{"id":63467,"date":"2022-07-26T12:50:00","date_gmt":"2022-07-26T10:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63467"},"modified":"2022-09-25T13:08:59","modified_gmt":"2022-09-25T11:08:59","slug":"razliciti-pristupi-i-metode-tko-odreduje-kada-starost-pocinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/07\/razliciti-pristupi-i-metode-tko-odreduje-kada-starost-pocinje\/","title":{"rendered":"Razli\u010diti pristupi i metode: Tko odre\u0111uje kada starost po\u010dinje?"},"content":{"rendered":"\n<p>Starost, tako\u0111er nazvana senescencija (lat. <em>senescere<\/em>: starjeti), kod ljudskih bi\u0107a, zavr\u0161na faza normalnog \u017eivotnog vijeka. Definicije starosti nisu konzistentne sa stajali\u0161ta biologije, demografije (uvjeti mortaliteta i morbiditeta), zaposlenosti i umirovljenja te sociologije. Za statisti\u010dke i javne administrativne svrhe, me\u0111utim, starost se \u010desto definira kao 60 ili 65 godina ili vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije razlikuje se nekoliko razina starosne dobi: mla\u0111a starija dob (65. \u2013 74. godine); starija dob (75. \u2013 84. godine); stariji stari (85 godina i nadalje) i stogodi\u0161njaci.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija definira starenje na nekoliko na\u010dina. Na biolo\u0161koj razini , starenje je posljedica kumulativnog utjecaja raznih molekularnih i stani\u010dnih o\u0161te\u0107enja. Starenje na psiholo\u0161koj razini, smatra Svjetska zdravstvena organizacija, povezano je i sa drugim \u017eivotnim mijenama kao \u0161to su umirovljenje, promjena \u017eivotnih uvjeta, gubitcima smrti i prijatelja.<\/p><div id=\"mojev-4283281747\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Starost ovisi o tome koliko nam \u017eivota ostaje?<\/h3>\n\n\n\n<p>Svjetski ekonomski forum (WEF) nedavno je definirao starost kroz novu mjeru nazvanu &#8220;prospektivna dob&#8221; koja gleda na prosje\u010dan broj godina koje su ljudima preostale za \u017eivot. Dakle, prema WEF-u, biti star ne po\u010dinje u dobi od 65 godina, ve\u0107 kada ljudima u prosjeku preostane jo\u0161 15 godina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Definirati starost i kada ona po\u010dinje osjetljiv je posao i zbog kontekstualiziranja starosti vjerojatno ne\u0107e tako skoro postojati konsenzus oko toga. Ujedinjeni narodi, primjerice starim osobama smatraju one koji su navr\u0161ili 70 godina. No istovremeno je, uva\u017eavaju\u0107i ranije navedene definicije, Svjetska zdravstvena organizacija u Zajedni\u010dkom izvje\u0161\u0107u Nacionalnog instituta za starenje SAD-a i Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Afriku iz 2001. postavilo po\u010detak starosti u subsaharskoj Africi na 50 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim ni\u017eeg \u017eivotnog vijeka u subsaharskoj Africi, prilikom spu\u0161tanja ljestvice u obzir su, vjerojatno, uzeti sociolo\u0161ki uvjeti prema kojoj se u zemljama u razvoju &#8211; starost odre\u0111uje prema sposobnosti osobe da aktivno doprinosi dru\u0161tvu, a ne kao dob u kojoj \u0107e osoba oti\u0107i u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo je zbog nekad op\u0107eprihva\u0107ene dobi za umirovljenje u Europi i Sjedinjenim Dr\u017eavama 65. godina postavljena kao nekakva granica u kojoj starost ili tre\u0107a \u017eivotna dob po\u010dinju. No u me\u0111uvremenu je taj argument zastario, budu\u0107i da se dob za umirovljenje programirano pomi\u010de, prvenstveno zbog sve du\u017eeg \u017eivota, ali i deficita na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, ljudi \u017eive du\u017ee i zdravije u ve\u0107ini europskih zemalja. U 2018. godini mu\u0161karac u dobi od 65 godina mogao je o\u010dekivati jo\u0161 18,6 godina \u017eivota, dok je \u017eena mogla o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e \u017eivjeti jo\u0161 21 godinu. Prevedeno, &nbsp;u prosjeku, u dobi od 65 godina, \u017eenama ostaje jo\u0161 \u010detvrtina \u017eivota, a mu\u0161karcima ne\u0161to vi\u0161e od jedne petine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pila naopako: Kada prestaju mladost i srednja dob?