{"id":63362,"date":"2022-07-06T22:52:00","date_gmt":"2022-07-06T20:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63362"},"modified":"2022-09-25T18:16:59","modified_gmt":"2022-09-25T16:16:59","slug":"starenje-i-kvaliteta-zivota-najbolje-u-nordijskim-a-najgore-u-zemljama-balkana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/starenje-i-kvaliteta-zivota-najbolje-u-nordijskim-a-najgore-u-zemljama-balkana\/","title":{"rendered":"Starenje i kvaliteta \u017eivota: Najbolje u nordijskim, a najgore u zemljama Balkana"},"content":{"rendered":"\n

Kvaliteta \u017eivota pojam je koji svatko ponaosob druga\u010dije tuma\u010di: Za nekoga to mo\u017ee biti dokolica, za druge putovanje, a vjerojatno za sve \u2013 materijalno blagostanje i zdravlje. Ipak, da bi se mogla provoditi istra\u017eivanja na temu kvalitete \u017eivota, valjalo je ovaj pojam definirati i standardizirati.<\/p>\n\n\n\n

Kvalitetu \u017eivota Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira kao “percepciju pojedinca o svom polo\u017eaju u \u017eivotu u kontekstu kulture i sustava vrijednosti u kojima \u017eivi te u odnosu na svoje ciljeve, o\u010dekivanja, standarde i brige”. Standardni pokazatelji kvalitete \u017eivota uklju\u010duju bogatstvo, zaposlenost, okoli\u0161, tjelesno i mentalno zdravlje, obrazovanje, rekreaciju i slobodno vrijeme, dru\u0161tvenu pripadnost, vjerska uvjerenja, sigurnost i slobodu. Kvaliteta \u017eivota ima \u0161irok raspon konteksta, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dja me\u0111unarodnog razvoja, zdravstva, politike i zapo\u0161ljavanja, navodi SZO.<\/p>\n\n\n\n

U raspravama o dugovje\u010dnosti i \u017eivotu u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, kvaliteta \u017eivota neizbje\u017ean je segment i \u010desto se ka\u017ee kako dug \u017eivot nije cilj, ako ga ne prati odgovaraju\u0107a kvaliteta \u017eivota koju na\u0161i komentatori na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u010desto ograni\u010davaju zdravljem i mirovinama \u010dija bi visina bila dovoljna za u\u017eivanje u \u017eivotu, a ne samo za puko pre\u017eivljavanje.<\/p>\n\n\n\n

U kakvom su odnosu starenje i kvaliteta \u017eivota analizirao je Eurofound u svojem izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu, a koje je napravljeno u svrhu dono\u0161enja europskih politika koje bi trebale unaprijediti kvalitetu \u017eivota u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. Stoga ovo istra\u017eivanje stavlja naglaske na materijalno blagostanje starijih generacija, politi\u010dko sudjelovanje u dru\u0161tvu, percipiranu socijalnu isklju\u010denost, mentalnu dobrobit i zadovoljstvo \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n

Eurofound je dr\u017eave podijelio u sedam klastera pri \u010demu se Hrvatska na\u0161la u “sredi\u0161njem i isto\u010dnom klasteru dr\u017eava”, zajedno sa \u010ce\u0161kom, Ma\u0111arskom, Poljskom, Slova\u010dkom i Slovenijom.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u ostalog, novo istra\u017eivanje pokazalo je zna\u010dajne razlike u kvaliteti \u017eivota izme\u0111u dobnih skupina u Europi. Podjela istok-zapad i sjever-jug vidljiva je i u tim razlikama. Starije generacije op\u0107enito u\u017eivaju bolju kvalitetu \u017eivota od mla\u0111ih dobnih skupina u zapadnoj Europi, dok je mla\u0111im generacijama bolje u isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

Galopiraju\u0107e siroma\u0161tvo prijeti hrvatskim umirovljenicima<\/h3>\n\n\n\n

Pote\u0161ko\u0107e sa spajanjem kraja s krajem smanjuju se s dobi nakon sredine \u017eivota u zapadnoj Europi. Me\u0111utim, kontinuirano raste s godinama u ve\u0107ini isto\u010dne Europe, s izuzetkom balti\u010dkih dr\u017eava. To je najvjerojatnije povezano s gospodarskom transformacijom biv\u0161ih socijalisti\u010dkih republika srednje-isto\u010dne Europe i neuspjehom u rje\u0161avanju mirovinske situacije gra\u0111ana koji su ve\u0107i dio \u017eivota proveli u planskom gospodarstvu, obja\u0161njavaju Eurofoundovi analiti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se juga Europe ti\u010de, razine mirovina u mnogim dr\u017eavama nisu u potpunosti prilago\u0111ene inflaciji na isti na\u010din na koji su pla\u0107e, \u0161to dovodi do gubitka kupovne mo\u0107i me\u0111u. Prevedeno, udio mirovine u pla\u0107i pada, \u0161to je jako dobro poznato hrvatskim umirovljenicima. Osim toga, porasli su tro\u0161kovi \u017eivota, posebice tro\u0161kovi lije\u010denja, na \u0161tetu ve\u0107ine umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

