{"id":63402,"date":"2022-07-13T20:59:00","date_gmt":"2022-07-13T18:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63402"},"modified":"2022-09-23T21:00:51","modified_gmt":"2022-09-23T19:00:51","slug":"stariji-hrvati-u-usporedbi-s-drugim-eu-nacijama-cesce-svoje-zdravlje-proglasavaju-losim-ili-vrlo-losim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/stariji-hrvati-u-usporedbi-s-drugim-eu-nacijama-cesce-svoje-zdravlje-proglasavaju-losim-ili-vrlo-losim\/","title":{"rendered":"Stariji Hrvati, u usporedbi s drugim EU nacijama, \u010de\u0161\u0107e svoje zdravlje progla\u0161avaju lo\u0161im ili vrlo lo\u0161im"},"content":{"rendered":"\n<p>\u017delje su jedno, realnost drugo. Iako trebamo u\u010diniti sve \u0161to mo\u017eemo da odr\u017eimo zdravlje i vitalnost, znanstvenici upozoravaju da se ne trebamo zanositi idealima koje name\u0107e &#8220;industrija vje\u010dne mladosti&#8221; te da su promjene u zdravlju sastavni dio starenja. <\/p>\n\n\n\n<p>Kako vlastito zdravstveno stanje procjenjuju stariji gra\u0111ani Hrvatske, a s njima u usporedbi i gra\u0111ani Europske unije, provjerili smo u javno dostupnim podacima koje u tabelarnom formatu objavljuje europski statisti\u010dki ured \u2013 Eurostat. Statisti\u010dari od ispitanika zatra\u017eili da procjene svoje zdravstveno stanje ocjenama vrlo dobro, dobro, umjereno, lo\u0161e i vrlo lo\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekivano, udio osoba koje vlastito zdravlje do\u017eivljavaju dobrim ili vrlo dobrim opadao je s dobi ispitanika. U 2018. oko 68,5 posto odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili vi\u0161e) smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim. Tek manje od polovice (47,8 posto) starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) u EU-27 smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim, a udio je pao na manje od jedne tre\u0107ine (32,3 posto) me\u0111u onima u dobi od 75 do 84 godine i oko jedne petine (20,6 posto) za vrlo stare osobe (u dobi od 85 godina ili vi\u0161e).<\/p><div id=\"mojev-257430463\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Epidemija nije naru\u0161ila samopercepciju zdravlja<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako Eurostat krajem teku\u0107e godine tek treba objaviti novo izvje\u0161\u0107e o samoprocjeni zdravlja, javno dostupni podaci pokazuju da usprkos pandemiji koronavirusa udio odrasle populacije EU-27 koji svoje zdravlje procjenjuje dobrim ili vrlo dobrim nije padao. Upravo suprotno, rastao je za 0,5 postotnih bodova te za 2021. godinu iznosi 69 posto. \u010cak 81 posto odraslih gra\u0111ana Irske za svoje zdravlje ka\u017ee da je dobro ili vrlo dobro, dok u Litvi taj odgovor daje 47,8 posto odrasle populacije. Hrvatska je pri dnu ljestvice sa 62,6 posto.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<p>Brzina kojom je starija populacija smatrala da se vlastito zdravlje pogor\u0161ava znatno je varirala me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. Unato\u010d tome, obrazac pogor\u0161anja zdravlja kao funkcije dobi ponovljen je u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. U Belgiji, Litvi, Nizozemskoj, Latviji i Portugalu postojala je relativno mala razlika (manje od 3,0 postotna boda) izme\u0111u udjela osoba u dobi od 75-84 godine koje vlastito zdravlje do\u017eivljavaju vrlo dobrim i dobrim i ekvivalentnog udjela za osobe stare 85 i vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n<p>U 2018. udio starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) koje vlastito zdravlje do\u017eivljavaju dobrim ili vrlo dobrim bio je manji od polovice odgovaraju\u0107eg udjela zabilje\u017eenog za cjelokupno odraslo stanovni\u0161tvo u Rumunjskoj, Bugarskoj, Estoniji, Slova\u010dkoj, Hrvatskoj, Ma\u0111arskoj, Poljskoj i Portugalu. Jo\u0161 ve\u0107e razlike zabilje\u017eene su u Latviji i Litvi, budu\u0107i da je udio za osobe u dobi od 65 do 74 godine bio oko jedne tre\u0107ine prosjeka za sve odrasle osobe u Latviji i pribli\u017eno jedna \u010detvrtina prosjeka za sve odrasle osobe u Litvi.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvati se, uglavnom, ne osje\u0107aju zdravima<\/h3>\n\n\n\n<p>U \u010dekanju novog Eurostatovog izvje\u0161\u0107a provjerili smo najnovije javno dostupne podatke za 2021. godinu. Gra\u0111ani Hrvatske u dobi od 65 do 74 godine tek \u0107e u 26,6 posto slu\u010dajeva re\u0107i da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro. U Irskoj taj postotak iznosi sjajnih 68,5 posto, dok u Litvi pada na 15 posto. U ovoj skupini 26,1 posto Hrvata misli da im je zdravlje lo\u0161e ili vrlo lo\u0161e \u0161to je ujedno najve\u0107i zabilje\u017eeni udio takvih odgovora u nekoj populaciji Europske unije.