{"id":63341,"date":"2022-07-04T15:47:00","date_gmt":"2022-07-04T13:47:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63341"},"modified":"2022-09-22T15:47:50","modified_gmt":"2022-09-22T13:47:50","slug":"neki-tipovi-raka-cesce-napadaju-starije-osobe-a-u-lijecenju-hrvatska-kaska-za-europom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/neki-tipovi-raka-cesce-napadaju-starije-osobe-a-u-lijecenju-hrvatska-kaska-za-europom\/","title":{"rendered":"Neki tipovi raka \u010de\u0161\u0107e napadaju starije osobe, a u lije\u010denju Hrvatska kaska za Europom"},"content":{"rendered":"\n

Iako su zadnji konsolidirani podaci o incidenciji raka u Hrvatskoj objavljeni za 2019. godinu, Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike izra\u010dunao je na temelju trendova incidencije i smrtnosti prethodnih godina, da je u Hrvatskoj 2020. godine bilo oko 25.000 novih slu\u010dajeva raka i oko 14.000 smrtnih ishoda te bolesti. Opservatorij navodi da su citirane procjene izra\u0111ene prije pandemije bolesti COVID-19, \u0161to mo\u017ee utjecati i na stvarnu u\u010destalost i na stopu smrtnosti od raka.<\/p>\n\n\n\n

I dok su razni stru\u010dnjaci prethodnih godina obja\u0161njavali da je incidencija sli\u010dna incidencijama u drugim europskim dr\u017eavama, smrtnost od raka u Hrvatskoj je me\u0111u najvi\u0161ima u Europi. Hrvatska se nalazi na zloglasnom petom mjestu sa stopom smrtnosti standardiziranom prema dobi od 324 smrtna slu\u010daja uzrokovana rakom na 100.000 stanovnika 2020. godine. To je znatno iznad prosjeka EU-a, koji iznosi 264 smrtna slu\u010daja na 100.000 stanovnika. Naj\u010de\u0161\u0107a sijela raka u mu\u0161karaca su prostata (18 posto), plu\u0107a (17 posto) i debelo crijevo (17  posto), a u \u017eena su naj\u010de\u0161\u0107i rak dojke (25 posto), zatim debelog crijeva (13 posto), plu\u0107a (8 posto) i maternice (7 posto).<\/p>\n\n\n\n

A pacijenti su, vrlo \u010desto, starije osobe, jer rizik od raka raste s brojem do\u017eivljenih godina. Vi\u0161e od polovice dijagnoza raka otpada na pacijente koji su proslavili 65. ro\u0111endan. Neke od naj\u010de\u0161\u0107ih vrsta raka, poput raka debelog crijeva i raka dojke, lako je otkriti u ranijim fazama. Tada ih je najbolje lije\u010diti. Druge vrste raka, poput raka plu\u0107a, te\u017ee je otkriti, a lije\u010denje mo\u017ee biti kompliciranije.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je rak \u010de\u0161\u0107i u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi?<\/h3>\n\n\n\n

Rak se mo\u017ee razviti u bilo kojoj dobi. Ali kako starimo, ve\u0107ina vrsta raka postaje sve \u010de\u0161\u0107a. S vremenom se stanice u ljudskom tijelu mogu o\u0161tetiti. To se mo\u017ee dogoditi slu\u010dajno kada se stanice dijele kao i obi\u010dno, ali uzroci mogu biti i vanjskipoput kemikalija iz duhanskog dima ili ultraljubi\u010dastih sun\u010devih zraka. Na\u0161e tijelo uglavnom mo\u017ee sanirati nastalu \u0161tetu, ali ponekad se o\u0161te\u0107enja nakupljaju i kumulirana mogu uzrokovati rast i razmno\u017eavanje stanica u ne\u017eeljenom smjeru, uzrokuju\u0107i rak. Kako starimo, vjerojatnije je da \u0107emo akumulirati vi\u0161e stani\u010dnih o\u0161te\u0107enja, a time je i ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e neka od tih o\u0161te\u0107enja na kraju dovesti do raka. Pri tome ne treba uzeti zdravo za gotovo da \u0107e svi u starosti dobiti rak, jer i male promjene u \u017eivotnoj rutini utje\u010du na stopu vjerojatnosti obolijevanja. A i u slu\u010daju bolesti postoje moderni djelotvorni tretmani.<\/p>\n\n\n\n

Mit je da rak izazivaju cjepiva<\/h3>\n\n\n\n

Me\u0111u komentarima na\u0161ih \u010ditatelja prona\u0161le su se i neke teorije protivnika cijepljenja prema kojima cjepivo protiv COVID-a mo\u017ee izazvati rak. To je vi\u0161estruko demantirano kao tvrdnja za koju ne postoji niti jedan valjani dokaz. Ali istovremeno, neka cjepiva mogu sprije\u010diti neke vrste raka \u010diji razvoj poti\u010du virusi.<\/p>\n\n\n\n

