{"id":63455,"date":"2022-07-17T01:06:00","date_gmt":"2022-07-16T23:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63455"},"modified":"2022-09-25T01:07:20","modified_gmt":"2022-09-24T23:07:20","slug":"lazne-vijesti-odvratile-su-dio-starijih-osoba-od-cijepljenja-protiv-covid-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/lazne-vijesti-odvratile-su-dio-starijih-osoba-od-cijepljenja-protiv-covid-a\/","title":{"rendered":"La\u017ene vijesti odvratile su dio starijih osoba od cijepljenja protiv COVID-a"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u0161tvene mre\u017ee nisu nikada bile toliko zasi\u0107ene la\u017enim vijestima kao tijekom pandemije bolesti COVID-19. pa se stje\u010de dojam da je u 21. stolje\u0107u stara i provjerena javnozdravstvena mjera cijepljenja postala gotovo pa ideolo\u0161ko pitanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako smo na samom po\u010detku pandemije jasno deklarirali kako na\u0161 medij podupire znanstveni pristup i javnozdravstvene politike, a posebno cijepljenje, mnogi su nam \u010ditatelji zamjerali da &#8220;ne objavljujemo istinu&#8221; te su nam kao primjere &#8220;pravih informacija koje bismo trebali prenositi&#8221; slali antivakserske \u010dlanke s portala koji se primarno bave \u0161irenjem la\u017enih vijesti i fingiraju medije iza kojih stoje profesionalni novinari. To je posebno zabrinjavaju\u0107e ako znamo da je ve\u0107ina na\u0161ih \u010ditatelja u rizi\u010dnoj skupini starijih osoba, a opasnost je potvrdilo i najnovije istra\u017eivanje na tu temu koje dolazi iz Tajvana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dezinformacija utje\u010du na javno zdravlje<\/h3>\n\n\n\n<p>Cijepljenje je va\u017ena intervencija u sprje\u010davanju pojave i \u0161irenja te\u0161kih bolesti. Pokazalo se da mnogi \u010dimbenici, uklju\u010duju\u0107i informacije dobivene s interneta, utje\u010du na odluke pojedinaca o cijepljenju. Dezinformacije su kriti\u010dan problem i te\u0161ko ih je otkriti, iako mogu promijeniti umove, mi\u0161ljenja i odluke ljudi. Kako dezinformacije utje\u010du na javno zdravlje, utvrdili su tajvanski znanstvenici istra\u017eivanjem \u010diji su rezultati objavljeni u travnju ove godine u znanstvenoj publikaciji <em>Jurnal of Medical Internet Research.<\/em><\/p><div id=\"mojev-3549945273\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Utjecaj dezinformacija na javno zdravlje i oklijevanje oko cijepljenja dobro je dokumentiran, ali je malo istra\u017eivanja provedeno o odnosu izme\u0111u veli\u010dine populacije do koje su do\u0161le dezinformacije i odluka te populacije o cijepljenju&#8221;, navodi se kao razlog istra\u017eivanja. Znanstvenici su koli\u010dinu la\u017enih vijesti procjenjivali prema servisu za provjeru vjerodostojnosti informacija koji u realnom vremenu demontira <em>fake news<\/em>. Pratili su diseminaciju tih la\u017enih vijesti putem Googleove funkcije pra\u0107enja trendova, a u ra\u010dunicu su uzeli i slu\u017ebene podatke o procijepljenosti protiv bolesti COVID-19<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupno su analizirali 791.183 vijesti tijekom 43 tjedna u 2021. \u00a0godini. Zamije\u0107eno je zna\u010dajno pove\u0107anje pove\u0107anja udjela la\u017enih vijesti u 11 od 26 medijskih izvora tijekom faze javnog cijepljenja. Kako stoji u zaklju\u010dku istra\u017eivanja, postojao je zna\u010dajan odnos izme\u0111u koli\u010dine la\u017enih vijesti kojima je stanovni\u0161tvo bilo izlo\u017eeno i broja primijenjenih doza cijepljenja. &#8220;Smanjenje koli\u010dine la\u017enih vijesti i pove\u0107anje imuniteta javnosti na dezinformacije bit \u0107e klju\u010dni za o\u010duvanje javnog zdravlja u doba interneta&#8221;, ka\u017eu znanstvenici koji su svoje istra\u017eivanje nazvali &#8220;Prevalencija i utjecaj la\u017enih vijesti na cijepljenje protiv COVID-19 u Tajvanu: retrospektivna studija digitalnih medija&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku donosimo naj\u010de\u0161\u0107e la\u017ei o cijepljenju i koronavirusu, a koje su \u0161irili na\u0161i \u010ditatelji na na\u0161im dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Cjepivo izaziva neplodnost, a mi \u017eelimo biti bake!