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski gra\u0111ani u dobi od 75 do 84 godine u 13,8 posto slu\u010dajeva vlastito zdravlje samoprocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro. Gori od Hrvatske samo su Portugal (10,8 posto), Latvija (9,3 posto) i Litva (5 posto). U ovoj dobnoj skupini \u010dak 44,1 posto Hrvata odgovara da im je zdravlje lo\u0161e ili vrlo lo\u0161e. Lo\u0161ija je samo Slova\u010dka s 50 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o skupini gra\u0111ana starih 85 i vi\u0161e godina, u Hrvatskoj \u0107e tek svaki deseti re\u0107i da ga zdravlje slu\u017ei dobro ili vrlo dobro (9,9 posto). Za usporedbu, u Danskoj \u010dak 39,6 posto osoba starih 85 i vi\u0161e godina misle da su dobrog i vrlo dobrog zdravlja. Na drugom kraju ljestvice je Litva s tek 2,2 posto. 53,6 posto Hrvata iz ovog dobnog razreda ka\u017ee da im je zdravlje lo\u0161e ili vrlo lo\u0161e. Gori rezultat imaju Litva (57 posto) i Slova\u010dka (63,8 posto).<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e procjenjuju da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U 2018. godini udio starijih mu\u0161karaca (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) u EU-27 koji vlastito zdravlje do\u017eivljavaju kao dobro ili vrlo dobro iznosio je 43,1 posto. Ta je brojka bila 6,6 postotnih bodova ve\u0107a od odgovaraju\u0107eg udjela za starije \u017eene (36,5 posto). Me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, Irska je zabilje\u017eila najve\u0107i udio starijih \u017eena (69,6 posto) i starijih mu\u0161karaca (66,7 posto) koji svoje zdravlje smatraju dobrim ili vrlo dobrim. Irska je tako\u0111er bila jedina dr\u017eava \u010dlanica koja je zabilje\u017eila ve\u0107i udio starijih \u017eena nego starijih mu\u0161karaca koji svoje zdravlje smatraju dobrim ili vrlo dobrim. Nasuprot tome, udio starijih mu\u0161karaca koji vlastito zdravlje do\u017eivljavaju dobrim ili vrlo dobrim bio je za vi\u0161e od 10 postotnih bodova ve\u0107i od odgovaraju\u0107eg udjela starijih \u017eena u \u0160panjolskoj, Malti, Cipru i Rumunjskoj, gdje je zabilje\u017eena najve\u0107a razlika, od 11,7 postotnih bodova.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160to su bogatiji, osje\u0107aju se zdravijima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Samopercipirano zdravlje usko povezano s prihodom, \u0161to je obrazac koji je ve\u0107 vi\u0111en u globalnim istra\u017eivanjima. Udio starijih osoba (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) koji percipiraju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro raste s njihovim prihodom. U 2018. manje od jedne tre\u0107ine (30,1 posto) starijih osoba u prvom dohodovnom kvintilu (drugim rije\u010dima, 20 posto stanovni\u0161tva s najni\u017eim dohotkom) smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim. Taj je udio porastao na vi\u0161e od polovice (52,6 posto) za starije osobe u petom dohodovnom kvintilu (20 % stanovni\u0161tva s najvi\u0161im dohotkom).<\/p>\n\n\n\n<p>U 2018. vi\u0161e od dvije tre\u0107ine (68,3 posto) stanovni\u0161tva u dobi od 65 godina ili vi\u0161e u Irskoj smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim; to je tako\u0111er bio slu\u010daj s ve\u0107inom starijih ljudi u \u0160vedskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji. Nasuprot tome, manje od jedne petine starijih ljudi u Poljskoj, Estoniji, Portugalu i Latviji do\u017eivljava svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim, dok je taj udio u Litvi bio manji od jedne desetine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to ka\u017eu lije\u010dnici o zdravlju i starenju?