{"id":63486,"date":"2022-08-04T16:33:00","date_gmt":"2022-08-04T14:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=63486"},"modified":"2022-09-25T16:38:15","modified_gmt":"2022-09-25T14:38:15","slug":"cuvanje-unucadi-podize-rizik-za-razvoj-depresije-pokazalo-je-europsko-istrazivanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2022\/08\/cuvanje-unucadi-podize-rizik-za-razvoj-depresije-pokazalo-je-europsko-istrazivanje\/","title":{"rendered":"\u010cuvanje unu\u010dadi podi\u017ee rizik za razvoj depresije, pokazalo je europsko istra\u017eivanje"},"content":{"rendered":"\n

Bake i djedovi ponekad imaju klju\u010dnu ulogu u podizanju unuka. Posebno je to vidljivo u vi\u0161egeneracijskim obiteljima, gdje unutar istog ku\u0107anstva \u017eive roditelji, njihova djeca i djeca njihove djece. Djeca koja odrastaju u bliskom kontaktu s bakom i djedom usvajaju me\u0111ugeneracijsku solidarnost, \u0161to je posebno vidljivo u azijskim dru\u0161tvima gdje su jo\u0161 uvijek \u0161iroko prisutna trogeneracijska doma\u0107instva.<\/p>\n\n\n\n

U novijem zapadnja\u010dkom kontekstu, gdje majke vi\u0161e nisu “\u010duvarice ognji\u0161ta”, ve\u0107 paralelno s brigom o obitelji odlaze na posao, bake i djedovi mogu biti klju\u010dni elementi koji \u0107e sprije\u010diti “raspad sustava”. No valja uzeti u obzir da su i oni \u010desto \u2013 zaposleni ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Japansko istra\u017eivanje<\/h3>\n\n\n\n

Bez sumnje, znamo da je \u010duvanje unu\u010dadi dobro za unu\u010dad, no kakve to posljedice ostavlja na zdravlje baka i djedova? Pro\u0161le godine u znanstvenoj publikaciji Journal of Epidemiology <\/em>objavljeno je istra\u017eivanje naslovljeno “Je li briga o unucima dobra za zdravlje baka i djedova? Dokazi iz \u010detrnaest valova nacionalne ankete u Japanu” u kojem se istra\u017eivalo kako briga za unuke utje\u010de na zdravlje baka i djedova.<\/p>\n\n\n\n

Skrb za unuke mo\u017ee pove\u0107ati samopo\u0161tovanje, vlastitu vrijednost ili obiteljsku koheziju te u skladu s tim imati blagotvoran u\u010dinak na zdravlje. \u0160ire gledano, o\u010dekuje se da \u0107e skrb za unuke pomo\u0107i bakama i djedovima da ostanu aktivni i o\u010duvaju svoje zdravstveno stanje od pogor\u0161anja u starijoj dobi. Me\u0111utim, briga o unucima mo\u017ee biti fizi\u010dki i psihi\u010dki zahtjevna za bake i djedove, stoji u polazi\u0161tu istra\u017eivanja. Neka ranija istra\u017eivanja su dala mje\u0161ovite dokaze o povezanosti brige za unuke i zdravlja baka i djedova. Neke su pokazale pozitivne povezanosti, dok su druge rezultirale negativnim ili nultim korelalacijama.<\/p>\n\n\n\n

Ovo “japansko istra\u017eivanje” spada u ove potonje. Naime, podaci o 33.204 osobe ro\u0111ene izme\u0111u 1946. i 1955. prikupljeni su iz 14-valne nacionalne panel ankete provedene od 2005. do 2018. Znanstvenici su ispitali kako je briga o najmanje jednom unuku unutar trogeneracijskog ku\u0107anstva, a koji je mla\u0111i od \u0161est godina, povezana s psiholo\u0161kim nevoljama baka i djedova. “Rezultati upu\u0107uju na to da briga za unuke nema ni blagotvorno ni \u0161tetno djelovanje na zdravlje baka i djedova”, zaklju\u010deno je nakon opse\u017ene analize.<\/p>\n\n\n\n

Europsko istra\u017eivanje<\/h3>\n\n\n\n

Europska istra\u017eivanja pak pokazuju sasma druga\u010dije rezultate. 2019. godine tako su objavljeni podaci unutar projekta Istra\u017eivanje zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi (SHARE) prema kojima je vidljivo da je \u010dak i u europskim dru\u0161tvima me\u0111ugeneracijska podr\u0161ka i dalje va\u017ena, unato\u010d vrti\u0107ima i cjelodnevnim boravcima.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi istra\u017eili je li baka-servis uzrok lo\u0161ijeg mentalnog zdravlja kod baka i djedova, na temelju Ankete o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi autori istra\u017eivanja su napravili poduzorak od oko 13.000 baka i djedova u dvanaest europskih zemalja. Podaci pokazuju da je 60 posto ispitanika na neki na\u010din uklju\u010deno u brigu o svojim unucima, a gotovo 30 posto ih osigurava najmanje 30 sati brige o djeci mjese\u010dno. O\u010dekivano, bake se brinu vi\u0161e o unucima u usporedbi s djedovima, a na jugu Europe \u010de\u0161\u0107e se brinu o unucima, nego na sjeveru kontinenta. Depresiju ispitanika procjenjivali su standardiziranom metodom koja utvr\u0111uje dvanaest simptoma za predvi\u0111anje klini\u010dke depresije.<\/p>\n\n\n\n