<\/h3>\n\n\n\n<p>Va\u017eno daljnje razmatranje je da se dob od 65 godina ne mo\u017ee izravno usporediti kroz noviju, a kamoli dalju povijest. Netko tko danas ima 65 godina ima druga\u010dije karakteristike, osobito u pogledu zdravlja i o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka, od nekoga iste dobi prije jednog stolje\u0107a. U vi\u0161e aspekata, moglo bi se tvrditi da se po\u010detak starije dobi pomaknuo \u0161to je otvorilo svojevremenu dru\u0161tvenu raspravu. Treba li se prag za starost pomaknuti koju godinu, recimo na 70? <\/p>\n\n\n\n<p>Ako je pitati one koji \u010deznu za mirovinom, odgovor je negativan, no ipak \u0107e mnogi za sebe nakon umirovljenja re\u0107i da nisu stari. \u010cesto tako \u010dujemo da su \u0161ezdesete nove \u010detrdesete, a sedamdesete su nove pedesete. Ako apstrahiramo utjecaj industrije mladosti koja propagira takve ideje, na kraju u takvoj tvrdnji ipak ostane ne\u0161to istine. Pa se onda postavlja pitanje treba li onda prona\u0107i novu metodu za odre\u0111ivanje granice na kojoj \u010dovjek i slu\u017ebeno postaje star. Mo\u017eda bismo starost trebali definirati na na\u010din da revaloriziramo trajanje mladosti i srednje dobi?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mla\u0111i smo od na\u0161ih roditelja, djedova i baka kada su bili u na\u0161im godinama<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje objavljenu u velja\u010di ove godine pak tvrdi da starost ne po\u010dinje sve dok ne napunimo 76 godina te da se dana\u0161nji bake i djedovi obi\u010dno se osje\u0107aju 12 godina mla\u0111e od svoje stvarne dobi. Dodu\u0161e, ne radi se o strogom istra\u017eivanju s kompliciranom metodologijom, no organizacija <em>Treasure Trails<\/em> ispitala je umirovljenike o percepciji vlastite starosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkrili su da moderni umirovljenici ne vjeruju da su zapravo stari sve dok ne za\u0111u do\u0111u duboko u sedamdesete godine. Zapravo, vi\u0161e od tre\u0107ine (38 posto) inzistira na tome da starost ne po\u010dinje prije nego \u0161to osoba navr\u0161i 80 godina, a 46 posto&nbsp;inzistira na tome da se osje\u0107aju sposobnijima nego njihovi roditelji u istoj dobi. Tako\u0111er, 40 posto ispitanika reklo je da su &#8220;\u0161ezdesete nove \u010detrdesete&#8221;, a svaki deseti ispitanik vjeruje da ima vi\u0161e energije od svoje djece. Mnogi svoju tajnu vitalnosti &nbsp;pripisuju provo\u0111enju vremena sa svojim unucima.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od jednog ispitanika od njih petero ka\u017ee da im igranje s unucima poma\u017ee da ostanu mladi, a dvije tre\u0107ine (64 posto) pripisuje svje\u017einu uma rje\u0161avanju enigmatskih zadataka. Fizi\u010dka kondicija ih tako\u0111er \u010dini vitalnima, a 28 posto starijih od 60 godina vje\u017eba tri ili vi\u0161e puta tjedno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to mladi ka\u017eu, kada je netko star?<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje provedeno 2018. u Sjedinjenim Dr\u017eavama pokazalo je da su anketirane ispitanice u dobi od 16 do 34 godine, mislile da je 61. godina po\u010detak starosti, dok su mladi mu\u0161karci identificirali 56. godinu&nbsp;kao dob kada se nekoga mo\u017ee po\u010deti smatrati starim.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga ameri\u010dka studija pokazala je da mladi odrasli ljudi imaju druga\u010diji pogled na to \u0161to se smatra staro\u0161\u0107u te da mnogi vjeruju da starost po\u010dinje s 50, a srednja dob s 30. Uz to, ovo istra\u017eivanje je pokazalo da se percepcija starosti mijenja kako osoba stari. Dakle, \u0161to je netko stariji, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se osje\u0107ati mla\u0111e. Osim toga, \u0161to je osoba starija, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se okrenuti mladena\u010dkim idejama o izgledu, interesima koje ima i aktivnostima u kojima sudjeluje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-47272\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje-1080x648.jpg 1080w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/starenje.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Sam Williams\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Starost je relativna?<\/h3>\n\n\n\n<p>Znanstvenici pak poku\u0161avaju starost staviti u biolo\u0161ko-medicinske okvire. No opet kao referentnu to\u010dku za po\u010detak starosti postavljaju 65 ro\u0111endan. Tako su prema znanstvenom radu objavljenom 2019. godine u uglednoj znanstvenoj publikaciji Lancet, znanstvenici analizirali zdravstvene podatke stanovnika 195 zemalja kako bi otkrili kako se osje\u0107aju stanovnici tih zemalja u odnosu na uprosje\u010denog 65-godi\u0161njaka. Zna\u010di, u rezultatima starost se definirala prema zdravlju, a ne prema pro\u017eivljenim godinama.