{"id":63408,"date":"2022-07-19T23:04:00","date_gmt":"2022-07-19T21:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63408"},"modified":"2022-09-23T23:06:15","modified_gmt":"2022-09-23T21:06:15","slug":"treca-dob-po-konzumaciji-svjezeg-voca-i-povrca-na-zacelju-smo-europe-ne-cudi-s-obzirom-na-cijene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/treca-dob-po-konzumaciji-svjezeg-voca-i-povrca-na-zacelju-smo-europe-ne-cudi-s-obzirom-na-cijene\/","title":{"rendered":"Tre\u0107a dob: Po konzumaciji svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a na za\u010delju smo Europe. Ne \u010dudi, s obzirom na cijene"},"content":{"rendered":"\n<p>Inflacijska spirala ubrzava, a Hrvatska je u lipnju zabilje\u017eila rekordnu stopu inflacije. Potro\u0161a\u010dke cijene u Hrvatskoj porasle su 12,1 posto u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine, objavio je Dr\u017eavni zavod za statistiku. Sve je to posljedica rasta cijena hrane i energenata, vidljivo je iz medijima dostavljenih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Cijene dobara i usluga za osobnu potro\u0161nju, mjerene indeksom potro\u0161a\u010dkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj pro\u0161le godine sko\u010dile 12,1 posto, pokazuje izvje\u0161\u0107e DZS-a.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mirovina kao pet vre\u0107a paprike<\/h3>\n\n\n\n<p>Cijene vo\u0107a i povr\u0107a divljaju pa su krajem lipnja na rije\u010dkoj tr\u017enici tikvice dosegnule 18 kuna po kilogramu, dok je ista koli\u010dina raj\u010dice probila plafon od 24 kune. Krastavci su se prodavali za od deset do 14 kuna za kilogram, dok se paprika roga mogla kupiti za 25 kuna kilogram. Doma\u0107e vo\u0107e tako\u0111er je poskupjelo pa su se prve marelice prodavale za 30 kuna, a zadnje tre\u0161nje bile su oko 25 kuna za kilogram.<\/p><div id=\"mojev-1014197863\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Mo\u017ee li prosje\u010dan hrvatski umirovljenik svaki dan imati svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e na stolu? Te\u0161ko, ako nema svoj vrt i vo\u0107njak. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosje\u010dna mirovina za svibanj (ispla\u0107ena je u lipnju) iznosila 2.706,50 kuna. Prevedeno, za prosje\u010dan sta\u017e od 31 godine i 4 dana, prosje\u010dan umirovljenik je dobio mirovinu s kojom mo\u017ee kupiti 108 kilograma paprike. Kako su hrvatski umirovljenici na za\u010delju Europske unije po konzumaciji svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a (2017.), za o\u010dekivati je da su ove godine pali na samo dno. Da se to mora mijenjati, upozoravaju zdravstveni radnici, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji dr\u017eavljani Europske unije \u010de\u0161\u0107e jedu vo\u0107e i povr\u0107e od mla\u0111ih generacija<\/h3>\n\n\n\n<p>Unos svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a \u010desto se navodi kao \u010dimbenik produljene dugovje\u010dnosti i za\u0161tite od niza bolesti (primjerice, raka ili osteoporoze). Iz podataka koje je za 2017. godinu prikupio Eurostat, statisti\u010dki ured Europske unije, vidljivo je da je prosje\u010dan europski umirovljenik prepoznao va\u017enost ovih prehrambenih artikala. Jer, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e stariji ljudi (u dobi od 65 godina ili vi\u0161e) svakodnevno jesti svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e, nego cijela odrasla populacija (ovdje definirana kao osobe u dobi od 16 ili vi\u0161e godina). Gotovo tri \u010detvrtine (72,4 &nbsp;posto) starijih osoba u EU svakodnevno je jelo svje\u017ee vo\u0107e, dok je odgovaraju\u0107a brojka za svje\u017ee povr\u0107e bila ne\u0161to vi\u0161a od dvije tre\u0107ine (67,1 posto).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvati ipak zaostaju<\/h3>\n\n\n\n<p>Udio starijih osoba koje svakodnevno jedu svje\u017ee vo\u0107e kretao se me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a od visokih 88,4 posto u Italiji do niskih 31,0 posto u Bugarskoj. U Latviji, Litvi, Rumunjskoj, <strong>Hrvatskoj<\/strong>, Ma\u0111arskoj i Slova\u010dkoj manje od polovice svih starijih osoba jelo je svje\u017ee vo\u0107e svaki dan.