U svim ostalim klasterima ljudi se s najve\u0107im financijskim pote\u0161ko\u0107ama susre\u0107u u dobi od 35 do 54 godine, vjerojatno vi\u0161e zbog pove\u0107anih financijskih zahtjeva ku\u0107anstva nego zbog stvarnih razina prihoda. Pote\u0161ko\u0107e se zna\u010dajno smanjuju nakon 65. godine u nordijskom (Danska, Finska i \u0160vedska), kontinentalnom (Austrija, Belgija, Francuska, Njema\u010dka, Luksemburg i Nizozemska) i klasteru zapadnih otoka (Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo), dijelom zahvaljuju\u0107i intervenciji tradicionalno bogatih dr\u017eava. Pote\u0161ko\u0107e spajanja kraja s krajem ipak su bile zna\u010dajno ve\u0107e kod mla\u0111ih ispitanika u 2016. nego kod onih starijih od 65 godina u sva tri klastera.<\/p>\n\n\n\n

Socijalna isklju\u010denost starijih najgora je u Bugarskoj i Rumunjskoj<\/h3>\n\n\n\n

Anketari su mjerili osje\u0107aj socijalne isklju\u010denosti postavljaju\u0107i \u010detiri pitanja. Osje\u0107ate li se izostavljenima iz dru\u0161tva? Osje\u0107ate li da je \u017eivot postao prekompliciran? Osje\u0107ate li da drugi ne prepoznaju va\u0161e potrebe? Osje\u0107ate li da vas drugi gledaju s prezirom?<\/p>\n\n\n\n

U zapadnoj Europi i na Mediteranu osje\u0107aj socijalne isklju\u010denosti op\u0107enito raste do srednje dobi i opada prema starosti. Mala je razlika me\u0111u dobnim skupinama u isto\u010dnoj Europi, osim zemalja balkanskog klastera (Bugarska i Rumunjska), gdje je ne\u0161to vi\u0161a me\u0111u osobama u dobi od 75 i vi\u0161e godina. Isklju\u010divost se najmanje percipira u nordijskom klasteru, gdje nema zna\u010dajnih varijacija s dobi u 2011., ali \u010dini se da su se u 2016. pojavile neke zna\u010dajne razlike izme\u0111u ljudi u dobi od 65 i vi\u0161e godina i najmla\u0111ih skupina.
U balti\u010dkim zemljama percepcija isklju\u010denosti zna\u010dajno se smanjila za sve dobne skupine izme\u0111u 2011. i 2016., a znatno je ni\u017ea u najmla\u0111oj dobnoj skupini nego u ostalim dobnim skupinama u obje godine. Me\u0111utim, ove podatke treba promatrati u kontekstu iseljavanja brojnih stanovnika tih zemalja, a koji su se ranije osje\u0107ali dru\u0161tveno izostavljenima i op\u0107enito nezadovoljnima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Micky White\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Analiti\u010dari Eurofounda posebno skre\u0107u pozornost na rezultat dobiven za balkanski klaster, jer je socijalna isklju\u010denost porasla za sve gra\u0111ane izme\u0111u dva istra\u017eivanja, ali zna\u010dajno samo za one u dobi od 75 godina i vi\u0161e. Stariji ljudi u Bugarskoj i Rumunjskoj osje\u0107aju se najvi\u0161e dru\u0161tveno izop\u0107enima u cijeloj Europskoj uniji, \u0161to je povezano i s najlo\u0161ijim rezultatima koje su postigli u ocjeni mentalne dobrobiti.<\/p>\n\n\n\n

Starije ljude politika ne zanima ili ih ba\u0161 jako zanima<\/h3>\n\n\n\n

Sudjelovanje i uklju\u010divanje u lokalne aktivnosti poma\u017ee poticanju dru\u0161tvene kohezije pru\u017eaju\u0107i osje\u0107aj pripadnosti lokalnoj zajednici, osobito u ruralnim podru\u010djima. Sudjelovanje u smislu politi\u010dke uklju\u010denosti anketari su ispitali kroz dva pitanja. Jeste li nazo\u010dili sastanku sindikata, politi\u010dke stranke ili politi\u010dke akcijske skupine? Jeste li kontaktirali politi\u010dara ili javnog slu\u017ebenika?<\/p>\n\n\n\n

Iz rezultata je vidljivo da politi\u010dko sudjelovanje u dru\u0161tvu raste do sredine \u017eivota u svim dr\u017eavama \u010dlanicama, a pada na najni\u017ee razine u starijoj dobi. Iako su najni\u017ee stope sudjelovanja izmjerene za starije gra\u0111ane, generalno gledani, u toj je skupini i najve\u0107a raznolikost: neki su vrlo aktivni, dok su drugi potpuno neuklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n