<\/p>\n\n\n\n<p>S koliko godina ljudi gube kosu? S koliko do\u017eivljavaju infarkte i neurodegenerativna oboljenja? Podaci su se bitno razlikovali od dr\u017eave do dr\u017eave, a razlike su bile ve\u0107e i od tri desetlje\u0107a. Rezultati su pokazali da osobe koje \u017eive u zemljama u razvoju imaju kra\u0107i \u017eivotni vijek, a \u0161to je nacija siroma\u0161nija \u2013 br\u017ee stari.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je prosje\u010dan 65-godi\u0161njak zapravo poravnat s osobom starom 45,6 godina u Papui Novoj Gvineji koja dr\u017ei primat u brzini starenja prema ovom istra\u017eiva\u010dkom modelu. Slijede Mar\u0161alsko oto\u010dje (51 godina), Afganistan (51,6 godina), Vanuatu (52,2 godine), Solomonsko oto\u010dje (53,4 godine), Centralnoafri\u010dka Republika i Lesoto (53,6 godina), Kiribati (54,2 godine), Gvineja Bisao (54,5 godina) i Mikronezija (55 godina).<\/p>\n\n\n\n<p>Na popisu zemalja u kojima se usporeno stari (u odnosu na prosjek) vrh dr\u017ee Japan i \u0160vicarska sa 76,1 godinom. Podsje\u0107amo, to zna\u010di da je prosje\u010dni Japanac sa 76 godina jednako zdrav kao prosje\u010dan 65-godi\u0161njak globalno. Slijede Francuska i Singapur (76 godina), Kuvajt (75,3 godina), Ju\u017ena Koreja i \u0160panjolska (75,1 godina), Italija (74,8 godina), Portoriko (74,6 godina) i Peru (74,3 godine).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to starenje ipak nije bolest?<\/h3>\n\n\n\n<p>Starenje biolo\u0161kih sustava doga\u0111a se usprkos brojnim slo\u017eenim mehanizmima odr\u017eavanja, popravka i obrane. Ne postoje geni starenja (gerontogeni) koji imaju specifi\u010dnu evolucijsku funkciju da uzrokuju starenje. Iako je starenje \u010dest uzrok svih bolesti povezanih sa starenjem, starenje se samo po sebi ne mo\u017ee smatrati bole\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOvo razumijevanje starenja kao procesa trebalo bi transformirati na\u0161 pristup intervencijama od razvoja iluzornih tretmana protiv starenja do razvoja realisti\u010dnih i prakti\u010dnih metoda za odr\u017eavanje zdravlja tijekom cijelog \u017eivotnog vijeka. Koncept homeodinami\u010dkog prostora mo\u017ee biti koristan za identificiranje skupa mjerljivih, na dokazima utemeljenih i dokazivih parametara zdravlja, robusnosti i otpornosti\u201c, stoji u zaklju\u010dku znanstvenog rada &#8220;Starenje nije bolest: implikacije za intervenciju&#8221; <em>(Suresh, Rattan; Ageing and Desease, 2014).<\/em><\/p>\n\n\n\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvatska je stara zemlja<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema klasifikaciji UN-a stanovni\u0161tvo pojedinih zemalja svijeta mo\u017eemo s obzirom na postotak u\u010de\u0161\u0107a populacije osoba starije od 65 godina podijeliti na:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Zemlje sa mladim stanovni\u0161tvom koje imaju manje od 4 posto stanovnika&nbsp; starijih od 65 godina,<\/li><li>Zemlje sa zrelim stanovni\u0161tvom koje imaju 4-6 posto stanovnika starijih od 65 godina,<\/li><li>Zemlje sa starim stanovni\u0161tvom koje imaju 6-10 posto stanovnika starijih od 65 godina i<\/li><li>Zemlje sa vrlo starim stanovni\u0161tvom koje imaju preko 10 posto stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Hrvatska je tako svrstana u 4. skupinu dr\u017eava Europe s vrlo starom populacijom, jer prema procjenama baziranima na zadnjem popisu stanovni\u0161tva u ovom trenutku ima vi\u0161e od 20 posto stanovnika starijih od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-2616308824\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje provedeno 2018. u Sjedinjenim Dr\u017eavama pokazalo je da su anketirane ispitanice u dobi od 16 do 34 godine, mislile da je 61. godina po\u010detak starosti, dok su mladi mu\u0161karci identificirali 56. godinu\u00a0kao dob kada se nekoga mo\u017ee po\u010deti smatrati starim.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":37596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2339,80],"class_list":["post-63467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-novo-vrijeme","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63467\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}