\u010dunao da je 2019. godine gotovo polovica starijeg stanovni\u0161tva EU (osobe u dobi od 65 godina i vi\u0161e) kazala da ima pote\u0161ko\u0107e u obavljanju barem jedne aktivnosti u osobnoj njezi ili odr\u017eavanju ku\u0107anstva<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de osobne njege i aktivnosti u ku\u0107anstvu, u prosjeku 49,7 posto starijeg stanovni\u0161tva EU izjavilo je da ima umjerene ili ozbiljne pote\u0161ko\u0107e, dok ih je 50,3 posto izjavilo da nema nikakvih pote\u0161ko\u0107a. U gotovo polovici dr\u017eava \u010dlanica EU, kao i u Srbiji i Turskoj, ve\u0107i udio ljudi prijavio je umjerene ili ozbiljne pote\u0161ko\u0107e s barem jednom aktivno\u0161\u0107u osobne njege ili odr\u017eavanja ku\u0107anstva, dok je u 14 zemalja trend bio suprotan. tj. ve\u0107i je udio osoba bez pote\u0161ko\u0107a u tim aktivnostima. To je bio slu\u010daj i na Islandu i u Norve\u0161koj.<\/p>