<\/h3>\n\n\n\n<p>Brojni su na\u0161i \u010ditatelji, a ve\u0107inom se radi o osobama starijim od 50 godina, iznijeli ovu tezu, pogotovo kada bismo objavili afirmativni prilog o cijepljenju ili kada bismo samo objavili servisnu informaciju o mjestima na kojima se gra\u0111ani mogu cijepiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ostalog, navodio se i citat profesorice Alemke Markoti\u0107 iz gostovanja u emisiji Laudato televizije koji ka\u017ee: &#8220;Studija da kod jednog postotka ljudi vi\u0161e u mu\u0161karaca mo\u017ee do\u0107i do o\u0161te\u0107enja u podru\u010dju testisa. Mo\u017ee do\u0107i do smanjene plodnosti, nekakve su tu pri\u010de evo \u0161to bi moglo biti ako je u tom trenutku do\u0161lo do za\u010de\u0107a, ali tu nema podataka pa onda ne bi s time pla\u0161ila ljude. Dakle, tu postoje podaci da su i \u017eenski i mu\u0161ki reproduktivni organi, u jednom postotku, ne prevelikom nasre\u0107u, ipak su napadnuti, dolazi do inflamacije, do o\u0161te\u0107enja, i trebat \u0107e malo dugoro\u010dnije studije da se vidi ho\u0107e li to dugoro\u010dno utjecati na plodnost. Kratkoro\u010dno utje\u010de, dugoro\u010dno jo\u0161 nemamo dovoljno podataka.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, rije\u010d je o zlonamjernom klja\u0161trenju sadr\u017eaja, budu\u0107i da je profesorica govorila o zarazi koronavirusom i posljedicama bolesti COVID-19, a ne cijepljenju. U nastavku je o cijepljenju rekla: &#8220;Preporu\u010dujem. Rekla sam da cjepivo to ne \u010dini. Virus, infekcija, prirodna infekcija. Niti jedno cjepivo nije pokazano da izaziva o\u0161te\u0107enja reproduktivnih organa, niti jedno cjepivo, nemate znanstvene radove na tu temu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dalje od na\u0161ih unuka! Lije\u010dnik koji je izmislio cjepivo ka\u017ee da je ono \u0161tetno<\/h3>\n\n\n\n<p>Nekoliko puta su protivnici cijepljenja na na\u0161oj stranici objavili vijest da je &#8220;Robert Malone, molekularni biolog, epidemiolog i specijalist za zarazne bolesti, kao izumitelj mRNA tehnologije osjetio moralnu odgovornost i odlu\u010dio progovoriti o svom izumu, koji o\u010digledno izaziva vi\u0161e \u0161tete nego koristi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, Robert Malone (odba\u010den od znanstvene zajednice) smatra da \u0107e cjepivo u tijelu djeteta potaknuti proizvodnju <em>spike<\/em> proteina, nakon \u010dega slijedi o\u0161te\u0107enje organa, \u017eiv\u010danog sustava, imunosnog sustava, srca i reproduktivnih organa. Navodi i da ova &#8220;nanotehnologija&#8221; nije testirana te da je nu\u017eno jo\u0161 pet godina istra\u017eivanja za njeno razumijevanje. Osim toga, u istoj dezinformaciji stoji da djeca ne mogu zaraziti djedove i bake koronavirusom.<\/p>\n\n\n\n<p>Istina je da mRNA cjepiva nisu nova tehnologija, jer se razvijaju zadnjih tridesetak godina. Spomenuti Malone je dao doprinos ranom dokazivanju da se mRNA mo\u017ee transportirati u stanicu, no u razvoju mRNA cjepiva sudjelovale su i stotine drugih znanstvenika. I napose, brojni su dokazi da djeca mogu zaraziti djedove i bake, a ne postoje dokazi koji bi poduprli tvrdnje da cjepiva o\u0161te\u0107uju djecu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ne\u0107emo \u0161pricu, dajte nam Ivermectina!<\/h3>\n\n\n\n<p>Na na\u0161em Facebooku dijelila se i poruka imunologa Sre\u0107ka Sladoljeva koji je svojim pratiteljima savjetovao: &#8220;Nabavite Ivermectin za veterinarsku upotrebu, vidi sliku. Vre\u0107ica sadr\u017ei pola kilograma 0.2%-tnog Ivermectina. Taj je lijek jednako je dobar i za ljude\u2026 Ako koristimo preporu\u010denu PREVENTIVNU dozu od 0,2mg lijeka po kilogramu tjelesne te\u017eine, tada osoba od 80 kg dnevno treba uzeti \u017eli\u010dicu i pol praha s vodom Ako koristimo kurativnu dozu od 0.5mg po kilogramu, tada treba dnevno uzeti 4 \u017eli\u010dice! Neki protokoli lije\u010denja idu \u010dak na 1mg po kilogramu jer nema nuspojava.