{"id":63260,"date":"2022-06-28T22:43:00","date_gmt":"2022-06-28T20:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63260"},"modified":"2022-09-20T22:45:14","modified_gmt":"2022-09-20T20:45:14","slug":"63260","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/06\/63260\/","title":{"rendered":"Starenje stanovni\u0161tva je prilika koju Hrvatska ne koristi"},"content":{"rendered":"\n<p>Srebrna ekonomija je pojam koji obuhva\u0107a sve ekonomske prilike koje proizlaze iz izdataka, javnih i osobnih, a koje su povezane sa starenjem stanovni\u0161tva i posebnom potrebama koje imaju osobe starije od 50 godina. <em>Silver<\/em> u ovoj kovanici ozna\u010dava srebrnu ili sijedu kosu, najo\u010ditiji znak starenja. Oko ove teme sve vi\u0161e dr\u017eava gradi nacionalne strategije. Hrvatska jo\u0161 to nije u\u010dinila, iako ima jedno od najstarijih europskih stanovni\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se u Hrvatskoj srebrna ekonomija mahom svodi na otvaranje privatnih domova za stare i nemo\u0107ne, u svijetu postoji cijeli niz roba i usluga koje se me\u0111usobno isprepli\u0107u. Srebrna ekonomija koristi razli\u010dite tehnolo\u0161ke platforme pa se primjerice gra\u0111evinarstvo u nju uklju\u010duje gradnjom naselja i kondominija za starije osobe, elektroni\u010dka industrija stvara pametne automatizirane sustave koji starijim osobama omogu\u0107uju samostalan i lak\u0161i \u017eivot u vlastitom domu, IT industrija proizvela je cijeli niz aplikacija namijenjenih starijim ljudima za sve segmente \u017eivljenja, tu su i razne industrije pomagala, turizam, zdravstveni turizam, medicina\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Demografi predvi\u0111aju da \u0107e se od 2050. do 2070. godine ljudska populacija pove\u0107ati i biti starija nego danas. U Europi \u0107e, primjerice, udio starijih od 65 godina porasti s 29,6 posto u 2016. na 51,2 posto u 2070. godini (Eurostat). Ovaj rast \u0107e dovesti do promjene u pona\u0161anju i navikama ljudi. Sve vi\u0161e \u0107e rasti izdaci vezani uz zdravlje, turizam, slobodno vrijeme. Starenje stanovni\u0161tva \u0107e rezultirati i evolucijom potreba i usluga vezanih za starije osobe koje \u0107e \u017eivjeti u svojim domovima. Istovremeno, pad broja radnika dovest \u0107e do smanjene potro\u0161nje vezane uz rad (materijali, odje\u0107a, transport\u2026)<\/p><div id=\"mojev-68836216\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Iz susjedstva<\/h3>\n\n\n\n<p>Na\u0161i susjedi Talijani prepoznali su va\u017enost srebrne ekonomije pa je Poslovna \u0161kola Roma obavila i objavila istra\u017eivanje &#8220;Srebrna ekonomija: analiza stalno rastu\u0107eg sektora koji mo\u017ee doprinijeti razvoju \u017eivahnog, inovativnog i odr\u017eivog talijanskog gospodarstva&#8221; u kojem su iznijeli zanimljiv prikaz novih talijanskuh &#8220;srebrnih generacija&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U usporedbi s pro\u0161lima, nove srebrne generacije su promijenile svoj stil \u017eivota i navike. Tek 13 &#8211; 14 posto ispitanika ka\u017ee da se sa 65 godina osje\u0107a staro, ali ne osje\u0107aju potrebu za pomo\u0107i i nastavljaju samostalno obavljati svoje dnevne aktivnosti. I ne samo to, srebrne generacije su stupovi obitelji. U Italiji vi\u0161e od 9 milijuna baka i djedova brine o svojim unucima, a vi\u0161e od 7 milijuna financijski poma\u017ee obiteljima svoje djece i unucima. Treba uzeti u obzir da su oni ipak imu\u0107nija generacija od prethodnih i sljede\u0107ih generacija. <\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, u Italiji ima 5,9 milijuna starijih osoba i 6,8 milijuna \u017eena. Mu\u0161karci imaju ukupni godi\u0161nji mirovinski prihod od 135,8 milijardi eura, oko 25 milijardi vi\u0161e od \u017eena (prosje\u010dni godi\u0161nji dohodak po stanovniku je 23.156 eura za mu\u0161karce i 16.254 za \u017eene). Osim toga, najve\u0107i dio umirovljeni\u010dke populacije ima izme\u0111u 70 i 74 godine. U tom segmentu je smje\u0161teno gotovo 3 milijuna ljudi. To je ujedno i najbogatija dobna skupina s ukupnim prihodom ne\u0161to ispod 59 milijardi eura. Oko 700 milijuna manje ima dobna skupina od 65 do 69 godina, no ona ima najve\u0107i godi\u0161nji prosje\u010dni dohodak po glavi stanovnika: 21.342 eura. Sasvim jasno, rije\u010d je o igri velikih brojki koje \u0107e postati sve ve\u0107e, a gospodarstva koja im se ne prilagode \u2013 prije ili kasnije biti \u0107e ka\u017enjena.