Virusi naime ubacuju svoje gene u ljudsku DNK, \u0161to mo\u017ee potaknuti nekontrolirani dijeljenje stanica ljudskog tijela. Sre\u0107om, razvijena su cjepiva koja mogu pripremiti imunolo\u0161ki sustav protiv odre\u0111enih infekcija i tako pomo\u0107i u za\u0161titi od raka koje one mogu izazvati. Dostupna su i odobrena cjepiva protiv HBV-a i nekih sojeva HPV-a, koja mogu pomo\u0107i u za\u0161titi od raka jetre i nekoliko drugih vrsta raka. Osim preventivnih cjepiva, znanstvenici i lije\u010dnici istra\u017euju terapijska cjepiva koja se mogu koristiti za lije\u010denje raka. U nastavku donosimo sa\u017eete informacije o vrstama raka koje su naj\u010de\u0161\u0107e u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n\n\n\n

Rak dojke<\/h3>\n\n\n\n

Rak dojke jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih karcinoma u osoba starijih od 60 godina. Zahvaljuju\u0107i napretku u probiru i lije\u010denju, gotovo 90 posto \u017eena s\u00a0rakom dojke pre\u017eivjet \u0107e 5 i vi\u0161e godina nakon dijagnoze. Najbolji na\u010din otkrivanja raka dojke je redovni mamografski pregled. Mamografija poma\u017ee lije\u010dnicima da uo\u010de rak u ranijim fazama kada je lije\u010denje najlak\u0161e. Kirurgija, zra\u010denje i kemoterapija koriste se za uspje\u0161no lije\u010denje raka dojke.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, Hrvatska ima Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke s kojim su obuhva\u0107ene sve \u017eene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa \u017eene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. \u017dene na ku\u0107nu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 posto \u00a0do 30 posto, otkriti rak u po\u010detnom stadiju u ve\u0107em postotku nego danas te pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota bolesnica s rakom dojke, doznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.<\/p>\n\n\n\n

Rak prostate<\/h3>\n\n\n\n

Rak prostate \u010desta je dijagnoza kod mu\u0161karaca starijih od 65 godina. Dobra vijest je da \u0107e 98 posto pacijenata s rakom prostate biti \u017eivo pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Ova vrsta raka mo\u017ee se otkriti pomo\u0107u testa krvi koji tra\u017ei specifi\u010dne antigene u krvi. Zdravlje prostate trebalo bi se provjeriti tijekom redovnih godi\u0161njih sistematskih pregleda. Rak prostate se lije\u010di kirur\u0161ki, zra\u010denjem i kemoterapijom.<\/p>\n\n\n\n

Rak crijeva<\/h3>\n\n\n\n

Vi\u0161e od polovice ljudi koji dobiju rak debelog crijeva staro je 67 i vi\u0161e godina. Zahvaljuju\u0107i dostupnim tehnikama prevencije, rak debelog crijeva rje\u0111a je dijagnoza od ostalih vrsta raka. 63 posto ljudi s dijagnozom raka debelog crijeva pre\u017eivi petogodi\u0161nje razdoblje nakon uspostave dijagnoze.<\/p>\n\n\n\n

Rak debelog crijeva mo\u017ee se otkriti i sprije\u010diti u isto vrijeme. Pretragom koja se zove kolonoskopija mogu se prona\u0107i prekancerozne izrasline koje se nazivaju polipi. Lije\u010dnici ih mogu ukloniti prije nego \u0161to izazovu ozbiljne probleme. Ako se rak debelog crijeva ipak razvije, dostupno je nekoliko opcija lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Rak plu\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Vi\u0161e od polovice ljudi koji dobiju rak plu\u0107a stariji su od 70 godina. Iako je do\u0161lo do velikog napretka u lije\u010denju ove bolesti, rije\u010d je i dalje o jednom od najsmrtonosnijih karcinoma sa stopom petogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja od samo 21 posto.<\/p>\n\n\n\n

Rutinski pregledi plu\u0107a nisu preporu\u010dljivi, osim za pu\u0161a\u010de i one koji su pu\u0161ili 30 i vi\u0161e godina prije nego su prestali s ovom \u0161tetnom ovisno\u0161\u0107u. Rak plu\u0107a u novije vrijeme otkriva se CT ure\u0111ajem. Posljednjih godina postoje novi tretmani za rak plu\u0107a koji se zovu ciljane terapije. To su lijekovi koji specifi\u010dno djeluju na stanice raka. Takva vrsta lije\u010denja je u suprotnosti s tradicionalnim kemoterapijama koje mogu utjecati na zdrave stanice i druge dijelove tijela.<\/p>\n\n\n\n