Razine politi\u010dkog sudjelovanja u dru\u0161tvu ispod su prosjeka EU-a u svim isto\u010dnoeuropskim dr\u017eavama \u010dlanicama. Kako analiti\u010dari nagla\u0161avaju, najni\u017ee razine politi\u010dkog sudjelovanja zabilje\u017eene su u biv\u0161im socijalisti\u010dkim republikama srednje isto\u010dne Europe i nema zna\u010dajnih promjena tijekom vremena. Kultura niskog sudjelovanja u gra\u0111anskom dru\u0161tvu i dalje postoji u tim zemljama, potvr\u0111uju\u0107i i nalazi drugih znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n

Stariji na Balkanu u najve\u0107em riziku od depresije<\/h3>\n\n\n\n

Mentalno blagostanje raste s godinama u klasterima Nordijskih i Zapadnih otoka (Irska i UK). Postoje male varijacije me\u0111u dobnim skupinama u kontinentalnom klasteru. U svim ostalim klasterima zemalja mentalno blagostanje opada s godinama, osobito u klasteru Balkana, gdje se \u010dini da su najstariji stari izlo\u017eeni posebnom riziku od depresije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je sa \u017eivotnim zadovoljstvom?<\/h3>\n\n\n\n

U odnosu na ispitivanje iz 2011. godine, u klasteru zapadnih otoka, mladi danas u\u017eivaju ve\u0107e \u017eivotno zadovoljstvo, no za starije se mo\u017ee re\u017ei \u2013 suprotno. Sli\u010dne promjene mogu se vidjeti u nordijskom i kontinentalnom klasteru.<\/p>\n\n\n\n

Situacija je prili\u010dno druga\u010dija u drugim klasterima zemalja, od kojih je ve\u0107ina bilje\u017eila zna\u010dajan pad zadovoljstva \u017eivotom za dobne skupine od 45 do 54 godine navi\u0161e (ili 55 do 64 godine u slu\u010daju balti\u010dkog klastera) u usporedbi s 2011. godinom.<\/p>\n\n\n\n

Najdramati\u010dniji pad dogodio se u balkanskom klasteru, gdje je zadovoljstvo \u017eivotom dramati\u010dno palo za dobnu skupinu od 45 do 54 godine i stabiliziralo se na konstantno niskoj razini do dobi od 75 godina i nakon toga.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kvaliteta \u017eivljenja u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n

Usporedbe kvalitete \u017eivljenja u Hrvatskoj i zemljama \u010dlanicama EU (EU28) pokazale su da gra\u0111ani Hrvatske procjenjuju ni\u017ee od europskog prosjeka svoje \u017eivotno zadovoljstvo, financijsko stanje ku\u0107anstava, op\u0107enitu kvalitetu \u017eivljenja te iskazuju ni\u017ee razine povjerenje u dr\u017eavne institucije (vlada, parlament, pravosu\u0111e, regionalne\/lokalne vlasti). Osobito su niske bile razine povjerenja u regionalne i\/ili lokalne vlasti gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto unutar zemalja EU28. Jedini parametar koji je bio procijenjen iznad europskog prosjeka bila su o\u010dekivanja o financijskoj situaciji u idu\u0107ih godinu dana, gdje su hrvatski gra\u0111ani iskazali iznadprosje\u010dni optimizam. Rezultati usporedbe razli\u010ditih parametara kvalitete \u017eivljenja izme\u0111u stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim \u017eivotom, zadovoljniji odnosima u obitelji i me\u0111u prijateljima, osje\u0107ajem pripadnosti svojoj okolini i osje\u0107ajem sigurnosti u budu\u0107nosti. Tako\u0111er, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su vi\u0161e razine povjerenja u pravosu\u0111e, policiju, \u0161kolstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upu\u0107uju na zaklju\u010dak da je op\u0107enita razina kvalitete \u017eivljenja u nekim aspektima vi\u0161a u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske. (Kvaliteta \u017eivljenja, sre\u0107a i \u017eivotno zadovoljstvu u Hrvatskoj i zemljama EU te usporedbe sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske, Kaliterna-Lipov\u010dan i Braj\u0161a-\u017dganec, 2017.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kakvom su odnosu starenje i kvaliteta \u017eivota analizirao je Eurofound u svojem izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu, a koje je napravljeno u svrhu dono\u0161enja europskih politika koje bi trebale unaprijediti kvalitetu \u017eivota u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":63369,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[574,3095,2339,237,2782],"class_list":["post-63362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europska-unija","tag-kvaliteta-zivljenja","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo","tag-socijalna-iskljucenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63362"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63362\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/63369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}