<\/p>\n\n\n\n<p>Talijanski ekonomisti tako ka\u017ee da dodana vrijednost koja se mo\u017ee pripisati gospodarskim sektorima u kojima srebrna ekonomija ima izravan utjecaj iznosi najmanje 43,4 milijarde eura. Sektor koji ima najvi\u0161e koristi od silver potro\u0161a\u010da je stanovanje (48,7 posto ukupne prosje\u010dne mjese\u010dne potro\u0161nje samaca starijih od 65 godina). Potom slijedi kupnja hrane; potro\u0161nja hrane i bezalkoholnih pi\u0107a kod parova starijih od 65 pribli\u017eno je 12 posto ve\u0107a od one odgovaraju\u0107ih mla\u0111ih tipova obitelji. Tre\u0107i najva\u017eniji sektor je promet (9 posto mjese\u010dnih izdataka), a zna\u010dajni su, naravno, i izdaci za zdravstvene usluge i zdravlje srebrnih potro\u0161a\u010da: 167 milijardi eura u Europi, oko 53 posto svih zdravstvenih izdataka koji u Italija predstavlja 6-7 posto mjese\u010dnih izdataka starijih od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz ovoga je jasno da su u osnovi srebrne ekonomije mirovine i dohoci srebrnih potro\u0161a\u010da. Naime, prosje\u010dni europski umirovljenici na stanovanje i hranu potro\u0161e oko 30 do 40 posto svojih prihoda, dok istovremeno hrvatski umirovljenici osnovne potrebe ne mogu pokriti svojim prihodima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvatska<\/h3>\n\n\n\n<p>Srebrnu ekonomiju u svoj je izborni program uvrstila stranka Pametno 2016. godine, primarno kroz sudjelovanje starijih osoba na tr\u017ei\u0161tu rada. &#8220;Srebrna ekonomija govori o tome da zbog duljeg \u017eivotnog vijeka postoje\u0107e usluge i proizvode treba prilagoditi, inovirati ili ponuditi ne\u0161to sasvim novo jer je potra\u017enja za uslugama i proizvodima druga\u010dija za njihovu dob u odnosu na druge dobne skupine, a ujedno stalno raste jer ljudi dulje \u017eive. Na\u0161e je mi\u0161ljenje da je odlazak u prijevremenu mirovinu najslabije rje\u0161enje i za pojedince i za dru\u0161tvo. Produljenje radnog vijeka po zakonu se planira uvesti postepeno i taj plan prati europske trendove. Sada\u0161nja situacija u Hrvatskoj je da bilje\u017eimo najkra\u0107i radni vijek u odnosu na druge europske zemlje&#8221;, kazala je Marijana Puljak zabilje\u017eile su Novosti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-39593\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru-150x90.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/umirovljenici-na-odmoru.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Free-Photos\/Pixabay <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Da je srebrna ekonomija rastu\u0107a ekonomija Europske unije, kazala je pro\u0161le godine za na\u0161 portal europarlamentarka \u017deljana Zovko (HDZ). &#8220;Moje individualno razmi\u0161ljanje je da je Hrvatska idealna zemlja, ne samo za odmor, nego i za starost kroz poticanje i ja\u010danje malih i srednjih poduze\u0107a za djelatnosti koje mogu ponuditi usluge starijoj populaciji. Klimom, ugodnim na\u010dinom \u017eivljenja i nezaga\u0111enom sredinom, bila bi zemlja ugodna za starost i pru\u017eanje medicinskih usluga. Mo\u017eemo biti sredina gdje se mogu napraviti posebni domovi za starije, ali i \u010ditava naselja za one koji, jednostavno zbog na\u010dina \u017eivota, klimatskih promjena, zaga\u0111enosti, tra\u017ee upravo takve sredine&#8221;, izjavila je.<\/p>\n\n\n\n<p>I ekonomist Ljubo Jur\u010di\u0107 ka\u017ee da je srebrna ekonomija kod nas tek u povojima. U Hrvatskoj nema podataka koliki je udio srebrne ekonomije u gospodarstvu, kazao je za na\u0161 portal, jer je njezin razvoj u za\u010decima. Ka\u017ee, stvar je vrlo jednostavna. Siroma\u0161no smo dru\u0161tvo u kojem nema dovoljno posla ni za mlade ljude te dodaje kako nije izgledno da bi se poticalo starije na du\u017ei radni vijek. &#8220;\u0160to se razvoja srebrne ekonomije ti\u010de, \u017ertve smo svoje nerazvijenosti i siroma\u0161tva. Nismo osigurali budu\u0107nost na\u0161eg dru\u0161tva, a to su mladi. U Hrvatskoj obitelji s dvoje djece, ako \u017eive u Zagrebu i imaju stambeni kredit, krpaju kraj s krajem&#8221;, zaklju\u010dio je Jur\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Europska perspektiva<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada bi Europska unija bila jedna dr\u017eava, europska srebrna ekonomija bila bi tre\u0107e najve\u0107e gospodarstvo u svijetu, iza gospodarstava Sjedinjenih Dr\u017eava i Kine, a sasvim je jasno da \u0107e u budu\u0107nosti samo rasti. Studija Europske komisije koju su proveli Technopolis i Oxford Economics podsjetila je na ovu priliku, istra\u017euje njezin konkretan gospodarski potencijal i postavlja korake kako ga u potpunosti iskoristiti.