Rak mjehura<\/h3>\n\n\n\n

Vi\u0161e od polovice ljudi s rakom mokra\u0107nog mjehura starije je od 65 godina, a stopa petogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja je ve\u0107a od 70 posto. Ne postoje preporu\u010deni rutinski pregledi za rak mokra\u0107nog mjehura. Me\u0111utim, lije\u010dnik mo\u017ee predlo\u017eiti testiranje ako postoje odre\u0111eni \u010dimbenici rizika. To mo\u017ee uklju\u010divati \u200b\u200bpovijest raka mokra\u0107nog mjehura ili drugih problema s mokra\u0107nim mjehurom.<\/p>\n\n\n\n

Starije osobe bi trebale posebno pripaziti na simptome kao \u0161to su krv u mokra\u0107i, \u010de\u0161\u0107e mokrenje (uklju\u010duju\u0107i i no\u0107no mokrenje), bolno mokrenje, \u010dest nagon za hitnim odlaskom na zahod, probleme s mokrenjem i slab mlaz urina. Postoje brojni tretmani za rak mokra\u0107nog mjehura, uklju\u010duju\u0107i operaciju, zra\u010denje i kemoterapiju.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to Hrvati obolijevaju od raka?<\/h3>\n\n\n\n

Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike navodi bihevioralne i okoli\u0161ne \u010dimbenike rizika kao vode\u0107e uzroke smrtnosti. Bihevioralnim \u010dimbenicima rizika, izme\u0111u ostaloga prehrambenim \u010dimbenicima, pu\u0161enju, konzumaciji alkohola i nedostatku tjelesne aktivnosti, pripisuje se 44 posto svih smrtnih slu\u010dajeva u Hrvatskoj 2019., \u0161to je iznad prosjeka EU-a (39 posto). Vi\u0161e od petine (22 posto) svih smrtnih slu\u010dajeva mo\u017ee se pripisati prehrambenim rizicima (uklju\u010duju\u0107i nedovoljnu konzumaciju vo\u0107a i povr\u0107a te prekomjeran unos \u0161e\u0107era i soli), a taj udio znatno je ve\u0107i od prosjeka EU-a od 17 posto.<\/p>\n\n\n\n

Konzumacija duhana (izravna konzumacija i pasivna izlo\u017eenost dimu) drugi je po redu bihevioralni \u010dimbenik rizika koji pridonosi smrtnosti te je uzrok petine smrtnih slu\u010dajeva. Oko 6 posto svih smrtnih slu\u010dajeva mo\u017ee se pripisati konzumaciji alkohola, a oko 2 posto smrtnih slu\u010dajeva povezano je s nedostatkom tjelesne aktivnosti. One\u010di\u0161\u0107enje zraka u obliku izlo\u017eenosti sitnim \u010desticama (PM2,5) i ozonu \u010dinilo je oko 6 posto svih smrtnih slu\u010dajeva 2019., a taj je udio ve\u0107i od prosjeka EU-a.<\/p>\n\n\n\n

Duhan je jedan od vode\u0107ih uzroka raka<\/h3>\n\n\n\n

Stope pu\u0161enja u Hrvatskoj me\u0111u najvi\u0161ima su u EU-u, a konzumacija duhana u Hrvatskoj ozbiljan je javnozdravstveni problem i za odrasle i za adolescente, misli Opservatorij. Postignut je tek neznatan napredak u smanjenju stopa pu\u0161enja, a uzrok su tome op\u0107enito popustljive politike protiv pu\u0161enja. Vi\u0161e od\u00a0 petine (22 posto) odraslih Hrvata 2019. je navelo da pu\u0161i svakodnevno, a taj je udio vi\u0161i od prosjeka EU-a, koji iznosi 20 posto. Prevalencija pu\u0161enja u \u017eena relativno je visoka jer je 2019. svaka peta \u017eena navela da pu\u0161i svakodnevno. To je tre\u0107a po visini stopa pu\u0161enja me\u0111u \u017eenama u EU-u (jednaka kao u Gr\u010dkoj), iako redovito pu\u0161i vi\u0161e mu\u0161karaca (26 posto). Zabrinjava i redovita konzumacija duhana me\u0111u tinejd\u017eerima. \u010cetvrtina petnaestogodi\u0161njih dje\u010daka i djevoj\u010dica navela je 2018. da su prethodnog mjeseca pu\u0161ili, \u0161to je \u010detvrta stopa po visini u EU-u.<\/p>\n\n\n\n

Jesu li rak i karcinom ista stvar?<\/h3>\n\n\n\n

Ne. Rak je uvrije\u017eena oznaka za zlo\u0107udne tumore, a karcinom je tek jedna od podvrsta zlo\u0107udnih tumora.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rak, karcinom, novotvorina. Rije\u010di su to koje nitko ne \u017eeli \u010dudi za posjeta lije\u010dniku, jer iz njih obi\u010dno slijedi te\u0161ka borba, ali \u010desto i izlje\u010denje i povratak normalnom \u017eivotu. Ne gubiti nadu, to je ono \u0161to se pacijentima prvo ka\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":63353,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[43,3296,2339,3297],"class_list":["post-63341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-karcinom","tag-karcinom-debelog-crijeva","tag-novo-vrijeme","tag-rak-dojke"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63341\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/63353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}