Ta “europska studija” pak pokazuje da se u odre\u0111enim okolnostima \u010dini da negativni u\u010dinci brige za unuke nadma\u0161uju potencijalne dobrobiti, tako da to mo\u017ee negativno utjecati na mentalno zdravlje baka i djedova. Utvr\u0111eno je da unutar rizi\u010dne skupine svakih deset dodatnih sati brige o djetetu mjese\u010dno pove\u0107ava vjerojatnost razvoja depresija do 3,3 posto za bake i do 6,1 posto za djedove.<\/p>\n\n\n\n

Brinu\u0107i o unucima, svoj \u017eivot stavljaju na pauzu<\/h3>\n\n\n\n

Ovo se posebno isticalo u urbanim sredinama gdje su bake i djedovim s visokim prihodima \u017ertvovali zna\u010dajan dio svojeg slobodnog vremena kako bi \u010duvali unuke. Znanstvenici su objasnili da je rije\u010d o populaciji koja dosta visoko cijeni svoje slobodno vrijeme te da imaju intenciju sve manje brinuti o unucima kako unuci odrastaju. Zbog razli\u010ditih sociokulturnih okolnosti poput sudjelovanja u radnoj snazi \u200b\u200bi podjele uloga u ku\u0107anstvu, vjerojatnije je da \u0107e se ovaj obrazac pojaviti u ju\u017enoj i isto\u010dnoj Europi; odnosno \u0160panjolskoj, Italiji i Poljskoj, naveli su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, studija otkriva da mu\u0161karci pate vi\u0161e i druga\u010dije od \u017eena. Dok bake pokazuju samo nedostatak motivacije, djedovi tako\u0111er pokazuju simptome depresije koji se mogu opisati kao “aktivna patnja”, poput umora i razdra\u017eljivosti. Spolne razlike mogu se objasniti time \u0161to su \u017eene vi\u0161e naviknule brinuti se za druge \u010dlanove obitelji. Stoga su bake manje emocionalno pogo\u0111ene brigom za unu\u010dad nego djedovi.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici Giorgio Brunello i Lorenzo Rocco nagla\u0161avaju da depresija sna\u017eno pove\u0107ava rizik od drugih bolesti i invaliditeta. Nadalje, njezino lije\u010denje ve\u0107 predstavlja ogroman tro\u0161ak za zdravstvene sustave u Europskoj uniji (tro\u0161kovi depresije odgovaraju 1 posto ukupnog europskog BDP-a). Budu\u0107i da bake i djedovi koji pru\u017eaju intenzivnu skrb o djeci pokazuju ve\u0107i rizik od depresije, klju\u010dno je smanjiti zahtjeve za sudjelovanjem baka i djedova u skrbi za djecu kako bi se sprije\u010dio ovaj rizik. <\/p>\n\n\n\n

U svjetlu rezultata ovog istra\u017eivanja, bake i djedovi bi imali koristi od \u0161irenja formalne skrbi o djeci (vrti\u0107i i boravci) ba\u0161 kao i roditelji, dok bi politike koje favoriziraju baka-servis trebalo preispitati. “Va\u017enost zdravog starenja ne mo\u017ee se podcijeniti za stanovni\u0161tvo Europe koje brzo stari”, upozoravaju autori istra\u017eivanja nazvanog “Bakin i djedov blues<\/em>; U\u010dinak brige o djeci na depresiju baka i djedova”.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Hayley Johnson\/Scopio<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Va\u017eno je postaviti granice<\/h4>\n\n\n\n