<\/p>\n\n\n\n<p>3,7 trilijuna eura (2015.) procijenjena je vrijednost europske srebrne ekonomiju. Ta cifra se prvenstveno odnosi na privatne izdatke starijih osoba (50 i vi\u0161e godina) za razna dobra i usluge; od stanovanja do rekreacije. Slu\u017ebene projekcije broja stanovnika sugeriraju da \u0107e se srebrna ekonomija postojano \u0161iriti u sljede\u0107ih 10 godina diljem EU. Na temelju projekcija, postoji potencijal za rast od pribli\u017eno 5 posto godi\u0161nje do 2025. godine &#8211; na 5,7 bilijuna eura. Stru\u010dnjaci predvi\u0111aju da \u0107e doprinos europskog srebrnog gospodarstva BDP-u dosegnuti 6,4 trilijuna eura i 88 milijuna radnih mjesta do 2025. To bi bilo jednako 32 posto BDP-a Europske unije i 38 posto zaposlenosti u Uniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Velike europske kompanije koje su na vrijeme usko\u010dile u vlak srebrne ekonomije ve\u0107 su davno usvojile nove poslovne taktike. Vidljivo je to i u marketin\u0161koj industriji koja je posljednjih desetlje\u0107a bila opsjednuta mlado\u0161\u0107u, sada se okre\u0107e sve rastu\u0107em korpusu starijih osoba koje imaju zagarantirane prihode. Osim toga, velike tvrtke po\u010dele su zapo\u0161ljavati takozvane senior skaute, starije ljude koji testiraju odre\u0111ene proizvode u supermarketima za starije osobe. Mo\u017ee li se pakiranje kave lako otvoriti bez pomo\u0107i mladih prstiju? Jesu li tipke mobilnog telefona dovoljno velike da pozovete lije\u010dnika u hitnim slu\u010dajevima? Sve su ovo parametri koje je ve\u0107 danas poslovno neinteligentno zaobilaziti, a ubudu\u0107e ni ne\u0107e biti mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Definicije<\/h3>\n\n\n\n<p>Srebrna ekonomija analizira se u podru\u010dju socijalne gerontologije; ne kao postoje\u0107i ekonomski sustav, ve\u0107 kao instrument politike starenja i politi\u010dke ideje stvaranja potencijala te prilago\u0111avanja potrebama ekonomskog sustava orijentiranog ka potrebama starije populacije. Njegov glavni element je gerontehnologija kao nova znanstvena, istra\u017eiva\u010dka i implementacijska paradigma.<\/p>\n\n\n\n<p>Izraz &#8220;srebrno tr\u017ei\u0161te&#8221; nastao je 1970-ih u Japanu u kontekstu pove\u0107anja dostupnosti sadr\u017eaja za starije osobe. Srebrno tr\u017ei\u0161te uklju\u010duje, izme\u0111u ostalog, dobra, vrijednosti i usluge za imu\u0107ne starije ljude; prilagodbe starenju radne snage; ideje univerzalnog dizajna i transgeneracijskog dizajna \u010diji je cilj prilagoditi dobra i usluge ljudima razli\u010dite dobi <em>(age-friendly)<\/em>, fizi\u010dkog stanja i kognitivnih sposobnosti, \u0161to mo\u017ee rezultirati pobolj\u0161anom dru\u0161tvenom integracijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Srebrna ekonomija nije jedan sektor, ve\u0107 skup proizvoda i usluga iz brojnih postoje\u0107ih gospodarskih sektora, uklju\u010duju\u0107i informacijsku tehnologiju, telekomunikacije, financijski sektor, stanovanje, promet, energetiku, turizam, kulturu, infrastrukturu i lokalne usluge te dugoro\u010dnu skrb.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-357478685\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srebrna ekonomija nije jedan sektor, ve\u0107 skup proizvoda i usluga iz brojnih postoje\u0107ih gospodarskih sektora, uklju\u010duju\u0107i informacijsku tehnologiju, telekomunikacije, financijski sektor, stanovanje, promet, energetiku, turizam, kulturu, infrastrukturu i lokalne usluge te dugoro\u010dnu skrb.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":52477,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[30,2339,2385],"class_list":["post-63260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-gospodarstvo","tag-novo-vrijeme","tag-silver-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63260\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}