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Paradoksalno, \u010ditatelji su nam zamjerali da cenzuriramo informacije o Ivermectinu, iako smo bili prvi medij u Hrvatskoj koji je objavio da je popularni i relativno jeftin veterinarski antiparazitik Ivermectin potencijalni lijek za borbu protiv bolesti COVID-19. Naime, u srpnju 2020. godine ohrabruju\u0107e rezultate u <em>in-vitro<\/em> uvjetima objavili su znanstvenici australskog Monash instituta za biomedicinu. No u cjelovitoj vijesti stoji i da do kona\u010dnog utvr\u0111ivanja koristi od ovoga lijeka \u00a0znanstvenici moraju provesti dodatna istra\u017eivanja i klini\u010dke studije. Do danas niti jedno istra\u017eivanje nije pokazalo da se Ivermectin treba dozirati pacijentima s bole\u0161\u0107u COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako prepoznati la\u017ene vijesti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Provjera izvora jest prvi korak. Ako je vijest nevjerojatna, ako poziva ne netrpeljivost prema nekome, ako tvrdi da donosi sakrivena znanja i raskrinkava imaginarne neprijatelje, onda joj i ne treba vjerovati. Va\u017ena je provjeriti jesu li objavljeni podaci o izdava\u010du, glavnom uredniku i adresi. Ima li taj izvor javno objavljen OIB i broj bankovnog ra\u010duna? Ako se fizi\u010dke i pravne osobe koje stoje iza portala, Facebook stranice ili medija kriju, onda je sigurno da ne \u017eele preuzeti odgovornost za ono \u0161to objavljuju.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoji li iza priloga autor ili redakcija? Je li prilog zaista toliko &#8220;opasan&#8221; da se \u0161titi identitet autora? Ako je navedeno ime autora, provjerite kakvi su drugi sadr\u017eaji koje objavljuje. Ubacite njegovo ime u tra\u017eilicu i vidite mo\u017eete li mu vjerovati.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslovi privla\u010de \u010ditatelje. Zato su \u010desto pretjerani, a ponekad i zavaravaju\u0107i. Pro\u010ditajte cijelu vijest, a ne samo naslov. Mo\u017eda je informacija sasma druga\u010dija od onoga \u0161to ste izgradili &#8220;u glavi&#8221; na temelju naslova i slike. Posebno je neodgovorno dijeliti \u010dlanke na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pa \u010dak se i uklju\u010diti u raspravu, ako niste pro\u010ditali cijeli tekst.<\/p>\n\n\n\n<p>Jesu li za objavljene informacije navedeni izvori? Je li izvor takav da ne bi pro\u0161ao sve to\u010dke ove provjere? Poziva li se informacija na javno provjerljive podatke. Ako su odgovori negativni, razmislite jo\u0161 jednom o svemu.<\/p>\n\n\n\n<p>Datum objave je va\u017ean. Povremeno se vijesti stare nekoliko godina probiju u sada\u0161njost iako vi\u0161e nisu relevantne i ne ukazuju na aktualne probleme ili prijetnje. Rezultat je \u010desto &#8211; moralna panika. Moralna panika je izraz za situaciju u kojoj se u nekom\u00a0dru\u0161tvu\u00a0na temelju nekoliko izoliranih, preuveli\u010danih ili na senzacionalisti\u010dkih na\u010din protuma\u010denih incidenata stvorilo ili nastoji stvoriti uvjerenje kako dru\u0161tvu, dr\u017eavi ili temeljima moralnog poretka prijeti smrtna opasnost, a koja se mo\u017ee otkloniti jedino radikalnim, i u pravilu\u00a0represivnim\u00a0mjerama.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda vas je netko povukao za nos? Puno je satiri\u010dkih portala, a stvarnost je \u010desto satiri\u010dnija od same satire. Provjerite o kakvom je izvoru rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Smatrate li istinom samo ono \u0161to podupire va\u0161a razmi\u0161ljanja, a odbacujete sve ono \u0161to se kosi s va\u0161im uvjerenjima kao la\u017e? Proizvo\u0111a\u010di la\u017enih vijesti ra\u010dunaju na va\u0161e predrasude i emocije koje gase razum i objektivno rasu\u0111ivanje.<\/p>\n\n\n\n<p>I na kraju, pitajte stru\u010dnjake. Ako se radi o zdravlju, pitajte lije\u010dnike. Ako se radi o politici, pitajte politologe. Konzultirajte druge klasi\u010dne izvore poput stru\u010dne literature. Sve su brojniji takozvani <em>fact-checking<\/em> portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija. Po\u0161aljite im upit.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-3554573441\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brojni su nas na\u0161i \u010ditatelji, a ve\u0107inom se radi o osobama starijim od 50 godina, zatrpavali dezinformacijama, pogotovo kada bismo objavili afirmativni prilog o cijepljenju ili kada bismo samo objavili servisnu informaciju o mjestima na kojima se gra\u0111ani mogu cijepiti.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":53843,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[331,982,2339],"class_list":["post-63455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cijepljenje","tag-fake-news","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63455\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/53843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}