<\/p>\n\n\n\n<p>U godini kada su prikupljani ovi podaci stariji su ljudi \u010de\u0161\u0107e od odrasle populacije svakodnevno konzumirali svje\u017ee vo\u0107e u 17 dr\u017eava \u010dlanica EU-a. Jaz izme\u0111u starije generacije i stanovni\u0161tva u cjelini, u u korist starijih osoba, posebno je bio izra\u017een u Nizozemskoj, Francuskoj, \u0160vedskoj, Finskoj i Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Starije \u017eene \u010de\u0161\u0107e jedu vo\u0107e<\/h3>\n\n\n\n<p>Ve\u0107i udio starijih \u017eena (74,3 posto) nego starijih mu\u0161karaca (70,0 posto) u EU svakodnevno je jeo svje\u017ee vo\u0107e u 2017. Taj je obrazac bio posebno izra\u017een u Danskoj, Nizozemskoj, \u0160vedskoj, Estoniji, Finskoj, \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj, gdje je udio me\u0111u starijim \u017eenama bio za vi\u0161e od deset postotnih bodova ve\u0107i od udjela me\u0111u starijim mu\u0161karcima. Najve\u0107i jaz me\u0111u spolovima zabilje\u017een je u Danskoj, 17,9 postotnih bodova. Nasuprot tome, u Portugalu, Litvi i Cipru bilo je uobi\u010dajeno da stariji mu\u0161karci (a ne starije \u017eene) svakodnevno jedu svje\u017ee vo\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tek polovica starijih Hrvata jede svje\u017ee povr\u0107e &#8211; svakodnevno<\/h3>\n\n\n\n<p>Kad je rije\u010d o svje\u017eem povr\u0107u, naj\u010de\u0161\u0107e ga jedu stariji Belgijanci, njih 87,7 posto jedu ga svaki dan. Istovremeno je vi\u0161e od \u010detiri petine starijih osoba u Irskoj, Luksemburgu, Italiji, Francuskoj i Portugalu tako\u0111er jelo povr\u0107e svakodnevno. Nasuprot tome, u Ma\u0111arskoj, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj manje od polovice svih starijih osoba jelo je svje\u017ee povr\u0107e svaki dan; najmanji udio zabilje\u017een je u Ma\u0111arskoj (34,1 posto). U Hrvatskoj je tek ne\u0161to vi\u0161e od polovice starih 65 i vi\u0161e godina na stolu imalo svje\u017ee povr\u0107e svakodnevno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U usporedbi s mu\u0161karcima, starije \u017eene \u010de\u0161\u0107e jedu svje\u017ee povr\u0107e<\/h3>\n\n\n\n<p>Ve\u0107i udio starijih \u017eena (68,8 &nbsp;posto) nego starijih mu\u0161karaca (64,8 posto) u EU svakodnevno je jeo povr\u0107e u 2017. Taj je obrazac bio posebno izra\u017een u \u0160vedskoj, Danskoj, Finskoj i Njema\u010dkoj, gdje je udio me\u0111u starijim \u017eenama bio ve\u0107i za deset postotnih bodova ve\u0107i od udjela me\u0111u starijim mu\u0161karcima. Najve\u0107i jaz me\u0111u spolovima zabilje\u017een je u \u0160vedskoj, 13,9 postotnih bodova. Nasuprot tome, bilo je \u0161est dr\u017eava \u010dlanica EU-a u kojima je ve\u0107i udio starijih mu\u0161karaca (od starijih \u017eena) svakodnevno jeo povr\u0107e: Rumunjska, Latvija, Bugarska, Gr\u010dka, Litva i Cipar (gdje je zabilje\u017een najve\u0107i jaz u korist starijih mu\u0161karaca od 3,2 postotnih bodova.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to su svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e va\u017eni za starije osobe?<\/h3>\n\n\n\n<p>Vo\u0107e i povr\u0107e su u djetinjstvu od iznimne va\u017enosti za rast i dobrobit, ali kako starimo, postaju jo\u0161 va\u017eniji. U mnogim slu\u010dajevima to su namirnice koje igraju va\u017enu ulogu u smanjenju rizika od ozbiljnih stanja i bolesti kasnije u \u017eivotu, uklju\u010duju\u0107i bolesti srca, mo\u017edani udar, hipertenziju, probleme s probavom, pa \u010dak i oblike raka.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji cijeli niz vo\u0107a i povr\u0107a koje je klasificirano kao &#8220;superhrana&#8221;. To zna\u010di da oni predstavljaju potpuno prirodan (obi\u010dno biljni) izvor vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari pogodnih za zdrav \u017eivot. A budu\u0107i da su te namirnice iznimno bogate hranjivim tvarima, idealne su za starije osobe, koje \u010desto imaju problema s postizanjem potrebnog dnevnog unosa esencijalnih vitamina, folne kiseline i niacina. U nastavku donosimo probir s popisa vo\u0107a i povr\u0107a koje nutricionisti nazivaju superhranom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-740x493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-57247\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-740x493.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni-1080x720.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/limuni.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Borovnice<\/strong> su, ka\u017eu znalci, prepune vitamina C i K, pru\u017eaju naizgled nebrojene zdravstvene prednosti. Redovita konzumacija povezana je s odr\u017eavanjem funkcionalnosti mozga, prvenstveno zbog visokih razina flavonoida. Mangan kojega ima puno u borovnicama poma\u017ee u regulaciji metabolizma, dok vlakna sni\u017eavaju kolesterol odr\u017eavaju razinu \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010dne doma\u0107e <strong>jabuke<\/strong>, ba\u0161 kao i borovnice, zna\u010dajan su izvor topivih vlakana (svakodnevna konzumacija, prema nekim izvorima, smanjuje LDL kolesterol za 40 posto), ali su tako\u0111er bogate kalijem i vitaminom C. Oboje blagotvorno djeluju na krvni tlak. \u0160tovi\u0161e, kora