{"id":63447,"date":"2022-07-24T23:33:00","date_gmt":"2022-07-24T21:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63447"},"modified":"2022-09-24T23:35:56","modified_gmt":"2022-09-24T21:35:56","slug":"hrvati-su-cesto-pothranjeni-u-starosti-no-mnogi-slucajevi-produ-ispod-medicinskog-radara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/hrvati-su-cesto-pothranjeni-u-starosti-no-mnogi-slucajevi-produ-ispod-medicinskog-radara\/","title":{"rendered":"Hrvati su \u010desto pothranjeni u starosti, no mnogi slu\u010dajevi pro\u0111u ispod medicinskog radara"},"content":{"rendered":"\n<p>Pothranjenost u starijih osoba prepoznata je me\u0111u stru\u010dnjacima kao veliki zdravstveni problem, povezan ne samo s pove\u0107anom smrtno\u0161\u0107u i morbiditetom, ve\u0107 i s fizi\u010dkim propadanjem. To pak ima veliki raspon posljedica na aktivnosti svakodnevnog \u017eivota i kvalitetu \u017eivota starije osobe op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Pothranjenost je \u010desta u osoba starije \u017eivotne dobi, bilo da \u017eive sami u zajednici, u svojim obiteljima, domovima za starije i nemo\u0107ne osobe, ili da su hospitalizirane. U prepoznavanju, dijagnosticiranju i lije\u010denju pothranjenosti potreban je multidisciplinaran pristup u koji trebaju biti uklju\u010deni lije\u010dnici, medicinske sestre, dijeteti\u010dari i ostali pru\u017eatelji zdravstvene skrbi. Zdravstveni djelatnici moraju razviti stav da je pravilna prehrana va\u017ean i neizostavan korak u lije\u010denju i podizanju kvalitete \u017eivota u starijih osoba, te tu spoznaju prenijeti oboljeloj osobi i njegovoj obitelji.&#8221; Zaklju\u010dak je to doma\u0107eg istra\u017eivanja &#8220;Pothranjenost u starijoj \u017eivotnoj dobi&#8221;, objavljenog u znanstveno-stru\u010dnom \u010dasopisu za nutricionizam i dijetetiku \u201eHrana u zdravlju i bolesti\u201c (\u017dupan, Lovri\u0107, Jovanovi\u0107 i Cviljevi\u0107, 2017.)<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, cilj istra\u017eivanja je bio ispitati koliki je rizik za pojavu pothranjenosti u osoba starije \u017eivotne dobi smje\u0161tenih u Dom za starije i nemo\u0107ne osobe. Nadalje, poku\u0161ala se dokazati ili opovrgnuti veza izme\u0111u pokretljivosti ispitanika i ukupnog rezultata testa. Rezultati su pokazali da je 25 od 100 ispitanika bilo pothranjeno (25 posto), 38 ispitanika je imalo rizik za razvoj pothranjenosti (38 posto), a 37 ispitanika je bilo dobro uhranjeno (37 posto). Statisti\u010dki je dokazano da pokretljivost ispitanika utje\u010de na rezultate. Od 32 potpuno nepokretna ispitanika, njih 20 je bilo pothranjeno, 12 ih je imalo rizik za razvoj pothranjenosti, a niti jedan nepokretni ispitanik nije bio dobro uhranjen.<\/p><div id=\"mojev-733526447\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>S druge strane, pothranjenost u starijih osoba u lai\u010dkoj javnosti nedovoljno je prepoznato stanje, a koje je u porastu kako stanovni\u0161tvo stari. Posebno je to va\u017eno za na\u0161u zemlju koja \u0107e, prema projekcijama hrvatskih demografa, do 2050. godine imati vi\u0161e od 30 posto stanovnika starih 65 i vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je pothranjenost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Izraz pothranjenost \u010desto se koristi za opisivanje nedostatka u prehrani koji uzrokuje \u0161tetne u\u010dinke na tijelo i njegove normalne funkcije. Iako se pothranjenost mo\u017ee pojaviti u bilo kojoj dobi, osobito je \u010desta u osoba starijih od 60 godina. Lo\u0161 status uhranjenosti dobro je utvr\u0111en kao negativan prognosti\u010dki pokazatelj u starijoj populaciji, a gubitak tjelesne te\u017eine kod osoba starih 60&nbsp; vi\u0161e godina pribli\u017eno udvostru\u010duje rizik od smrti.<\/p>\n\n\n\n<p>Europsko epidemiolo\u0161ko istra\u017eivanje Euronut-seneca, u kojem je sudjelovalo 1.005 osoba starih izme\u0111u 74 i 79 godina, procijenilo je da 24 posto mu\u0161ke te 47 posto ispitane \u017eenske populacije ima nizak unos barem jednog od nutrijenata &#8211; kalcija, \u017eeljeza, retinola, beta-karotena, vitamina B1, B6 te vitamina C. Utvr\u0111en je i deficit vitamina D kod 36 posto mu\u0161karaca i 47 posto \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201edr. Andrija \u0160tampar\u201c uvrstio je pothranjenost u &#8220;14 uputa za aktivno produktivno starenje \u2013 hrvatski model&#8221;. Tako u \u0161estoj uputi jasno stoji: &#8220;Sprije\u010diti debljinu u ranijoj starosti (65 do 74 godina) i osobito pothranjenost u dubokoj starosti (85 i vi\u0161e godina) zbog