Iako nam na\u0161i \u010ditatelji u komunikaciji putem dru\u0161tvenih mre\u017ea \u010desto ka\u017eu da je \u010duvanje unu\u010dadi posao kojega najvi\u0161e vole, va\u017eno je ne precijeniti vlastite mogu\u0107nosti i postaviti jasne granice, ka\u017eu stru\u010dnjaci. U svakom slu\u010daju, treba zapamtiti da je biti baka i djed samo jedan dio \u017eivota osobe koja ima unu\u010dad i koja vjerojatno mora uskladiti druge \u017eivotne obveze s tim odgovornim poslom. Mo\u017eda je rije\u010d o ku\u0107anskim poslovima, mo\u017eda o hobiju, volontiranju ili radu u lokalnoj udruzi. Zapostavljanje takvih aktivnosti vodi ka dru\u0161tvenoj izoliranost, \u0161to mo\u017ee biti izrazito \u0161tetno za bake i djedove.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, u obzir treba uzeti i postojanje zdravstvenih problema, problema s energijom ili mobilnosti koji ograni\u010davaju ono \u0161to baka i djed mogu raditi. U starijim godinama valja pri\u0161tedjeti organizam, a ne ga iscrpljivati konstantnim stresom i umorom.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, kroz baka-servis, bake i djedovi se mogu povezati s unucima i biti dio njihova razvoja. Ujedno, to je dobar na\u010din i za postizanje dobrog odnosa s vlastitom djecom koja \u0107e, o\u010dekivano, cijeniti takav trud.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci savjetuju da se o svim detaljima \u010duvanja unuka valja unaprijed dogovoriti s njihovim roditeljima. Bakama i djedovima, u skladu s ranije navedenim istra\u017eivanjima, poru\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

  • Budite jasni \u0161to mo\u017eete, a \u0161to ne mo\u017eete u\u010diniti. Na primjer, “Ne mogu \u010duvati od 7 do 18 sati jer sam previ\u0161e umorna, ali mogu \u010duvati djecu svako poslijepodne”. Ako su svi iskreni i otvoreni, to vam mo\u017ee pomo\u0107i da izbjegnete sukob.<\/li>
  • I vama \u0107e ponekad trebati pomo\u0107. Planirajte bolovanje i godi\u0161nji odmor od samog po\u010detka. Mogli biste razgovarati o dodatnoj pomo\u0107i kada ste vi ili va\u0161 unuk bolesni i kada ste na odmoru.<\/li>
  • Imate svoj posao i \u017eivot. Ako radite, razjasnite svojoj odrasloj djeci svoje radne obveze. Tako\u0111er biste mogli dogovoriti fleksibilne radne aran\u017emane sa svojim poslodavcem ili promijeniti radno vrijeme, ako to \u017eelite. Ne zaboravite ostaviti dovoljno vremena za brigu o sebi, slobodno vrijeme i hobije.<\/li>
  • Mo\u017eete pomo\u0107i i na druge na\u010dine. Ako ne mo\u017eete pomo\u0107i s \u010duvanjem djece, mo\u017eete pomo\u0107i s organiziranjem drugih mogu\u0107nosti skrbi. Ili mo\u017eete podr\u017eati roditelje svog unuka na druge na\u010dine, poput pomo\u0107i oko obroka ili ku\u0107anskih poslova.<\/li>
  • Va\u0161a ku\u0107a, va\u0161a pravila. \u010cuvate li unu\u010de u vlastitom domu, razmislite o pravilima koja \u0107e vam to olak\u0161ati.<\/li>
  • \u010cuvajte se premorenosti i neispavanosti. Ako \u010duvanje unu\u010dadi kasno nave\u010der utje\u010de na va\u0161 odmor, razmislite o tome da ostanete kod njih preko no\u0107i ili da oni prespavaju kod vas.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Ako i nema cijenu, vrijednost baka-servisa se mo\u017ee izraziti u novcu<\/h3>\n\n\n\n

    Sude\u0107i prema oglasima objavljenima na internetu, vrijednost \u201edadiljanja\u201c po satu iznosi 25 kuna, nerijetko i vi\u0161e od toga. Ako neka obitelj uzme osobu da se brine o djetetu puno radno vrijeme, to bi zna\u010dilo 160 sati tjedno. Ako bi cijena sata bila 25 kuna, dolazimo do iznosa od 4,000 kuna samo za \u010duvanje djeteta. Pribrojimo li tome svakodnevnu pomo\u0107 u u\u010denju od sat vremena dnevno, cifra se penje za jo\u0161 tisu\u0107u kuna. Ako osoba i pospremi po ku\u0107i te ne\u0161to skuha, iznos \u0107e biti uve\u0107an za jo\u0161 otprilike 1,500 do 2,000 tisu\u0107e kuna. Sveukupno, tro\u0161kovi \u010duvanja djeteta, pomo\u0107i u ku\u0107i i pomo\u0107i oko \u0161kolskih zadataka, iznose oko 6,500 do 7.000 kuna, odnosno otprilike u visini jedne prosje\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

    \nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ovisno o kulturi i na\u010dinu \u017eivota, rezultati istra\u017eivanja o posljedicama koje na bake i djedove ostavlja \u010duvanje unu\u010dadi \u2013 razli\u010diti su. Stru\u010dnjaci upozoravaju da bake i djedovi obavljaju golem posao, ali i da bi pri tome trebali misliti na sebe; izbje\u0107i preoptere\u0107enje i sa\u010duvati svoje mentalno zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":48840,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1353,2339,198],"class_list":["post-63486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-baka-servis","tag-novo-vrijeme","tag-obitelj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63486"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63486\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}