<\/h3>\n\n\n\n<p>Starenje utje\u010de na gotovo sve tjelesne sustave. Va\u017eno je znati \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati i kako te procese usporiti, kompenzirati i sa\u010duvati tjelesne funkcije \u0161to du\u017ee vrijeme, sve kako bismo imali \u0161to du\u017ei i kvalitetniji \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kardiovaskularni sustav<\/h3>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107a promjena u kardiovaskularnom sustavu je ukru\u0107enje krvnih \u017eila i arterija, zbog \u010dega srce poja\u010dano radi na pumpanju krvi. Sr\u010dani mi\u0161i\u0107i se mijenjaju kako bi se prilagodili pove\u0107anom radnom optere\u0107enju. Otkucaji srca u mirovanju ostat \u0107e otprilike isti, ali se ne\u0107e pove\u0107ati tijekom aktivnosti onoliko koliko su se pove\u0107avali prije. Ove promjene pove\u0107avaju rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije) i drugih kardiovaskularnih problema. Protiv ovih promjena mo\u017eemo se boriti fiskulturom, zdravom prehranom, odricanjem od alkohola i cigareta, upravljanjem stresom i dobrim snom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Probava<\/h3>\n\n\n\n<p>Strukturne promjene u debelom crijevu povezane s godinama mogu rezultirati \u010de\u0161\u0107im zatvorom kod starijih osoba. Ostali \u010dimbenici koji doprinose uklju\u010duju nedostatak tjelovje\u017ebe, nedovoljan unos teku\u0107ine i prehranu s malo vlakana. Lijekovi, poput diuretika i dodataka \u017eeljeza te odre\u0111ena medicinska stanja, poput dijabetesa, tako\u0111er mogu pridonijeti zatvoru. Mijenjanjem nabrojanih navika mo\u017eemo odr\u017eati probavu zdravom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Urinarni trakt<\/h3>\n\n\n\n<p>Mokra\u0107ni mjehur mo\u017ee postati manje elasti\u010dan, \u0161to rezultira potrebom za \u010de\u0161\u0107im mokrenjem. Slabljenje mi\u0161i\u0107a mjehura i mi\u0161i\u0107a dna zdjelice mo\u017ee ote\u017eati potpuno pra\u017enjenje mjehura ili uzrokovati gubitak kontrole nad mjehurom (urinarna inkontinencija). U mu\u0161karaca, pove\u0107ana ili upaljena prostata tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati ote\u017eano pra\u017enjenje mjehura i inkontinenciju. Ostali \u010dimbenici koji pridonose inkontinenciji uklju\u010duju prekomjernu te\u017einu, o\u0161te\u0107enje \u017eivaca uzrokovano dijabetesom, odre\u0111ene lijekove te konzumaciju kofeina ili alkohola. Protiv ovih promjena mo\u017eemo se boriti redovnim odlaskom na toalet, odr\u017eavanjem zdrave tjelesne mase, prestankom pu\u0161enja, Kegelovim vje\u017ebama), izbjegavanjem iritansa kao \u0161to su kofein, kisela hrana, alkohol i gazirana pi\u0107a te konzumacijom hrane s vi\u0161e vlakana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kosti, zglobovi i mi\u0161i\u0107i<\/h3>\n\n\n\n<p>S godinama, kosti imaju tendenciju smanjivanja veli\u010dine i gusto\u0107e, \u0161to ih slabi i \u010dini osjetljivijima na lomove. Mi\u0161i\u0107i op\u0107enito gube snagu, izdr\u017eljivost i fleksibilnost \u2014 faktore koji mogu utjecati na koordinaciju, stabilnost i ravnote\u017eu. Protiv ovih promjena mo\u017eemo se boriti unosom kalcija, vitamina D, tjelesnom aktivno\u0161\u0107u, izbjegavanjem pu\u0161enja i ograni\u010davanjem konzumacije alkohola.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pam\u0107enje i razmi\u0161ljanje<\/h3>\n\n\n\n<p>Mozak prolazi kroz promjene koje mogu imati manji u\u010dinak na pam\u0107enje ili sposobnosti razmi\u0161ljanja. Na primjer, zdrave starije odrasle osobe mogu zaboraviti poznata imena ili rije\u010di ili im mo\u017ee biti te\u017ee obavljati vi\u0161e zadataka istovremeno. Protiv ovih promjena mo\u017eemo se boriti tjelesnom aktivno\u0161\u0107u, zdravom prehranom, mentalnom aktivno\u0161\u0107u (rje\u0161avanjem zagonetki, kri\u017ealjki, igranjem \u0161aha), lije\u010denjem kardiovaskularnih bolesti (\u0161to je zdravo za srce, zdravo je za mozak) te socijalnom uklju\u010deno\u0161\u0107u i interakcijom s drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1490652387\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok ve\u0107ina starijih ljudi ne o\u010dekuje da \u0107e biti savr\u0161enog zdravlja tijekom svojih kasnijih godina, mnogi se nadaju da \u0107e njihovo zdravstveno i fizi\u010dko stanje biti takvo da \u0107e mo\u0107i nastaviti raditi koliko god \u017eele, izlaziti i dru\u017eiti se, ostati neovisni, i mo\u0107i brinuti o sebi. <\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":59083,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1614,2339,134],"class_list":["post-63402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-eurostat","tag-novo-vrijeme","tag-zdravlje-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63402"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63402\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/59083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}