o\u010duvanja funkcionalne sposobnosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mnogi slu\u010dajevi nisu registrirani<\/h3>\n\n\n\n<p>Unato\u010d dostupnosti nutricionisti\u010dkih testova, mnogi slu\u010dajevi pothranjenosti ostaju nedijagnosticirani, \u0161to dovodi do pove\u0107anog morbiditeta i mortaliteta, produljenog boravka u bolnici i \u010destih ponovnih hospitalizacija. Stoga je va\u017eno da pru\u017eatelji zdravstvenih usluga mogu identificirati uzroke, znakove i simptome pothranjenosti. Ako se rano identificira, pothranjenost se mo\u017ee lije\u010diti planiranom prehranom, a rano prepoznavanje i lije\u010denje pothranjenosti nisu samo korisni za zdravlje pacijenta, ve\u0107 mogu smanjiti ukupne tro\u0161kove zdravstvenog sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Pothranjenost u starijih odraslih osoba mo\u017ee biti uzrokovana nizom \u010dimbenika, uklju\u010duju\u0107i gubitak apetita, nedostatak sposobnosti \u017evakanja i gutanja te pove\u0107anu upotrebu lijekova na recept. Ostali \u010dimbenici rizika uklju\u010duju depresiju, demenciju, kroni\u010dne bolesti i nedostatak pristupa optimalno hranjivoj hrani, bilo zbog nesigurnosti hrane ili nedostatka mogu\u0107nosti pripreme ili kupovine hrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, ako starija odrasla osoba ima dijabetes, rak ili Alzheimerovu bolest, njen apetit mo\u017ee biti smanjen, \u0161to ote\u017eava prehranu. No\u0161enje s takvim te\u0161kim bolestima mijenja metabolizam i ponekad zahtijeva ograni\u010denja u ishrani, \u0161to dovodi starije odrasle osobe u opasnost od pothranjenosti. Prema procjenama koje su iznesene na predstavljanju projekta \u201enijeFRKA.hr\u201c \u010dak 20 posto svih onkolo\u0161kih bolesnika u svijetu umire zbog posljedica pothranjenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Starije odrasle osobe su tako\u0111er \u010de\u0161\u0107e hospitalizirane i vjerojatnije je da \u0107e biti u ustanovama za dugotrajnu skrb, \u0161to ih oboje izla\u017ee pove\u0107anom riziku od pothranjenosti. Za kontrapunkt ranije spomenutom doma\u0107em istra\u017eivanju, ka\u017eimo da ameri\u010dki nutricionisti procjenjuju da da bi se 65 posto hospitaliziranih starijih osoba moglo suo\u010diti s pothranjeno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42440\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/siromastvo.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">I siroma\u0161tvo je uzrok pothranjenosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Pothranjenost je povezana s mnogim poreme\u0107ajima i okolnostima, uklju\u010duju\u0107i siroma\u0161tvo i dru\u0161tvenu oskudicu. Podsjetimo, hrvatski umirovljenici na samom su za\u010delju Europske unije po konzumaciji svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a. Prema Eurostatatovu istra\u017eivanju, udio starijih osoba koje svakodnevno jedu svje\u017ee vo\u0107e kretao se me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a od visokih 88,4 posto u Italiji do niskih 31,0 posto u Bugarskoj. U Latviji, Litvi, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Ma\u0111arskoj i Slova\u010dkoj manje od polovice svih starijih osoba jelo je svje\u017ee vo\u0107e svaki dan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako prepoznati pothranjenost?<\/h3>\n\n\n\n<p>Britansko udru\u017eenje dijeteti\u010dara upozorava da je od posebne va\u017enosti \u0161to ranije uo\u010diti znakove kao \u0161to su umor i manjak energije, gubitak apetita, nenamjerni gubitak te\u017eine, situacije kada odje\u0107a, nakit ili zubna proteza s vremenom postaju labavi. Osim toga, navode, pothranjenost utje\u010de na svaki sustav u tijelu i rezultira pove\u0107anom osjetljivo\u0161\u0107u na bolesti i komplikacije<\/p>\n\n\n\n<p>Glavne posljedice pothranjenosti su umor i letargija, padovi, ote\u017eano ka\u0161ljanje koje pove\u0107ava rizik od infekcije prsnog ko\u0161a, zastoj srca, anksioznost i depresija, smanjena sposobnost borbe protiv infekcije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pandemija bolesti COVID-19 i pothranjenost u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi<\/h3>\n\n\n\n<p>Zbog pandemije i protuepidmiolo\u0161kih mjera, dru\u0161tvena izolacija ve\u0107a je nego ikad me\u0111u starijim osobama, a posebno me\u0111u onima koji spadaju u najrizi\u010dniju skupinu. Nepokretnost mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti apetit kod starijih ljudi, a jedenje bez dru\u0161tva tako\u0111er mo\u017ee dovesti do ni\u017eeg unosa hranjivih tvari od