jabuke sadr\u017ei antioksidans nazvan kvercetin koji pru\u017ea antihistaminsku i protuupalnu potporu. No ipak, kada je rije\u010d o kori, valja voditi ra\u010duna o tome koliko je u proizvodnji zaga\u0111ena sredstvima za za\u0161titu bilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Crvenu boju <strong>tre\u0161njama<\/strong>, kao i velikom dijelu vo\u0107a i povr\u0107a, daje pigment antocijan koji boju iz crvene u plavu mijenja ovisno o kiselosti medija u kojem je otopljen. Za antocijan nutricionisti ka\u017eu da je sna\u017ean antioksidans pa plod tre\u0161nje ima mo\u0107 smanjenja upale, a neki ka\u017eu i da sni\u017eava trigliceride u krvi. Tre\u0161nje tako\u0111er mogu pomo\u0107i u reguliranju ciklusa spavanja zbog sadr\u017eaja melatonina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Gro\u017e\u0111e<\/strong> pak sadr\u017ei obilje resveratrola, sna\u017enog antioksidansa koji poma\u017ee u promicanju zdravlja srca. Istra\u017eivanja su pokazala da ekstrakt sjemenki u gro\u017e\u0111u potencijalno mo\u017ee usporiti razvoj Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160paroge<\/strong> imaju velike koncentracije likopena koji smanjuje rizik od raka prostate. \u0160paroge tako\u0111er poma\u017eu imunolo\u0161kom sustavu obilnom opskrbom vitaminom A. Osim toga, njihova vlakna sadr\u017ee prebiotike koji poti\u010du zdrave crijevne bakterije.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo je postao kli\u0161ej, ali <strong>brokulu<\/strong> mnogi nazivaju \u010dudom na tanjuru. S obiljem vlakana, vitamina A, C, B9 i K, gotovo svaki aspekt ljudskog tijela ima izravnu korist. Neka istra\u017eivanja sugeriraju da brokula tako\u0111er mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika od odre\u0111enih vrsta raka, zbog svojih antikancerogenih spojeva kao \u0161to su diindolilmetan i glukorafanin. \u0160tovi\u0161e, mnoge hranjive tvari iz brokula (zeaksantin, beta-karoten i fosfor) \u0161tite o\u010di od makularne degeneracije i katarakte.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kelj<\/strong> je bliski ro\u0111ak brokule. Tako\u0111er je vi\u0161evrijedan, od za\u0161tite arterija do smanjenja kolesterola. I bilo da se priprema na sirovo ili kuhano, ovo lisnato povr\u0107e izvrstan je izvor \u017eeljeza i vlakana. Kelj tako\u0111er sadr\u017ei mno\u0161tvo karotenoida i flavonoida \u2013 sna\u017enih antioksidansa koji mogu pomo\u0107i u za\u0161titi tijela od kroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mu\u0161katna tikva<\/strong>, kao i svaka druga tikva naran\u010dastog mesa, prepuna je beta-karotena (esencijalnog za zdravlje o\u010diju) i vitamina C. Ovo je povr\u0107e posebno vrijedno kada je u pitanju kontrola krvnog tlaka. A zbog visokog sadr\u017eaja vlakana, mu\u0161katna tikva izvrsna je za odr\u017eavanje \u0161e\u0107era u krvi i sni\u017eavanje kolesterola.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Cjelovite \u017eitarice<\/strong> su iznimno bitne u prehrani starijih osoba. Dobar su izvor vitamina B, a tako\u0111er su pune vlakana. Hranu od cjelovitih \u017eitarica lako je prona\u0107i. Postoji cijela raznolikost osim zobene ka\u0161e i cjelovite p\u0161enice, poput kvinoje, koja je nevjerojatno bogata proteinima. Dodu\u0161e, kvinoja je pseudo\u017eitarica. <\/p>\n\n\n\n<p>Posljednjih godina na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu udoma\u0107io se <strong>batat<\/strong> kao izda\u0161na i ukusna namirnica. Batat ima puno beta karotena, kojeg tijelo pretvara u vitamin A. Ovaj vitamin je klju\u010dan za zdrav vid i ko\u017eu. Tako\u0111er odr\u017eava va\u0161 imunolo\u0161ki sustav jakim. Ka\u017eu da, \u0161to se beta karotena ti\u010de, jedan srednji batat vrijedi kao 5 kuhanih brokula.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2524309510\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unos svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a \u010desto se navodi kao \u010dimbenik produljene dugovje\u010dnosti i za\u0161tite od niza bolesti. Primjerice, raka ili osteoporoze koji su me\u0111u najve\u0107im javnozdravstvenim problemima u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":57258,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2339,173,42,172],"class_list":["post-63408","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-novo-vrijeme","tag-povrce","tag-prehrana","tag-voce"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63408","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63408"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63408\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/57258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}