potrebnog. To zauzvrat mo\u017ee pridonijeti pove\u0107anom riziku od razvoja pothranjenosti ili smanjenju nutritivne kvalitete konzumirane hrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje koje je proveo <em>Nutrition Journal<\/em> obja\u0161njava da jedenje u samo\u0107i \u010desto uklju\u010duje smanjeni unos odgovaraju\u0107ih hranjivih tvari, budu\u0107i da se konzumira manje vo\u0107a i povr\u0107a. Tako\u0111er se manje razmi\u0161lja o odabiru prave hrane kada kupujemo sami za sebe, jer se prakti\u010dnost i \u017eurba smatraju va\u017enijima od nutritivno uravnote\u017eene prehrane. Dokazi upu\u0107uju na to da konzumacija prave hrane u pravom okru\u017eenju pobolj\u0161ava mentalno i fizi\u010dko blagostanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako su va\u017eni, ka\u017eu znanstvenici, dostojanstveno blagovanje i vizualni izgled hrane. Za one koji \u017eive s pote\u0161ko\u0107ama s gutanjem, tako\u0111er poznatim kao disfagija, to mo\u017ee biti iznimno te\u0161ko jer se sposobnost zajedni\u010dkog u\u017eivanja u jelu \u010desto mo\u017ee pokazati problemati\u010dnom, osobito kako starimo. Potencijalne neugodne situacije koje mogu pratiti osje\u0107aj posebno spravljene hrane koja nije ponu\u0111ena drugima, za neke osobe mogu biti preveliko optere\u0107enje. Sli\u010dna je situacija i sa slabo ugo\u0111enim zubnim protezama koje mogu dovesti do neugode prilikom konzumiranja krute hrane u dru\u0161tvu. To pak mo\u017ee doprinijeti pove\u0107anom riziku od razvoja pothranjenosti zbog pada u prehrambenom unosu ili smanjenja nutritivne kvalitete konzumirane hrane.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako se nositi s pothranjeno\u0161\u0107u?<\/h3>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da pothranjenost uglavnom pro\u0111e nedijagnosticirano, iznimno je va\u017eno prepoznati ju na vrijeme i blagovremeno potra\u017eiti lije\u010dni\u010dku pomo\u0107. &#8220;Stara\u010dka suhonjavost&#8221; nije sastavni dio starenja, pogotovo ako se radi o osobi koja nije cijeloga \u017eivota bila mr\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n<p>Lije\u010dnici obi\u010dno prepisuju dodatke prehrani i malo tko se bavi kontinuiranim i detaljnim pra\u0107enjem prehrambenih navika starijih pacijenata, no stru\u010dnjaci upozoravaju da bi se primat trebalo dati normalnoj hrani, utjecati na pove\u0107anje apetita i otkloniti prepreke dovoljnom unosu hrane.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clanovi obitelji (ili osoblje domova za starije i nemo\u0107ne) tako\u0111er mogu pridonijeti rje\u0161enju problema promatraju\u0107i prehrambene navike starijih osoba, koje mo\u017eda nemaju uravnote\u017eenu prehranu ili ne jedu dovoljno hrane koja im nudi. Kako ljudi stare, njihov osjet okusa i mirisa mo\u017ee biti oslabljen. Ako osje\u0107aju da hrana nije ukusna, mo\u017eda \u0107e smanjiti unos hrane. Dio rje\u0161enja jest i u pripremi hrane koja \u0107e pacijentu biti ukusnija i primamljivija. &nbsp;Gubitak vida i sluha mo\u017ee utjecati na sposobnost pripreme i kupnje hrane pa bi u tom slu\u010daju trebalo osigurati tehni\u010dku pomo\u0107, dostavu ili asistenciju. Valjalo bi i popraviti zubne proteze koje mogu ote\u017eati korisniku \u017evakanje hrane.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clanovi obitelji moraju biti u stanju prepoznati znakove da pacijent ne jede dobro, gubi mi\u0161i\u0107e ili gubi na te\u017eini. I trebali bi poduzeti mjere kako bi im pomogli da odr\u017ee svoju te\u017einu. U suprotnom, baka ili djed bit \u0107e podlo\u017eniji bolestima i te\u017ee \u0107e se nositi s njima.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-849433285\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010clanovi obitelji moraju biti u stanju prepoznati znakove da pacijent ne jede dobro, gubi mi\u0161i\u0107e ili gubi na te\u017eini. I trebali bi poduzeti mjere kako bi im pomogli da odr\u017ee svoju te\u017einu. U suprotnom, baka ili djed bit \u0107e podlo\u017eniji bolestima i te\u017ee \u0107e se nositi s njima.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":34653,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[3302,2339,3301,42],"class_list":["post-63447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dodaci","tag-novo-vrijeme","tag-pothranjenost","tag-prehrana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63447"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63447\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/34653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}